Autor: Edona Binaku za KOHA
Prevod i adaptacija: Berzat Berzati

“Imamo dobre vijesti da će i ova godina početi na bombastičan način. Sa velikom radošću i ponosom mogu da kažem da će rad i filmovi koji su proizvedeni i čija se premijera očekuje 2025. godine, biti filmovi koji će se pamtiti, ne samo za Kosovo, već i za svet“, rekla je za kosovski onlajn medij Koha Bljerta Zećiri, direktorica Kinematografskog centra Kosova.

Dva meseca nakon što je predlogom za nominaciju za “Oskara” promenio desetogodišnji ritam, Kinematografski centar Kosova prekinuo je ćutanje o razlogu neotvaranja konkursa.

“Imali smo problem sa e-mailovima, ja kažem da je to vrlo tehnički problem koji nam se desio kako se to desilo i nismo na vreme primili e-mail za predloge od ‘Oskara'”, rekla je Bljerta Zećiri, direktor KCK, i progovorila o putu filma i institucije za ovu godinu uz upozoravanje na “bombastične premijere” za narednu godinu.

Dok je vetar dodele „Oskara” počeo da duva objavljivanjem obimnih lista, Kinematografski centar Kosova je, više od dva meseca nakon što je ukinuo mogućnost da predlaže za nominaciju, ovom prilikom prekinuo ćutanje. Nije predložio, jer je “bilo problema sa elektronskom poštom”. Ovo je obrazloženje iznela direktorka KCK Blerta Zećiri u dugom intervjuu, koji će danas (subota) biti emitovan u emisiji „Kroz film“, na KTV i govoriti, kako je navela, uspesima institucije koja režira i filma, dajući i opravdanje za otcepljenje za drugu godinu Kosova ka „Okademiji“, tradiciji započetoj pre deceniju.

“Imali smo problem sa e-mailovima, kažem da je to vrlo tehnički problem koji nam se desio i da nismo na vrijeme dobili e-mail za prijedloge koji su dolazili za ‘Oskara’. Trenutak kada smo se sjetili onoga ‘zašto taj mejl nije došao?’, i kada smo pogledali zašto nije došao, bilo je prekasno. Tražili smo, zvali smo i dali sve od sebe da nam omogućimo formiranje komisije, ali nažalost nismo uspjeli”, dodala je.

Najviša kinematografska institucija ove godine nije raspisala konkurs po kojem bi filmske kuće svoje filmove predložile komisiji za selekciju “Oskara”. Prilika je propuštena jer je vrijeme za objavljivanje kandidata bilo do 2. oktobra. Barem je otvorila poziv. Ali krajem septembra je najavila da neće biti kandidata. Ona je kazala da Kosovo već čitavu deceniju razvija saradnju i kao takvo nastavlja da jača odnose sa Akademijom za dodelu nagrada „Oskar“ i njenom zajednicom koju ceni. No, prema KCK-u, nakon obrade prijava te godine, članovi Komisije za selekciju odlučili su da ne predlože film za izdanje “Oskara 2024.”.

Što se tiče ovogodišnjeg neuspjeha sa kandidatom za nominaciju za prestižnu nagradu “Oskar”, KCK nije dao nikakav odgovor. Na medijski upit direktorici Bljerti Zećiri, koja je preporučila da se pitanja upućuju zvaničniku Ljum Čitaku. Međutim isti uopšte nije odgovorio. KOHA je ponovo insistirala na direktorici Zećiri, ali je i ona ponovo izabrala čutanje.

Do sada, kada je i za “tehnički problem” progovorila da preuzima odgovornost. Predvidela je da čak i ako se konkurs otvori, možda neće biti prijedloga za nominacije.

„Mislim da smo ove godine imali veoma uspešnu godinu u smislu kratkih filmova. Dugometražni igrani film je bio uspješan, ali, koliko imamo saznanja, nijedan film nije ispunio uslove koje bi trebao imati, da bi se mogle prijaviti premijere u zemlji i bioskopima itd. Ovo govorim sa onoliko informacija koliko smo imali. Međutim, to nas ne opravdava, jer ne mislimo da znamo sve i konkurs se mora otvarati svake godine. Dogodio se jedan vrlo banalan tehnički problem o kojem je bolje ne pričati nego pričati, a uzrok je, recimo, lošeg upravljanja situacijom čiji je teret u ovom slučaju na meni kao šefu institucija”, rekla je.

Ali, prema njenim rečima, neki od filmova imali su priliku da se prikazuju u bioskopima na Kosovu kako bi ispunili uslove za prijavu.

„Bili su filmovi Ljuane Bajrami ‘Naš svet’, ‘Okarina’ i drugi filmovi. Ne propuštaju priliku, jer to mogu učiniti i sljedeće godine, a kada otvorimo konkurs za prijave biće još filmova. Ponavljam, ovo je bilo… to što ove godine nismo otvorili konkurs nije opravdanje, olakšavajuća okolnost je što nije bilo filmova koji su ispunjavali uslove, ali to nije bio razlog za neotvaranje takmičarsko takmičenje”, rekla je.

Uprkos gubitku šanse iz “tehničkih razloga” prema riječima direktora KCK-a, 2024. godina je bila uspješna.

„Mislim da je 2024. godina bila veoma uspešna za KCK i film uopšte. Godinu smo započeli velikim i neočekivanim uspjesima kratkometražnog dokumentarnog filma na Roterdamskom festivalu, gdje smo osvojili glavnu nagradu sa filmom “Radničko oružje” u režiji Iljira Hasanaja. Na tom festivalu, koji je kategorije A, gde je teško biti učesnik, mi smo među 11 učesnika imali dva filma sa Kosova i ovo je jedinstvena prilika“, rekao je Zeqiri, pominjući i film „Put“ Samira Karahode. premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Kanu.

“Još nešto što izdvaja ovu godinu i vjerujem da će ostati upamćeno je Uredba o pravu na rabat, koja je stupila na snagu prošlog mjeseca. To je nešto za šta naša zajednica radi godinama, lobira i traži tako nešto, jer omogućava ulaganje iz inostranstva za film i da filmovi dođu i budu proizvedeni na Kosovu i šire“, rekla je ona.

Vlada Kosova je sredinom novembra usvojila Uredbu o pravu na rabat, kojom je izvršna vlast uverena da će Kosovo postati top destinacija za filmske aktivnosti. Ako strana kompanija nauči da pravi filmove, video igrice i video klipove, država će vratiti 30 odsto direktnog iznosa koji je uložila na Kosovo. Dok je za nekoga ovo vrlo dobra prilika za promociju zemlje i utjecaj na filmsku zajednicu, za nekoga rabat diskriminira lokalne filmske stvaraoce i otvara put šemama za prevare. Ali država Kosovo ima za cilj da postane konkurent pored drugih zemalja koje nude mogućnosti i pogodnosti velikim kinematografskim kompanijama.

Pre nedelju dana, KOHA je izvestila da je, uz odugovlačenje koje ga je tako dugo kočilo, film upakovan u Kinematografski centar Kosova krajem godine. Manje od tri sedmice prije kraja godine otvorio je konkurs za filmske projekte koji godinama nije uspio da otvori na vrijeme. Ali ove godine je otvoren samo za igrani film, uključujući deset drugih kategorija, od kratkog filma do animacije. Budžet je bio 1,6 miliona eura, a saldo suficita izlazi na kraju mjeseca. Direktorka KCK-a Bljerta Zećiri rekla je da će “početkom naredne godine ponovo biti otvoren poziv za sve kategorije”.

U intervjuu je rekla da vjeruje da će biti prijava.

“I prije otvaranja konkursa bilo je zahtjeva kada će biti otvoreno. U početku se obično ne apliciraju odmah nakon otvaranja konkursa, ali će biti prijavljenih i nadamo se da će žiri izabrati najbolje projekte i nastaviti raditi kako je do sada bio poznat, što mislim da je uvijek je pokazivao da je ocjenjivački žiri KCK projekata znao da izabere pobjedničke projekte i to nam pokazuju činjenice i ovi uspjesi“, dodala je.

Prema rečima direktorice KCK, investicija, selekcija u kosovskom filmu, veoma je pozitivna i veća od drugih zemalja koje imaju veoma velike budžete i nemaju uspehe koje ima Kosovo. Za narednu godinu upozorila je na neke “bombastične premijere”.

„Ne jedan, već više od jednog i bićemo veoma ponosni. Imamo dobre vijesti da će i ova godina početi na bombastičan način. Sa velikom radošću i ponosom mogu da kažem da će rad i filmovi koji su proizvedeni i čija se premijera očekuje 2025. godine, biti filmovi koji će se pamtiti, ne samo za Kosovo, već i za svet. Zaista se nadam da će ovaj talas, koji je nazvan kosovski talas, postati još veći i postati cunami”, rekao je Zećiri.