Evropske zemlje trebale bi danas iskazati spremnost na pravno obavezujuće sigurnosne garancije Ukrajini, dok bi se Sjedinjene Američke Države obavezale na “ključnu ulogu” u njihovoj provedbi, uključujući intervenciju u slučaju novog ruskog napada, navodi se u nacrtu zajedničke deklaracije sa sastanka tzv. koalicije voljnih u Parizu.

Koalicija voljnih, neformalna grupa država koje su izrazile spremnost da garantuju sigurnost Ukrajine nakon prekida vatre s Rusijom, sastala se danas u Elizejskoj palati, pod domaćinstvom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, prenosi HINA.

Sjedinjene Države u Parizu predstavljaju Steve Witkoff, izaslanik Washingtona za pregovore s Moskvom, i Jared Kushner, zet američkog predsjednika i jedan od pregovarača o miru u Ukrajini.

Prema nacrtu deklaracije, evropski lideri proglasit će spremnost na pružanje pravno obavezujućih sigurnosnih garancija Ukrajini. Te garancije uključivale bi i međunarodne snage, koje bi bile podržane američkim kapacitetima.

U dokumentu se naglašava da je sposobnost Ukrajine da se sama brani ključna za njenu budućnost, ali i za širu euroatlantsku sigurnost. Također se navodi da su članice koalicije i Sjedinjene Države „spremne igrati ključnu i blisko koordiniranu ulogu“ u sistemu sigurnosnih garancija.

Nacrt predviđa i uspostavljanje „dugoročnog i pouzdanog“ mehanizma nadzora provođenja primirja, kojim bi predsjedavale Sjedinjene Države uz međunarodno učešće.

Koalicija je, uz podršku SAD-a, dogovorila nastavak vojne pomoći Ukrajini, koja se u dokumentu opisuje kao „prva linija odbrane i odvraćanja“. To uključuje nove pakete vojne pomoći, podršku finansiranju ukrajinskih oružanih snaga te osiguravanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju budućih sukoba.

Prema nacrtu, eventualne mirovne snage u Ukrajini bile bi predvođene evropskim zemljama, dok bi SAD doprinosio obavještajnim podacima i logistikom, a u slučaju napada i upotrebom oružanih snaga.

Evropski lideri okupili su se u Parizu u sedmici nakon što su Sjedinjene Države vojnom operacijom u Venecueli uhapsile njenog lidera Nicolása Madura. Nakon te akcije ponovo je otvoreno i pitanje američkog posezanja za Grenlandom, autonomnim ostrvom koje je dio Danske.

Dok su lideri još pristizali u Elizejsku palatu, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska zajedničkim saopćenjem poručile su da Grenland „pripada njegovim stanovnicima“ te da samo Kopenhagen i Nuuk mogu odlučivati o njegovoj budućnosti.