Kada ministar vanjskih poslova Njemačke, Johann Wadephul, u nedjelju (16.11.2025) sleti u Sarajevo na početak svoje četverodnevne posjete regionu, on ulazi u osjetljivu ravnotežu. Region dobro poznaje – godinama je vodio Grupu za Zapadni Balkan CDU/CSU-a u Bundestagu. Ovoga puta Wadephul ne putuje kao specijalizirani političar, već kao šef ministarstva, čiji se kurs prema zemljama regiona sve više percipira kao nejasan.

Iz Podgorice, gdje u ponedjeljak (17.11.2025) počinju politički razgovori, stiže ljubazan, ali direktan zahtjev za orijentim. Na jednom događaju DGAP-a u Berlinu, 13. novembra, ministarka za evropske integracije Crne Gore, Biljana Papović, rekla je za DW da se nada “većem angažmanu Berlina i više jasnoće da Zapadni Balkan ostaje prioritet njemačke vlade”.

Za Podgoricu, snažan kurs Njemačke ostaje ključan – ne samo za bilateralne odnose, nego i za ukupnu dinamiku procesa proširenja EU.

Važan politički signal
U Tirani se uloga Njemačke i dalje gleda pozitivno. Ali politička analitičarka Alba Cela iz AIIS-a upozorava da podrška Berlina “nije ni malo samorazumljiva”. Najnoviji EU barometar pokazuje da samo 49 posto Nijemaca podržava proširenje. Zato je Wadephulova posjeta Tirani politički signal od velike važnosti.

Podrška EU-u u Albaniji je među najvišima u regionu: preko 80 posto građana je za članstvo. Ipak, stručnjak DGAP-a, Milan Nič, podsjeća da je Albanija “još uvijek na početku teškog puta”. Zemlja nije zatvorila nijedno pregovaračko poglavlje, a najveći izazovi će, prema njemu, biti u ključnim oblastima: imovinskim pitanjima, regulativi i zaštiti okoliša. “Tu počinje prava bol”, kaže Nič. Također, borba protiv korupcije ostaje stalna tema.

Srbija: najdelikatnija stanica
Najosjetljivija tačka turneje je Beograd. Podrška EU-u u Srbiji je oko 38 posto, dok je uticaj Rusije i dalje snažan. CDU ima bliske političke veze sa strankom predsjednika Aleksandra Vučića – ali Srbija je najslabije ocijenjena zemlja u izvještaju o napretku Evropske komisije.

Zastupnik Bundestaga, Boris Mijatović (Bündnis 90/Die Grünen), koji se takođe nalazi u regionu zajedno sa kolegom Antonijom Hofreiterom, podsjeća na izbore 2023. u Srbiji. OEBS je dokumentovao manipulacije i nepravilnosti – Mijatović očekuje da će Wadephul pokrenuti ovo pitanje u Beogradu.

On upozorava i na novi geopolitički vakuum: povlačenje USAID-a iz programa za medije i demokratiju “stvara veliki problem”, jer ostavlja više prostora za ruski uticaj.

A Kosovo i Bosna?
Kosovo, najmlađa evropska država, prije tri godine podnijelo je zahtjev za članstvo u EU. Danas se zemlja nalazi u političkoj krizi: osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora još nema funkcionalne vlade, a novi izbori djeluju neizbježni. Politikologinja Njomza Arifi nada se da će Wadephulova posjeta “dati signal u odnosu na krizu i ohrabriti odgovorne da nađu rješenje”.

U Sarajevu će se njemački ministar sastati s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine i visokim međunarodnim predstavnikom, Christianom Schmidtom. Bosna je zahtjev za članstvo podnijela u decembru 2022.

Ne zaboravite Sjevernu Makedoniju
Mijatović naglašava da se Sjeverna Makedonija ne smije zapostaviti. Zemlja je 2019. promijenila ime kako bi riješila spor s Grčkom i sprovela ključne reforme. Ipak, sada se ponovo traži ustavna izmjena radi uključivanja bugarske manjine. Nesigurnost je velika. “Promijenili smo ime… ali šta dolazi poslije toga?”, pita on. Ovo pitanje sažima gubitak povjerenja u proces proširenja.

Skoplje je kandidat za članstvo od 2005. Pregovori su počeli 2022, ali od tada ima malo napretka. U glavnom gradu Wadephul će se sresti sa svojim kolegom Timcom Mucunskim.

Ubrzanje ili kočenje?
Očekivanja od Wadephula su jasna: Berlin mora zauzeti stav. Njegova prethodnica, Annalena Baerbock, proglasila je integraciju Zapadnog Balkana jednim od tri glavna prioriteta. Danas, kako kaže Mijatović, “čas se čuju tri, čas pet prioriteta – a ponekad Zapadni Balkan uopće nije među njima”.

Takođe, ukidanje funkcije specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan shvata se kao negativan signal. Ovu funkciju je posljednji obavljao Manuel Sarrazin. Sadašnja vlada ju je ukinula kako bi smanjila broj specijalnih izaslanika.

Prema stručnjaku Niču, najjasniji odgovor na kurs njemačke vlade vidjet će se tek kasnije:
“U 2026. će se vidjeti hoće li Njemačka ubrzati proširenje – ili će ono ponovo biti žrtva konkurentskih prioriteta.”

/DW