Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ozbiljno razmatra upotrebu vojne sile protiv narko-kartela u Venezueli, što u praksi znači direktan pritisak na dugogodišnjeg lidera Nicolása Madura. Nakon uništenja “narko-broda” koji je napustio teritorijalne vode Venezuele, Washington je rasporedio ratne brodove s krstarećim raketama Tomahawk, nuklearnu podmornicu, avione F-35 i više od 4.000 marinaca u Karipskom moru.

Zvaničnici Bijele kuće označili su Madura kao “narko-teroristu” i podigli nagradu za njegovo hapšenje na 50 miliona dolara. Marco Rubio postao je glavno lice ove kampanje, otvoreno poručujući da će američki udari biti nastavljeni i da razgovora s režimom u Caracasu neće biti.

Dok Washington naglašava odlučnost, u Kongresu raste zabrinutost zbog pravne osnove operacija. Analitičari ukazuju na kontradikciju – Bijela kuća prijeti invazijom, dok američki naftni gigant Chevron i dalje posluje u Venezueli uz dozvole vlasti.

Rusija je zasad reagovala isključivo na nivou retorike, osuđujući američku politiku i naglašavajući strateško partnerstvo s Karakasom, ali bez konkretnih vojnih poteza, budući da je fokusirana na rat u Ukrajini. Kina je diplomatski osudila američku mobilizaciju, insistirajući na principu suvereniteta, ali i sama ostaje ograničena – iako je godinama investirala milijarde u proizvodne kapacitete, infrastrukturne projekte i naftnu industriju Venezuele, Peking nema nameru da ulazi u direktnu vojnu konfrontaciju sa SAD.

Stručnjaci podsjećaju da je Venezuela samo tranzitna tačka u trgovini drogom, dok su glavni centri moći kartela u Kolumbiji i Meksiku. Uprkos tome, Trumpova administracija koristi vezu između Madura i kartela kao opravdanje za demonstraciju sile i potencijalnu vojnu eskalaciju. Maduro se oslanja na lojalne vojne jedinice, a glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt ponovila je da “sve opcije ostaju na stolu”.

Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li je ovde riječ samo o borbi protiv kriminala i političkog pritiska, ili o širem geopolitičkom interesu. Karipski region krije zemlje sa visokokvalitetnim rezervama nafte, a u međunarodnim analizama sve češće se spekuliše da američke poruke i vojni potezi nisu usmereni samo na suzbijanje kartela, već i na redefinisanje kontrole energetskih resursa u neposrednom susedstvu.