NajnovijeRegionTop Vijesti

Političke promjene su potrebne, ali jesu li moguće?

Ljubljana/Brisel/Vašington, 16. septembar 2022

Autor: IFIMES

Prevod i adaptacija: Fatir Berzati, /Kosova.info

Deveti opći izbori u Bosni i Hercegovini održat će se 2. oktobra 2022. godine. Na izborima će učestvovati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske, dva potpredsjednika Republike Srpske, zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), te predstavnici u skupštinama 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine prenosi Kosova.info.

Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) potvrdila je da ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata) ispunjavaju uslove za učešće na izborima 2. oktobra 2022.

Nakon tražene provjere, ukupno 750 redovnih kandidata Potvrđene su liste sa ukupno 7257 kandidata, uključujući i nezavisne kandidate.

CIK je također verifikovao liste kandidata za dodjelu kompenzacijskih mandata. Centralni birački spisak obuhvata ukupno 3.368.666 upisanih birača, uključujući 69.966 birača koji su se prijavili za glasanje izvan BiH (poštom ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima). Izborni prag je 3%.

Izbori obilježeni ruskim uticajem u BiH

Sjedinjene Američke Države stavile su na raspolaganje 2,2 milijarde dolara dugoročnih investicija u okviru stranog vojnog finansiranja kako bi ojačale sigurnost Ukrajine i 17 njenih susjeda; uključujući mnoge naše NATO saveznike, kao i druge regionalne sigurnosne partnere potencijalno u opasnosti od buduće ruske agresije, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

O ruskoj ulozi u Bosni i Hercegovini svjedoči posjeta člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika (SNSD-a) ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koja je najavljena za kraj septembra 2022. godine, odnosno uoči općih izbora u BiH.

Dodik više ne krije da služi ruskim interesima, koji se prije svega odnose na prekrajanje granica, sprečavanje članstva BiH u NATO-u, eventualno raspad BiH i izazivanje destabilizacije u regionu. Ruska koruptivna mreža nagrizla je institucije EU, ali i BiH.

Posljednja informacija da je Nogometni savez Bosne i Hercegovine donio odluku o nastupu reprezentacije BiH na prijateljskoj utakmici sa Rusijom 19. novembra u Sankt Peterburgu, samo je još jedno svjedočanstvo angažmana Rusije u BiH.

Ne treba zaboraviti ni ulogu predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) Dragana Čovića kao zagovornika ruskih interesa.

Naime, prije nekoliko godina on je javno pozvao Rusiju da poveća svoje prisustvo u BiH želeći da Rusija bude prisutna u BiH.

Posljednji izvještaj[2] visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a daje ilustraciju složenosti odnosa u BiH, a posebno mogućeg izbijanja sukoba. Situacija u BiH se dodatno zaoštrila nakon pokretanja ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022.

Prema mišljenju analitičara, borba za Bosnu i Hercegovinu vodi se u gradovima i na ulicama Ukrajine, jer će od ishoda ukrajinske krize zavisiti i ishod situacije u Bosni i Hercegovini. Postoji realan rizik da će Rusija pokušati kompenzirati svoj neuspjeh u Ukrajini izvozom sukoba, na primjer, moguće na Zapadni Balkan, odnosno Bosnu i Hercegovinu. Stoga je, kao što upozoravaju vodeće sigurnosno-obavještajne i odbrambene institucije, važno upućivanje američkog vojnog kontingenta u Brčko distrikt BiH, jer je dio rukovodstva policije Brčko distrikta i političkih struktura pod uticajem Rusije. Ovo je objavio i renomirani američki časopis Foreign Affairs[3].

Politički predstavnici Srba u Distriktu odbili su da se sastanu sa visokim predstavnikom Schmidtom tokom njegove posjete Brčko Distriktu BiH.

Geopolitičke okolnosti sugeriraju da postoji razlog za povećanu zabrinutost zbog ruskog uplitanja u Bosnu i Hercegovinu u narednim sedmicama. Naime, bit će pokušaja da se postojeće stanje iskoristi za izazivanje nestabilnosti u BiH i, u suštini, dovođenje u pitanje legitimiteta i rezultata izbora. U regionu su zabilježeni brojni i snažni sajber-napadi, što zahtijeva oprez i spremnost na (re)akciju. Ruski fokus na BiH neće prestati ni nakon izbora.

Rusija već godinama koristi dezinformacije i sajber napade da utiče na demokratske procese. Čini se da je BiH posebno osjetljiva na sajber napade, jer još nije definirala kritičnu infrastrukturu i ono što treba zaštititi.

Najavljeni susret Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina nastavak je podrške Dodikovim pokušajima da dobije glasove. To je nešto što Rusija ne radi samo uoči izbora ili uoči izbora, već je to činila tokom dužeg vremenskog perioda. Indikatori intenzivnih ruskih uticaja zabilježeni su u gotovo svim evropskim zemljama od 2014. godine.

Ključne prijetnje BiH dolaze iz zemalja članica EU i NATO-a – primjer Hrvatske i Mađarske

U konstelaciji postojećih političkih odnosa, zabrinjavaju negativne akcije zemalja članica EU i NATO-a, konkretno Republike Hrvatske i Mađarske, ui prema BiH.

U Hrvatskoj se revidira povijest Drugog svjetskog rata. Najviši predstavnici Hrvatske otvoreno se miješaju u unutrašnja politička pitanja BiH i u tom smislu (zlo)upotrebljavaju članstvo Hrvatske u EU i NATO-u.

Hrvatski premijer, Andrej Plenković (HDZ) i hrvatski predsjednik Zoran Milanović (SDP) miješaju se u proces donošenja ustavnih promjena i izbornog zakona u BiH, te institucionalno izmišljaju i propagiraju tezu da su Bošnjaci tzv. Islamska prijetnja.

Istovremeno, Hrvatska otvoreno revidira historiju, afirmišući ustaštvo i Nezavisnu Državu Hrvatsku i zabilježila je niz antisemitskih incidenata. To su uočili i međunarodna zajednica, vodeći međunarodni mediji i međunarodne organizacije.

Kao rezultat toga, Hrvatska je postala “crna mrlja” u EU i rizikuje da postane “zemlja slučaja”. Hrvatska mora biti isključena iz bilo kakvog rješenja za BiH, jer postoji pet presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) kojima se ona utvrđuje kao zemlja koja je učestvovala u međunarodnom oružanom sukobu (agresiji) na BiH i bila uključena u dva zajednička zločinačkih poduhvata (UZP) protiv BiH.

U kontekstu aktuelnih dešavanja u regionu, dobre vijesti su demokratske promjene u Crnoj Gori i nastavak razgovora na putu punopravnog članstva u EU. Nakon ulaska u NATO, Crna Gora je postala snažan faktor stabilnosti i mira u regionu. Političke promjene u Sjevernoj Makedoniji i rukovodstvo Zorana Zaeva (SDSM), donijele su osvježenje i pokrenule pozitivne procese ne samo u Sjevernoj Makedoniji, već iu regionu.

Režim Viktora Orbana stvorio je mrežu za ulaganje kapitala i medijsku mrežu na Balkanu. Osnovao je brojne medijske portale koji generiraju lažne vijesti i proizvode razne skandale. Kompanija koja stoji iza medijskih portala povezana je s mađarskom javnom TV mrežom Magyar Televizo (MTV), koja podržava stranku Fidesz koju vodi Orban. Nadalje, čak se i neke obavještajne operacije koordiniraju iz Budimpešte. Dakle, postoji takozvana “osovina zla” koja djeluje protiv BiH.

Analitičari upozoravaju na obavještajnu operaciju kodnog naziva “Kula“, kojom se koordinira iz Budimpešte. Trenutno je intenzivan fokus na premijera FBiH Fadila Novalića (SDA), koji je spriječio kolaps ekonomskog sistema FBiH. Naime, kako se više od ¾ ekonomskih transakcija u državi BiH odvija u Federaciji BiH, kolaps države Bosne i Hercegovine zahtijeva kolaps ekonomskog sistema u Federaciji BiH.

Obavještajna operacija “Kula” proširena je i na člana Predsjedništva BiH Željka Komšića (DF). Izborna kampanja uključuje mnoštvo elemenata iz spomenute obavještajne operacije koju podržavaju lokalne političke snage u Bosni i Hercegovini. Ovi elementi prvenstveno su usmjereni protiv Fadila Novalića i Željka Komšića. Zapravo, čak je i visoki predstavnik Christian Schmidt bio uključen u provedbu obavještajne operacije “Kula”, iako se ne može pouzdano utvrditi da li je to učinio svjesno ili je u nju uvučen.

Lažni patriotizam i “proizvodnja i upravljanje mržnjom”

Koncept nacionalnih (etničkih)/nacionalističkih stranaka pokazao se kobnim za BiH, jer nije prirodan za samu suštinu Bosne i Hercegovine i ima razarajući učinak na državu jer je njen multietnički, multireligijski i multikulturalni karakter vrijednosti po kojima su BiH i njeni građani prepoznati i poštovani u svijetu.

Vodeće nacionalne stranke neprestano i međusobno proizvode mržnju i njome upravljaju. U protekle četiri godine upravljanje državom dodatno je otežala pandemija Covid-19 koja je trajala 2,5 godine i, u proteklih sedam mjeseci, posljedice ruske invazije na Ukrajinu.

Prema izvještaju UN[4] 2022, Bosna i Hercegovina je na vrhu globalne liste koja ukazuje na smanjenje stanovništva po zemljama jer ima najveći postotak smanjenja stanovništva.

Naime, BiH bilježi godišnji pad od oko 1,5%, što znači da je u proteklih osam godina iz BiH emigriralo skoro pola miliona ljudi. Procjenjuje se da će Bosna i Hercegovina do kraja stoljeća izgubiti između 40 i 50 posto stanovništva.

Vlada na državnom nivou je ili blokirana ili prekoračena brojnim rokovima, zbog čega su izgubljene mnoge mogućnosti za razvojne projekte na državnom nivou, a posebno one koje je trebalo podržati međunarodna zajednica. U periodu od 2018. do 2020. godine zabilježen je blagi privredni rast, a 2019. godina je po mnogim parametrima bila istorijska. Pozitivni trendovi su se srušili 2020. godine zbog pandemije Covid-19, a sada je prisutna inflacija, kao i energetske i prehrambene krize. Opšta ocjena je da je u periodu od četiri godine ostvaren minimalni rast, što je, međutim, nedovoljno da se stanovništvo zadrži u zemlji i obezbijedi zdrav instrument za razvoj. Prije pandemije i ukrajinske krize, Bosni i Hercegovini je bio potreban minimalni rast od 5%, dok je sada potreban minimalni rast od 7%.

Analitičari smatraju da se smanjenje broja stanovnika ne dešava samo od sebe, već je rezultat sistemski loše vođene politike, nerješavanja svakodnevnih problema građana, kao što su posao, zapošljavanje, ekonomski razvoj, socijalna zaštita, zdravstveni sistem, itd. školski sistem itd.

Takvim pristupom politički lideri blokiraju razvoj BiH, ali provode planove političkih struktura koje ne žele trajni mir, dugoročnu stabilnost i razvoj. Većina stranačkih lidera koristi lažni nacionalizam da privuče birače, ali i proizvodi i upravlja mržnjom kako bi osigurao svoj opstanak na vlasti ili dolazak na vlast. Međutim, krajnji patriotizam je omogućiti građanima BiH bolji život i zaustaviti trend masovnog iseljavanja iz BiH.

Postoji li tračak političkih promjena u Republici Srpskoj?

Politika koju vodi Milorad Dodik (SNSD) svodi se na politiku „po jedan dan“, bez ozbiljnog i strateškog pristupa. Dodikovom politikom dominiraju bahatost, nemar, vrijeđanje i omalovažavanje političkih protivnika. Zbog SNSD-a BiH je jedina zemlja koja nije uvela nikakve mjere podrške građanima.

Naime, SNSD već šest mjeseci u Parlamentu BiH blokira usvajanje zakona o ukidanju akciza na gorivo i smanjenju poreza na dodatu vrijednost. Umjesto toga, Dodik je podijelio jednokratnu budžetsku dobrotvornu akciju u iznosu od 25 eura po stanovniku.

Dodik je prije više od godinu dana započeo bojkot rada institucija države BiH, uključujući i Parlament BiH, koji je ključni partner EU u procesu proširenja. Zamjenik predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Radović ponudio je ozbiljan i sveobuhvatan program oporavka privrede zasnovan na poboljšanju životnog standarda građana, koji je poražavajuće degradiran preskupim javnim investicijama u Republici Srpskoj.

Njegov program predviđa privredni rast od 7%, smanjenje opterećenja privrede i smanjenje poreza i doprinosa sa 67% na 52%, povećanje potrošnje, kontinuirani godišnji rast penzija po stopi od 10%, povećanje prosječne plate do nivo od 900 eura u naredne četiri godine, povećan fond za poljoprivredu na 100 miliona eura itd. Najnovija investicija u Republici Srpskoj je izgradnja autoputa Brčko – Vukosavlje.

Za dionicu autoputa od 41 kilometar uzeto je 390 miliona evra kredita. To znači da će troškovno, odnosno što se tiče cijene po kilometru, ovaj autoput pasti zajedno sa najskupljim na svijetu (11,8 miliona evra po kilometru), uprkos činjenici da će se graditi na ravan teren i neće uključivati ​​niti jedan tunel.

Analitičari smatraju da su i Milorad Dodik i Bakir Izetbegović (SDA) prema njima stvorili ogroman animozitet među članovima svojih stranaka i građana, čak i svojim potezima koji nisu bili štetni po društvenu zajednicu. Kao kandidat za predsjednicu Republike Srpske Jelena Trivić (PDP) ima značajnu prednost u odnosu na Milorada Dodika SNSD-a, dok Mirko Šarović (SDS) i Željka Cvijanović (SNSD) kao kandidati za mjesto srpskog člana BiH Predsjedništvo je trenutno u bliskoj utrci. Dodik stalno otvara kvazipatriotske teme, a navodno su on, njegova porodica i članovi njegove oligarhije nakupili enormno bogatstvo. U predizbornoj kampanji važno je imati TV duele kandidata koji se kandiduju za pojedinačne pozicije, a ne da SNSD “sakrije” Željku Cvijanović od predizborne kampanje i sučeljavanja sa Mirkom Šarovićem u duelu. Ako izbori budu slobodni, transparentni i pošteni, u Republici Srpskoj će se nazirati politička promjena.

Povećana podrška Socijalističkoj partiji Petrara Đokića

Milorad Dodik je napravio stratešku grešku kada je pored Demokratskog saveza (DNS) pokušao da uništi i Socijalističku partiju (SP) Petra Đokića, da je zameni manjim i sumnjivim novoosnovanim političkim subjektima, kao i da se okruži pojedincima sa upitnim namerama.

To je faktički dovelo do raspada jedne od najdugovječnijih koalicija, koja je Dodiku garantovala mir i stabilnost, pa čak i prosperitet, ali i sigurnu i stabilnu vlast. Socijalistička partija Petra Đokića je autohtona ljevičarska stranka čije je djelovanje usmjereno na širok krug građana koji brinu o ljudskim odnosima, socijalnoj pravdi, socijalnoj osjetljivosti i pravednom društvenom uređenju.

Prema mišljenju analitičara, brutalan odnos Milorada Dodika prema Socijalističkoj partiji Petra Đokića rezultirao je suprotnim efektom. Naime, to je rezultiralo trendom rasta podrške stranci, zbog čega će SP biti neizbježan partner budućoj koaliciji.

Bećirović protiv Izetbegovića – smjena generacija

U proteklih više od 30 godina, nacionalni (etnički) i nacionalistički koncept u Bosni i Hercegovini devastirao je državu. Prvo ratom, a potom i pogrešnom nacionalno-kriminalnom politikom koja je BiH, koja je zemlja sa ogromnim prirodnim i ljudskim potencijalom, učinila najsiromašnijom državom u Evropi. Odluka je na građanima BiH.

Da li žele promjene ili će podržati poražavajuće politike i razne kleronacionalizme sa kojima su decenijama negativnog iskustva i koji u suštini nisu donijeli ništa dobro građanima BiH. Na predstojećim izborima građani će imati priliku staviti olovku u ruke i dati svoj glas podrške političkim promjenama u BiH.

Nominacija Denisa Bećirovića (SDPBiH) za člana Predsjedništva BiH, koju podržava 11 političkih stranaka, može biti vjesnik smjene generacija na političkoj sceni BiH i uvođenja novog pristupa politici koji u fokusu će imati bh. građane i državu BiH. Bakir Izetbegović (SDA) je već dva puta bio član Predsjedništva BiH, a trenutno se kandiduje za tu funkciju sa statusom penzionera. Status penzionera ima i predsjednik HDZBiH Dragan Čović.

Izborna kampanja će ponuditi određene odgovore u pogledu budućnosti Bosne i Hercegovine, jer rezultati izbora govore da li će doći do novog talasa masovnog iseljavanja iz BiH ili ne.

Istraživanja su pokazala da Denis Bećirović lično uživa veću podršku birača nego njegova stranka SDPBiH, dok u slučaju Bakira Izetbegovića njegova stranka SDA uživa veću podršku biračkog tijela nego on lično. Agresija na Ukrajinu, djelovanje Putinaca Dodika i Čovića u BiH, pojava hegemonističkih projekata, zveckanje sabljama na Kosovu, ignorantska politika EU prema BiH i članstvu u EU i NATO, agresivno djelovanje Rusije preko svoje ambasade u BiH, konačni stav Turska u pogledu kandidata na izborima u BiH, najavila ozbiljnu globalnu ekonomsku krizu, pokušaje predstavnika međunarodne zajednice da Bošnjake dovedu u neravnopravan položaj u odnosu na druga dva naroda u BiH, stalne najave dijela zemalja članica EU o podjela BiH, nejasan stav SAD-a o unutrašnjem uređenju BiH, bit će ključni razlozi ne samo za izbor bošnjačkog člana Predsjedništva, već će ključno uticati na konačne rezultate unutar i među probosanskim stranke.

Najavljene odluke visokog predstavnika Schmidta potencijalne su za novi sukob

Visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava nametnuti odluke o ustavnim promjenama i izbornom zakonu. Schmidt želi nametnuti diskriminatorni zakon koji bi stvorio nova etnička geta (aparthejd). Republika Hrvatska lobira da ovaj zakon pomogne Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZBiH) i trajno cementira budućnost BiH.

Christian Schmidt je iz Njemačke. Kako se zalaže za evropska rješenja, koja su dio pravnog poretka u Njemačkoj, onda bi isto trebao primijeniti i u Bosni i Hercegovini. Međutim, Schmidt ima nekoliko ograničenja i prepreka u tom procesu. Dobitnik je visokog priznanja/odlikovanja Republike Hrvatske. Član je Kršćansko-socijalne unije (CSU), koja je sestrinska stranka HDZ-a, a obojica su u Europskoj pučkoj stranci (EPP), što već ukazuje na sukob interesa. Dakle, Schmidt je partijski čovjek CSU/EPP. Prioritet bi trebao biti provedba presuda međunarodnih sudova u predmetima: „Sejdić-Finci[5]“, Ilijaz Pilav, Azra Zornić i Svetozar Pudarić.

U junu ove godine stranački lideri iz BiH sastali su se sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom i dogovorili da će se ustavne promjene i modifikacije izbornog zakona izvršiti nakon općih izbora u BiH, zakazanih za oktobar 2022. Nametanje toga je modifikacija izbora zakona dvadesetak dana prije izbora bilo bi nepromišljeno i opasno, kao i pitanje mira i rata u sadašnjoj konstelaciji odnosa u BiH i Evropi. Zamislite situaciju u kojoj se održavaju izbori za Bundestag, ili izbori u bilo kojoj drugoj zemlji EU i da se izborna pravila mijenjaju dvadeset dana prije izbora. Tako nešto je apsolutno neprihvatljivo, jer poništava sve ono što je u vezi sa BiH odlučio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Evropski sud za ljudska prava…. Sve pozitivno što je postignuto vratilo bi se na početnu poziciju. Ovo je projekat disolucije BiH. Radi se o stavljanju ljudi u etničke rezervate. Sve navedeno sprečava državu da funkcioniše, da postane punopravna članica EU i NATO.

Ovo će poništiti sve pozitivne stvari postignute u proteklih 30 godina. Paradoks je da se jednom narodu dodjeljuju veća, a drugom narodu manja prava na dijelu teritorije BiH. Visoki predstavnik ne smije nametati diskriminatorna rješenja, niti parcijalna rješenja, već samo rješenja koja bi ojačala demokratsko društvo i državu Bosnu i Hercegovinu. Uostalom, ako dođe do bilo kakvog nametanja Izbornog zakona, na jednom dijelu teritorije bi se povećala prava jednog konstitutivnog naroda, a smanjila prava drugih. Pitanje koje treba postaviti je, na primjer, ko će štititi prava Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj.

Postoji i rizik da će najavljene odluke visokih predstavnika odvratiti dio institucija BiH od Zapada, što bi predstavljalo kraj ideje proširenja na zapadni Balkan i moglo dovesti do novih geopolitičkih kretanja. EU je već uradila nešto slično sa Srbima i Srbijom, koji više ne pokazuju poseban interes za članstvo u EU.

U vrijeme velikih geopolitičkih rekonstrukcija, najbolje bi bilo da Zapad odgovori u skladu sa zahtjevima vremena i približi Zapadni Balkan članstvu u EU i NATO-u, jer bi najavljeno nametanje zakona moglo uvesti BiH u drugačiju sferu uticaja.

Ključno je da se BiH prije nego kasnije uklopi u NATO i da se zemljama zapadnog Balkana dodijeli članstvo u EU. Svako odlaganje članstva moglo bi ove zemlje odvesti u neke druge interesne sfere i Zapadni Balkan bi zauvijek bio izgubljen za EU.

EU već kasni sa Zapadnim Balkanom, jer postoje planovi koji imaju potencijal da izazovu novi sukob u BiH.

Analitičari smatraju da je Christian Schmidt napravio stratešku grešku time što nije pokrenuo provođenje izbornih rezultata sa općih izbora 2018. godine, jer je HDZBiH blokirao uspostavu Vlade FBiH, izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH i posredno izbor sudije Ustavnog suda FBiH. Visoki predstavnik Schmidt bi dobio podršku građana Bosne i Hercegovine da je, na primjer, proveo presudu Ustavnog suda FBiH i ukinuo postojanje “dvije škole pod jednim krovom”, koje podržava i HDZBiH. U FBiH postoji 56 takvih škola u 28 mjesta.

Šmit svojim potezima vjerovatno gura Njemačku u novi debakl na Balkanu, kakav je već doživjela u Bugarskoj. Konkretno, fondacije povezane sa CDU/CSU osnovale su političko-mafijašku stranku GERB, na čijem je čelu Bojko Borisov, koji je imao bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel (CDU) za svog političkog staratelja. Na sličnim temeljima nastala je i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Građani BiH sve više “aktivno ostvaruju svoje državljanstvo” i protive se nametanju odluka koje odstupaju od zakonodavstva EU i “ubijaju” svaku ideju o boljoj budućnosti BiH.

Ugrožen integritet izbornog procesa?

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je u julu ove godine nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH kojima je ojačao pravila izborne kampanje i dao pravo Centralnoj izbornoj komisiji da sa kandidatske liste ukloni stranku ili pojedinca koji grubo krši zakon. Takođe je definisan i zabranjen govor mržnje, regulisano korišćenje elektronskih, štampanih i internet medija, kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji, kao i zloupotreba javnih resursa u predizbornoj kampanji.

Time se samo naizgled obezbjeđuje integritet izbornog procesa, koji je ugrožen ogromnim količinama nelegalnog i sumnjivog novca kojim političke stranke raspolažu za potrebe predizborne kampanje.

Analitičari smatraju da je integritet izbornog procesa ugrožen ne samo korišćenjem javnih resursa za potrebe predizborne kampanje, već i prilivom enormnih količina nelegalnog i sumnjivog novca za potrebe pojedinih političkih partija na izborima. kampanja. Stoga je potrebno uključiti Tužilaštvo BiH, Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) i druge nadležne agencije, jer bi se ovakvim sredstvima mogla „krojiti“ volja građana. Ovakve pojave su posebno uočene u Republici Srpskoj, koja pridaje dodatni značaj procesu praćenja izborne kampanje i samog izbornog procesa, jer je moguće da budu izabrani kandidati čiji izbor ne bi odražavao pravu volju biračkog tijela, što obesmislio bi čitav izborni proces. Trenutna situacija u pravosuđu BiH ne može zadovoljiti zahtjeve i izazove sa kojima se zemlja suočava.

Političke promjene su neophodne, ali jesu li moguće?

Neophodno je uložiti značajne napore kako bi se pokušalo “galvanizirati” oko 50% pasivnih građana BiH koji ne izlaze na izbore. Kao rezultat toga, ne oni koji su glasali, već oni koji nemaju ključan uticaj na rezultate izbora u BiH. Izlaznost može biti odlučujući element za rezultate izbora i moguće političke promjene. Time bi se stvorila mogućnost da „probuđeni“ birači, posebno mladi, daju svoj glas respektabilnim, kompetentnim i beskompromisnim kandidatima. Bosni i Hercegovini će trebati ozbiljne politike i još ozbiljniji političari. Možda će najvažniji uspjeh vezan za izborne rezultate biti zaustavljanje trenda masovnog iseljavanja iz BiH, jer je najvitalniji dio stanovništva onaj koji napušta zemlju. U BiH je učešće većeg broja mladih i žena u politici svedeno na minimum. Političke strukture koje postoje već decenijama su uspostavile barijere za politički angažman bilo koga ko nije pod njihovom indirektnom ili direktnom kontrolom, što ograničava regrutaciju novih političkih elita. Neki razmatraju opciju uvođenja obaveznog izlaska na izbore za sve punoljetne građane i propisivanje takse za sve birače koji ne izlaze na izbore, kao što je to uređeno u nekim drugim demokratskim zemljama.

Analitičari smatraju da svijet prolazi kroz period koji karakteriše “doktrina šoka”, što znači da je moguće napraviti velike (političke) promjene. Ukrajinska kriza prilika je za EU da pokrene ubrzane mehanizme za proširenje. Međutim, to će zavisiti od postojanja političke volje unutar EU da se zemlje Zapadnog Balkana koopiraju u svoje članstvo, jer postoji realna prijetnja da bi se zemlje Zapadnog Balkana mogle „prikloniti“ nekim drugim interesnim sferama i integracijama. Napredak u multietničkim društvima je nezamisliv sve dok postoji praksa da se glasa za kandidata koji je pripadnik „svoje“ etničke zajednice bez obzira na njegov ili njen „profil“, a ne da se glasa za ugledne, kompetentne i sposobne kandidate koji ulijevaju povjerenje i koji će raditi za dobrobit svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Imajući u vidu prethodne kampanje, teško je očekivati ​​da će ova kampanja biti zasnovana na stvarnim problemima i programima. Ipak, političke promjene su moguće na civiliziran način i s olovkom u ruci. Najbolji primjer za to je Sjeverna Makedonija i Zoran Zaev. Političke promjene su neophodne za razvoj demokratije./Kosova.info


Footnotes:
[1IFIMES – The International Institute for Middle East and Balkan Studies (IFIMES) from Ljubljana, Slovenia, has a special consultative status with the Economic and Social Council (ECOSOC)/UN since 2018.
[2] Source: 61st Report of the High Representative for Implementation of the Peace Agreement on Bosnia and Herzegovina to the Secretary-General of the United Nations, link: http://www.ohr.int/61st-report-of-the-high-representative-for-implementation-of-the-peace-agreement-on-bosnia-and-herzegovina-to-the-secretary-general-of-the-united-nations/
[3] Source: Foreign Affairs: Bosnia’s Dangerous Path, link: https://www.foreignaffairs.com/articles/bosnia-herzegovina/2022-05-18/bosnias-dangerous-path
[4] Source: World Population Review, link: https://worldpopulationreview.com/countries/bosnia-and-herzegovina-population
[5] Source: ECHR, Case of Sejdić and Finci v. Bosnia and Herzegovina, (Applications nos. 27996/06 and 34836/06), link: https://hudoc.echr.coe.int/fre#{%22itemid%22:[%22001-96491%22]}

  • Link (ENG): Analysis ● 2022 General Elections in BiH: Political changes are required, but are they possible? https://www.ifimes.org/en/researches/2022-general-elections-in-bih-political-changes-are-required-but-are-they-possible/5077?
  • Link (BSH): Analiza ● Opći izbori u BiH 2022: Političke promjene potrebne, da li su moguće? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/opci-izbori-u-bih-2022-politicke-promjene-potrebne-da-li-su-moguce/5076?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 North Macedonia: Country’s Future is Laid Out https://www.ifimes.org/en/researches/2022-north-macedonia-countrys-future-is-laid-out/5075?
  • Link (BSH/МКД): Analiza ● Sjeverna Makedonija 2022: Trasirana budućnost države/Северна Македонија 2022: Трасирана иднина на државата https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/sjeverna-makedonija-2022-trasirana-buducnost-drzaveseverna-makedonija-2022-trasirana-idnina-na-drzavata/5074?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War, Extended https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war-extended/5073?
  • Link (ENG): Analysis ● T-Fai Yeung ● President Biden’s Visit to Saudi Arabia: Saudi-US Relations in Freefall https://www.ifimes.org/en/researches/president-bidens-visit-to-saudi-arabia-saudi-us-relations-in-freefall/5070?
  • Link (BSH): Analiza ● Prof. dr. Anis H. Bajrektarević: De-evolucija Europe (Opasna izjednačavanja komunizma sa nacizmom) 1.dio https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/de-evolucija-europe-opasna-izjednacavanja-komunizma-sa-nacizmom-1dio/5068?
  • Link (BSH): Analiza ● Prof. dr. Anis H. Bajrektarević: Ur-fašizam: Tišina i žurba EU (Izjednačavanje komunizma s nacizmom)“ – 2.dio https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/ur-fasizam-tisina-i-zurba-eu-izjednacavanje-komunizma-s-nacizmom-2dio/5071?
  • Link (BSH): Analiza ● Prof. dr. Anis H. Bajrektarević: Rekontekstualizacija Ukrajine – Povratak od „Nismo znali“ (Izjednačavanje komunizma s nacizmom)“ – 3.dio https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/rekontekstualizacija-ukrajine-povratak-od-nismo-znali-izjednacavanje-komunizma-s-nacizmom-3dio/5072?
  • Link (BSH): Analiza ● Crna Gora 2022: Temeljni ugovor – temelj unutrašnje stabilnosti https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/crna-gora-2022-temeljni-ugovor-temelj-unutrasnje-stabilnosti/5069?
  • Link (ENG): Analysis ● George X. Protopapas: Anti-Americanism and Russian propaganda in Greece https://www.ifimes.org/en/researches/anti-americanism-and-russian-propaganda-in-greece/5067?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J. Scott Younger: Increase support for the crucial phase of the war https://www.ifimes.org/en/researches/increase-support-for-the-crucial-phase-of-the-war/5066?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Serbia: Strengthening of foreign policy and affirmation of international status https://www.ifimes.org/en/researches/2022-serbia-strengthening-of-foreign-policy-and-affirmation-of-international-status/5065?
  • Link (BSH): Analiza ● Srbija 2022: Jačanje vanjske politike i afirmacija njenog međunarodnog položaja https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/srbija-2022-jacanje-vanjske-politike-i-afirmacija-njenog-medunarodnog-polozaja/5063?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Bosnia and Herzegovina: Christian Schmidt vs. High Representative (OHR)? https://www.ifimes.org/en/researches/2022-bosnia-and-herzegovina-christian-schmidt-vs-high-representative-ohr/5064?
  • Link (BSH): Analiza ● Bosna i Hercegovina 2022: Christian Schmidt protiv Visokog predstavnika (OHR)? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/bosna-i-hercegovina-2022-christian-schmidt-protiv-visokog-predstavnika-ohr/5062?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Mohamad Zreik: Contemporary Saudi-Egyptian Relations: Challenges and Opportunities https://www.ifimes.org/en/researches/contemporary-saudi-egyptian-relations-challenges-and-opportunities/5061?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Open Balkan: The future belongs to the peoples of the Balkans https://www.ifimes.org/en/researches/2022-open-balkan-the-future-belongs-to-the-peoples-of-the-balkans/5060?
  • Link (BSH): Analiza ● Otvoreni Balkan 2022: Budućnost pripada narodima Balkana https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/otvoreni-balkan-2022-buducnost-pripada-narodima-balkana/5058?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War and beyond https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war-and-beyond/5059?
  • Link (BSH): Analiza ● prof. dr. Mirko Pejanović: Sticanje suverenog i nezavisnog državno-pravnog statusa Bosne i Hercegovine predstavlja istorijski preokret na kraju XX. stoljeća https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/sticanje-suverenog-i-nezavisnog-drzavno-pravnog-statusa-bosne-i-hercegovine-predstavlja-istorijski-preokret-na-kraju-xx-stoljeca/5057?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Mohamad Zreik: A Reluctant Chinese Dragon in West Asia: Evidence from Syria https://www.ifimes.org/en/researches/a-reluctant-chinese-dragon-in-west-asia-evidence-from-syria/5056?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Masahiro Matsumura: Who is a primary winner in the emerging food crisis? https://www.ifimes.org/en/researches/who-is-a-primary-winner-in-the-emerging-food-crisis/5055?
  • Video (ENG) ● The lecture by Prof. Dr. Hüseyi̇n Bağcı: Türkiye and The Middle East after Arab Spring /Arap Baharından sonra Türkiye ve Ortadoğu https://www.youtube.com/watch?v=7JlJNmxT814&t=200s
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War – 5; etc. https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war-5-etc/5054?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Milan Jazbec:The philosophy of the preamble to the Vienna Convention on Diplomatic Relations https://www.ifimes.org/en/researches/the-philosophy-of-the-preamble-to-the-vienna-convention-on-diplomatic-relations/5048?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: China – a political view https://www.ifimes.org/en/researches/china-a-political-view/5047?
  • Link (SLO): Sporočilo za javnost ● Diplomacija v prizmi: Izbrani članki 1990-2021 https://www.ifimes.org/sl/sporocila-za-javnost/diplomacija-v-prizmi-izbrani-clanki-1990-2021/5046?
  • Link (ENG): Press release ● Diplomacy in Focus: Selected Articles 1990 – 2021 https://www.ifimes.org/en/press-releases/diplomacy-in-focus-selected-articles-1990-2021/5044?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Mohamad Zreik ● China’s Economic Development: A Successful Model in the Rise of Nations https://www.ifimes.org/en/researches/chinas-economic-development-a-successful-model-in-the-rise-of-nations/5043?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Mohamad Zreik ● The Chinese Dragon in the Middle East: More Strategic Partnerships and Cooperation https://www.ifimes.org/en/researches/the-chinese-dragon-in-the-middle-east-more-strategic-partnerships-and-cooperation/5042?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Parliamentary elections: Slovenia between Brussels and Budapest https://www.ifimes.org/en/researches/2022-parliamentary-elections-slovenia-between-brussels-and-budapest/5041?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Anis H. Bajrektarevic: Recontextualization of Ukraine (Return of the Wir wussten nicht) https://www.ifimes.org/en/researches/recontextualization-of-ukraine-return-of-the-wir-wussten-nicht/5040?
  • Link (BSH): Analiza ● Parlamentarni izbori 2022: Slovenija između Brisela i Budimpešte https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/parlamentarni-izbori-2022-slovenija-izmedu-brisela-i-budimpeste/5038?
  • Povezava (SLO): Analiza●Državnozborske volitve 2022: Slovenija med Brusljem in Budimpešto https://www.ifimes.org/sl/raziskave/drzavnozborske-volitve-2022-slovenija-med-brusljem-in-budimpesto/5037?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Masahiro Matsumura ● Unmasking War Propaganda against Russian Aggression: An Investigative Approach https://www.ifimes.org/en/researches/unmasking-war-propaganda-against-russian-aggression-an-investigative-approach/5039?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr. Alexander G. Savelyev & Olga M. Alexandria: What Factors Affect Strategic Stability? Russian Experts’ Assessments https://www.ifimes.org/en/researches/what-factors-affect-strategic-stability/5036?
  • Link (ENG): Analysis ● Branko Perić ● BiH Judiciary: How the politics destroyed independence https://www.ifimes.org/en/researches/bih-judiciary-how-politics-destroyed-independence/5035?
  • Link (BSH): Analiza ● Branko Perić ● Pravosuđe u Bosni i Hercegovini: Kako je politika uništavala nezavisnost https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/pravosude-u-bosni-i-hercegovini-kako-je-politika-unistavala-nezavisnost/5028?
  • Video (BSH): Predavanje Josipa Juratovica (SPD): Nova politika SR Njemačke u jugoistočnoj Europi 11-4-2022 https://www.youtube.com/watch?v=EH7j55fQqpQ&t=102s 
  • Link (ENG): Analysis ● Leyla Mammadova: Europe: Of Status Qua and (Climate) Change https://www.ifimes.org/en/researches/europe-of-status-qua-and-climate-change/5034?
  • Link (ENG): Invitation • Lecture by Josip Juratovic (SPD): New policy of FR Germany in the South East Europe, on Monday, 11 April 2022, at 18.00, https://www.ifimes.org/en/events/lecture-by-josip-juratovic-spd-new-policy-of-fr-germany-in-the-south-east-europe/5031?
  • Povezava (SLO): Vabilo • Predavanje Josipa Juratovica (SPD): Nova politika ZR Nemčije v jugovzhodni Evropi, ponedeljek, 11. aprila 2022, ob 18.00 uri, https://www.ifimes.org/sl/dogodki/predavanje-josipa-juratovica-spd-nova-politika-zr-nemcije-v-jugovzhodni-evropi/5033?
  • Link (ENG): Analysis ● General (Rtd) Corneliu Pivariu: Ukraine 2022:The war in Ukraine or “the special military operation in Ukraine”? https://www.ifimes.org/en/researches/ukraine-2022-the-war-in-ukraine-or-the-special-military-operation-in-ukraine/5030?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Serbia: Elections in the shadow of pressures, Ukraine crisis and Kosovo https://www.ifimes.org/en/researches/2022-serbia-elections-in-the-shadow-of-pressures-ukraine-crisis-and-kosovo/5029?
  • Link (BSH): Analiza ● Srbija 2022: Izbori u znaku pritisaka, ukrajinske krize i Kosova https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/srbija-2022-izbori-u-znaku-pritisaka-ukrajinske-krize-i-kosova/5026?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War – 4 https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war-4/5027?
  • Link (ENG): Analysis ● Emanuel Pietrobon & Juan Martin G. Cabañas: 2022 Ukraine: Ukraine in the third world war in pieces https://www.ifimes.org/en/researches/2022-ukraine-ukraine-in-the-third-world-war-in-pieces/5025?
  • Link (ENG): Press release: Albanian President Ilir Meta received Director of IFIMES Zijad Bećirović https://www.ifimes.org/en/press-releases/albanian-president-ilir-meta-received-director-of-ifimes-becirovic/5022?
  • Link (BSH): Saopćenje za javnost: Albanski predsjednik Ilir Meta primio direktora IFIMES-a Zijad Bećirovića https://www.ifimes.org/ba/saopstenja-za-javnost/albanski-predsjednik-ilir-meta-primio-direktora-ifimes-a-becirovica/5023?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Ukraine: Is a new and different world order being created? https://www.ifimes.org/en/researches/2022-ukraine-is-a-new-and-different-world-order-being-created/5021?
  • Link (BSH): Analiza ● Ukrajina 2022: Stvara li se novi i drugačiji svjetski poredak? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/ukrajina-2022-stvara-li-se-novi-i-drugaciji-svjetski-poredak/5015?
  • Link (ENG): Analysis ● Anna Lia Maria Soddu: Environmentally forced migrations in the European policy framework https://www.ifimes.org/en/researches/environmentally-forced-migrations-in-the-european-policy-framework/5020?
  • Link (ENG): Invitation: Round Table Discussion and Launch of the “Asia’s Century” project https://www.ifimes.org/en/events/round-table-discussion-and-launch-of-the-asias-century-project/5017?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War – 3 https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war-3/5016?
  • Link (ENG): Press release •  Former Albanian President and Prime Minister Prof. Dr. Sali Berisha Director received Director of IFIMES https://www.ifimes.org/en/press-releases/former-albanian-president-and-prime-minister-prof-dr-sali-berisha-director-received-director-of-ifimes/5013?
  • Link (BSH): Saopćenje za javnost • Direktora IFIMES-a primio bivši albanski predsjednik i premijer dr. Sali Berisha https://www.ifimes.org/ba/saopstenja-za-javnost/direktora-ifimes-a-primio-bivsi-albanski-predsjednik-i-premijer-dr-sali-berisha/5012?
  • Link (SLO): Sporočilo za javnost • Direktorja IFIMES-a sprejel nekdanji albanski predsednik in premier dr. Sali Berisha https://www.ifimes.org/sl/sporocila-za-javnost/direktorja-ifimes-a-sprejel-nekdanji-albanski-predsednik-in-premier-dr-sali-berisha/5014?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Masahiro Matsumura: Ukraine as Biden’s Sacrificed Pawn: A Mismanagement under the Declining U.S. Hegemony https://www.ifimes.org/en/researches/ukraine-as-bidens-sacrificed-pawn-a-mismanagement-under-the-declining-us-hegemony/5011?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War – 2 https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war-2/5008?
  • Link (BSH): Analiza ● Dr J Scott Younger: Putinov rat – 2 https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/putinov-rat-2/5009?
  • Link (SLO): Analiza ● Dr J Scott Younger: Putinova vojna – 2 https://www.ifimes.org/sl/raziskave/putinova-vojna-2/5010?
  • Link (ENG): Analysis ● Ukraine 2022: A Test for the EU and NATO https://www.ifimes.org/en/researches/ukraine-2022-a-test-for-the-eu-and-nato/5005?
  • Link (BSH): Analiza ● Ukrajina 2022: Test za EU i NATO https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/ukrajina-2022-test-za-eu-i-nato/5006?
  • Link (SLO): Analiza ● Ukrajina 2022: Test za EU in Nato https://www.ifimes.org/sl/raziskave/ukrajina-2022-test-za-eu-in-nato/5007?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Albania: “House of Freedom” vs. Drug cartel https://www.ifimes.org/en/researches/2022-albania-house-of-freedom-vs-drug-cartel/5003
  • Link (BSH): Analiza ● Albanija 2022: “Kuća slobode” protiv narko kartela https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/albanija-2022-kuca-slobode-protiv-narko-kartela/5004?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war/5000?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Elections in Serbia: Yet another attempt of “assassination of Serbia”? https://www.ifimes.org/en/researches/2022-elections-in-serbia-yet-another-attempt-of-assassination-of-serbia/4999?
  • Link (BSH): Analiza ● Izbori u Srbiji 2022: Pokušaj ponovnog svojevrsnog “ubijanja Srbije”? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/izbori-u-srbiji-2022-pokusaj-ponovnog-svojevrsnog-ubijanja-srbije/4997?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Masahiro Matsumura: Handling the Ukraine Crisis: A Geopolitical Perspective https://www.ifimes.org/en/researches/handling-the-ukraine-crisis-a-geopolitical-perspective/4998?
  • Link (ENG): Analysis ●Ambassador Prof. Dr. Milan Jazbec: After Merkel https://www.ifimes.org/en/researches/after-merkel/4996?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Mohamad Zreik ● China’s Modern Middle East Strategy: Strengthening Partnerships with Iran and Syria https://www.ifimes.org/en/researches/chinas-modern-middle-east-strategy-strengthening-partnerships-with-iran-and-syria/4995?
  • Link (ENG): Analysis ● Konstantin Strigunov & Dr.  Andrei Manoilo: Color revolution in Kazakhstan 2022 https://www.ifimes.org/en/researches/color-revolution-in-kazakhstan-2022/4994?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Anis H. Bajrektarevic: Of Health and Nuclear Holocaust (Intentionality, Directionality and Outcome) https://www.ifimes.org/en/researches/of-health-and-nuclear-holocaust-intentionality-directionality-and-outcome/4992?
  • Link (BSH): Analiza ● Prof. dr. Anis H. Bajrektarević: Kako izbjeći samouništenje zapada? (Iliti: Doba Isteklih Ljudskih prava) https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/kako-izbjeci-samounistenje-zapada-iliti-doba-isteklih-ljudskih-prava/4993?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: IFIMES II: Population and pollution and urbanisation https://www.ifimes.org/en/researches/ifimes-ii-population-and-pollution-and-urbanisation/4991?
  • Link (ENG): Press release ● Donald J. Johnston the new President of IFIMES Advisory Board https://www.ifimes.org/sl/sporocila-za-javnost/donald-j-johnston-novi-predsednik-svetovalnega-odbora-ifimes-a/4990?
  • Link (BSH): Saopćenje za javnost ● Donald J. Johnston novi predsjednik Savjetodavnog odbora IFIMES-a https://www.ifimes.org/sl/sporocila-za-javnost/donald-j-johnston-novi-predsednik-svetovalnega-odbora-ifimes-a/4990?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Bosnia and Herzegovina: From ‘non-paper’ to a crawling war https://www.ifimes.org/en/researches/2022-bosnia-and-herzegovina-from-non-paper-to-a-crawling-war/4987?
  • Link (BSH): Analiza ● Bosna i Hercegovina 2022: Od ‘non-papera’ do puzajućeg rata https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/bosna-i-hercegovina-2022-od-non-papera-do-puzajuceg-rata/4986?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Mohamad Zreik ● Lebanon 2022: The Geopolitics of Water Series, Part Three: Water: a commodity or a human right? https://www.ifimes.org/en/researches/lebanon-2022-the-geopolitics-of-water-series-part-three-water-a-commodity-or-a-human-right/4985?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Maria Smotrytska: Decarbonisation and Maritime Transhipment lines: Congested South vs Strategic North https://www.ifimes.org/en/researches/decarbonisation-and-maritime-transhipment-lines-congested-south-vs-strategic-north/4984?
  • Link (ENG): Analysis ●  2022 Serbia: Referendum – Chance for a turning point in judiciary https://www.ifimes.org/en/researches/2022-serbia-referendum-chance-for-a-turning-point-in-judiciary/4983?
  • Link (BSH): Analiza ● Srbija 2022: Referendum – šansa za prekretnicu u pravosuđu https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/srbija-2022-referendum-sansa-za-prekretnicu-u-pravosudu/4979?Link (ENG): Press release: Director of IFIMES Zijad Bećirović met with Albanian President Ilir Meta https://www.ifimes.org/en/press-releases/director-of-ifimes-met-with-albanian-president-ilir-meta/4981?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Open Balkan: One voice and an opportunity for all https://www.ifimes.org/en/researches/2022-open-balkan-one-voice-and-an-opportunity-for-all/4978?
  • Link (BSH): Analiza ● Otvoreni Balkan 2021: Jedan glas i šansa za sve https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/otvoreni-balkan-2021-jedan-glas-i-sansa-za-sve/4973?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: From Delta to Omicron – 2021; year in review https://www.ifimes.org/en/researches/from-delta-to-omicron-2021-year-in-review/4977?
  • Link (ENG): Analysis ● Juan Martin Gonzalez Cabañas: The triumph of Boric in Chile and the opportunity for a new regionalism https://www.ifimes.org/en/researches/the-triumph-of-boric-in-chile-and-the-opportunity-for-a-new-regionalism/4972?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Anis H. Bajrektarevic: Unavoidability of Sino-American Rift: History of Strategic Decoupling https://www.ifimes.org/en/researches/unavoidability-of-sino-american-rift-history-of-strategic-decoupling/4970?
  • Link (BSH): Analiza ● Prof. dr. Anis H. Bajrektarević: Post-Corona epilog Sino-Američkog pregrijanog odnosa: Slijedi li promjena igre ili pobjeda? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/post-corona-epilog-sino-americkog-pregrijanog-odnosa-slijedi-li-promjena-igre-ili-pobjeda/4971?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr. Mohamad Zreik ● Lebanon 2021: The Geopolitics of Water Series, Part Two: Water Diplomacy to Deal with the Renaissance Dam Crisis https://www.ifimes.org/en/researches/lebanon-2021-the-geopolitics-of-water-series-part-two-water-diplomacy-to-deal-with-the-renaissance-dam-crisis/4969?
  • Link (ENG): Analysis ● Hellmut Lagos Koller: The Nuclear Weapons Ban Treaty (TPNW): Wishful daydream or Historic milestone? https://www.ifimes.org/en/researches/the-nuclear-weapons-ban-treaty-tpnw-wishful-daydream-or-historic-milestone/4968?
  • Link (ENG): Analysis ● General (Rtd) Corneliu Pivariu: Lebanon – Quo vadis? https://www.ifimes.org/en/researches/lebanon-quo-vadis/4967?
  • Link (ENG): Analysis ● 2021 Bosnia and Hercegovina: Most brutal attack on truth about Holocaust in XXI century directed and implemented by Milorad Dodik (SNSD) and Dragan Čović (HDZ) https://www.ifimes.org/en/researches/2021-bosnia-and-hercegovina-most-brutal-attack-on-truth-about-holocaust-in-xxi-century-directed-and-implemented-by-milorad-dodik-snsd-and-dragan-covic-hdz/4966?
  • Link (BSH): Analiza ● BiH 2021: Najbrutalniji napad na istinu o Holokaustu u 21. stoljeću u režiji i izvedbi Milorada Dodika (SNSD) i Dragana Čovića (HDZ) https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/bih-2021-najbrutalniji-napad-na-istinu-o-holokaustu-u-21-stoljecu-u-reziji-i-izvedbi-milorada-dodika-snsd-i-dragana-covica-hdz/4963?
  • Link (ENG): https://www.europeanperspectives.org/en International scientific journal “European Perspectives”
  • Link (ENG): https://www.youtube.com/watch?v=645V9eryieI&t=5s (IFIMES presentation film)

IFIMES – International Institute for Middle East and Balkan Studies, based in Ljubljana, Slovenia, has Special Consultative status at ECOSOC/UN, New York, since 2018.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort