Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija – kolapsa vlasti u Teheranu nakon eventualnog američkog napada, objavio je Middle East Eye.

Prema informacijama do kojih je došao ovaj portal, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su na zatvorenom brifingu u parlamentu upoznali zastupnike s više mogućih ishoda krize u Iranu. Fokus razgovora bio je na sprječavanju novog masovnog talasa izbjeglica prema Turskoj.

Jedan od učesnika naveo je da su zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da preduzme sve što je moguće na iranskoj teritoriji kako bi potencijalni migranti ostali tamo. Drugi izvor je istakao da izraz možda nije eksplicitno korišten, ali da je jasno poručeno kako je Turska spremna da ide dalje od standardnih mjera kontrole granice.

„Poruka je bila jasna – sve što je moguće treba uraditi s iranske strane granice kako bi se spriječio masovni ulazak izbjeglica u Tursku“, rekao je jedan od izvora.

Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je dodatno ojačana sigurnost duž granice s Iranom, duge oko 560 kilometara. Mjere uključuju 203 elektrooptička tornja, 43 tornja s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i više od 550 kilometara zaštitnih rovova. Granica se nadzire neprekidno, uz upotrebu dronova, izviđačkih sistema i aviona.

Turski mediji su, pozivajući se na isti brifing, objavili da je tokom nedavnih nemira u Iranu ubijeno oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.

Ministar vanjskih poslova Turske Hakan Fidan izjavio je da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj vojnoj intervenciji u Iranu i pozvao Sjedinjene Američke Države da krizu rješavaju diplomatskim putem.

Američki predsjednik Donald Trump je, nakon početnih prijetnji Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom. Ipak, Washington u međuvremenu razmatra ciljane udare na visoke iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornim za smrt demonstranata.

Sjedinjene Američke Države su posljednjih dana pojačale vojno prisustvo na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, raspoređujući ratne avione, sisteme protuzračne odbrane i ratne brodove. Među njima je i nosač aviona USS Abraham Lincoln, koji je u ponedjeljak stigao u regionalne vode.

Ankara je, prema navodima izvora, posebno osjetljiva na posljedice destabilizacije, imajući u vidu iskustva američke invazije na Irak 2003. godine i dugotrajnog rata u Siriji. Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica i snažno opteretili tursku ekonomiju.

Prema ranijim procjenama Middle East Eyea, rat punog obima između Izraela i Irana mogao bi gurnuti i do milion iranskih izbjeglica prema turskoj granici. Izvori navode da Ankara u tom slučaju ne bi primjenjivala politiku „otvorenih vrata“, osim u hitnim humanitarnim slučajevima, iako iranski državljani trenutno mogu ući u Tursku bez vize.

Dodatni faktor koji komplikuje situaciju jeste prisustvo najmanje 12 miliona azerbejdžanskih Turaka u Iranu. Nije jasno kako bi Turska reagovala u slučaju njihovog masovnog dolaska na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak na vlasti u Ankari.