U srcu Evrope, u parku Tony Neuman u luksemburškoj četvrti Limpertsberg, svečano je inaugurisano prvo spomen-obilježje posvećeno žrtvama genocida u Srebrenici. Ceremoniji su prisustvovali visoki državni zvaničnici, ambasadori, predstavnici grada, organizacije za ljudska prava, brojne građanke i građani, kao i porodice stradalih.

Spomen-obilježje je rezultat višegodišnjeg rada Odbora za Srebrenicu – Luksemburg, koji već 17 godina vodi institucionalnu borbu za istinu, pravdu i kulturu sjećanja. Ovaj simbolični čin predstavlja trajni podsjetnik na 8.372 ubijena Bošnjaka u julu 1995. godine – zločin koji je pravno definisan kao genocid.

Gradonačelnica Luksemburga, Lydie Polfer, u svom govoru istakla je da je sjećanje na Srebrenicu obaveza cijele Evrope:
“Ovo spomen-obilježje ne pripada samo Bosni i Hercegovini. Ono je sada i dio evropske savjesti. Naša je dužnost da pamtimo, da učimo iz prošlosti i ne dozvolimo ponavljanje genocida.”

U znak zahvalnosti, gradonačelnici je uručen srebrni cvijet Srebrenice iz limitirane serije od 8.372 primjerka – simbol svake žrtve. Predsjednik Odbora, Adnan Halilović, naglasio je da borba za istinu mora ostati politička, institucionalna i civilizacijska.
“Ovo nije kraj. Ovo je početak jednog ozbiljnijeg pristupa suočavanju s prošlošću”, poručio je Halilović.

U ime Ambasade Bosne i Hercegovine za Belgiju i Luksemburg, Ferid Hodžić je ukazao na univerzalnu vrijednost ovog čina, kao potvrdu evropske kulture sjećanja i međunarodne solidarnosti. Emotivno svjedočenje Jasmina Sinanovića, preživjelog genocid u Srebrenici, podsjetilo je sve prisutne na cijenu zaborava:
“Preživjeli smo da bismo svjedočili. Ovo spomen-obilježje je i naš odgovor zaboravu.”

Ceremonija je završena simboličnim polaganjem cvijeća i minutom šutnje. Inauguraciju je vodila Amela Skenderović, koja je igrala ključnu ulogu u pravnim i administrativnim koracima za podizanje ovog memorijala.

Spomen-obilježje nosi poruku: “Da vidiš. Da znaš. Da pamtiš. Da djeluješ.” U vremenu poricanja i revizionizma, Luksemburg je ovom inicijativom poslao snažan signal – istina o Srebrenici nije pitanje jedne zajednice, već univerzalna dužnost čovječanstva.