Nevladine organizacije se i dalje protive davanju roka za provjeru statusa žrtve seksualnog nasilja tokom rata, tražeći svijest društva u odnosu na pristup žrtvama.

A Skupštinska komisija za ljudska prava održava zatvorene sastanke sa akterima koji mogu olakšati ovaj proces, dok verifikaciona komisija kaže da je spremna da se bavi novim slučajevima čim zakon bude donesen prenosi Kosova.info

U postupku provjere nakon produženja roka za žrtve seksualnog nasilja tokom rata nalazi se 16 osoba.

U srijedu su parlamentarna komisija i licencirane nevladine organizacije održale sastanak iza zatvorenih vrata.

Eljiza Hodža iz opozicionog PDK-a, van sastanka, rekla da se komisija kontinuirano sastaje kako bi se izbegli mogući izazovi kako bi žrtve imale lakši proces verifikacije.

“Prva svijest treba biti kod žrtava koje imaju priliku da se ponovo prijave i budu spremne za svakoga ko želi da uđe u ovaj proces. Druga svijest je uvijek u društvu, jer su ove žrtve na različite načine napadnute od strane porodice, užeg društvenog kruga ali i društva. Mislim da ovdje treba više raditi, ne samo sa nama koji smo iskusili rat, već i sa novim kategorijama, sa djecom, da u suštini razumiju tešku težinu koju je rat ostavio”, istakla je.

Komisija za verifikaciju spremna je za nove slučajeve.

“Vjerujemo da će uskoro zakon biti donesen i čim zakon stupi na snagu, komisija će otvoriti vrata ili mogućnost prihvatanja novih prijava. Sarađivali smo sa ovim nevladinim organizacijama kako bismo, kada zakon stupi na snagu, mogli da preuzmemo nove slučajeve”, rekla je Ljeonora Seljmani, šefica verifikacione komisije.

NVO licencirane od strane države kažu da kontinuirano rade sa žrtvama jer još uvijek ne uživaju sva svoja prava.

“U organizaciji ima oko 700 slučajeva koji redovno primaju usluge medicinske, psihološke i socijalne rehabilitacije. Oko 500 njih je već dostupno, mnogi od njih su takođe zaposleni u različitim organizacijama“, rekla je Feride Rušiti iz KRCT-a.

“Naša briga je da od početka implementacije nemamo korisnika pogodnosti koje su predviđene zakonom, bilo zdravstvenih usluga, bilo opreme sa karticama”, rekla je Kadire Tahiraj iz ĆPDG.

Inače, žrtve seksualnog nasilja tokom rata, kojima je status priznat, imaju pravo na penziju od 230 eura.