Vrhovni sud Kosova poništio je ključne odredbe Uputstva o liberalizaciji tržišta električne energije, ocjenjujući da je prelazak oko 1.300 biznisa na slobodno tržište sproveden bez jasnog zakonskog osnova i uz stvaranje pravne i ekonomske nesigurnosti.

Presuda tvrdi da je Regulatorna kancelarija (ZRRE) pogrešno tumačila zakon, omogućivši deregulaciju cijena i nagli rast troškova za privredu — što je ojačalo optužbe o političkom pogodovanju energetskim trgovcima.

Iako opozicija sada najglasnije napada Vladu Kurtija, činjenice podsjećaju: liberalizacija je formalno pokrenuta u mandatu Ramusha Haradinaja, u koaliciji u kojoj je LDK bila jedan od ključnih partnera. Današnja kritika otuda zvuči kao parcijalna amnezija, bez preuzimanja udjela u odgovornosti.

Slučaj tako otkriva dublju slabost institucija — strateške odluke donose se parcijalno, a greške se prebacuju političkim rivalima. Najsvježiji primjer: fiasko sa Zakonom o zaštiti cijena osnovnih proizvoda, gdje izostanak odgovornosti govori više od bilo koje preskonferencije.

Poništavanje odluka ZRRE vraća dio tereta na državu, ali dugovi, poremećeno tržište i urušeno povjerenje biznisa prema institucijama ostaju neriješeni.

Na Kosovu se, čini se, svaka greška kadtad naplati — samo niko neće da potpiše račun.