NajnovijeSvijet

Šta se dešava u Rusiji? Kapitalna ulaganja rastu, rublja se oporavlja, inflacija se snižava

Rusija je do sada uspjela izbjeći ekonomski slom zbog sankcija Zapada, uvedenih nakon napada na Ukrajinu. Neki misle da će Moskva ostati bez novca za dvije godine, dok drugi vjeruju da je zemlja i dalje u dobroj poziciji.

Predviđalo se da će ruska privreda doživjeti kolaps nakon što su Zapadne zemlje uvele neviđene sankcije. No, ove je sedmice ruski Zavod za statistiku Rosstat objavio da je bruto domaći proizvod (BDP) u prvih pola godine pao za samo 0,4 posto.

Kapitalna ulaganja su porasla, rublja se oporavila, a inflacija, koja je rasla kada je rat počeo, počela se, prema službenim podacima, snižavati. Ove sedmice je visoki dužnosnik ruske vlade predvidio da će za cijelu godinu BDP biti niži za samo tri posto i da se neće sniziti za trećinu. Šta se, dakle, događa?

Kao što se i očekivalo, prihodi od nafte i plina, posebno iz Evropske unije, nastavljaju podupirati finansije zemlje, uprkos tome što su Njemačka i Italija smanjile svoje oslanjanje na rusku energiju. Državni energetski div Gazprom upravo je objavio rekordnu dobit u prvoj polovini ove godine od 2,5 triliona rubalja (41,36 milijardi dolara, odnosno 41,41 milijardu eura), što je izazvalo rast cijena dionica od 30 posto.

“Čak i ako ruska privreda stoji puno lošije nego prije šest mjeseci, to nije dovoljno da spriječi ruskog predsjednika Vladimira Putina da finansira rat”, rekao je za Deutsche Welle (DW) Maxim Mironov, profesor finansija na IE Business School u Madridu.

Nema sumnje da su Zapadne sankcije počele djelovati. Prošli je mjesec studija sa Univerziteta Yale pokazala da je uvoz u Rusiju u kolapsu i da se proizvođači bore s nabavkom dijelova, uključujući poluvodiče i druge visokotehnološke komponente.

Pozicija Rusije, kao zemlje izvoznice nepovratno je narušena, navodi se u izvještaju, budući da je Moskva bila prisiljena da uz velike popuste prodaje višak svoje nafte i gasa Aziji. Skoro hiljadu Zapadnih firmi se povuklo ili ograničilo svoje poslovne aktivnosti sa Rusijom, uzrokujući poremećaje i masovna otpuštanja.

Ekonomski kolaps za “dvije godine”

Jedan od koautora izvještaja, profesor menadžmenta Jeffrey Sonnenfeld, nedavno je za britanski Times Radio rekao da bi ruska privreda mogla “uz ogromne poteškoće opstati još samo dvije godine” ako Zapad ne popusti i ostane čvrst u pogledu sankcija. Drugi stručnjaci smatraju da će za potpuni ekonomski kolaps Rusije trebati da prođe puno više vremena.

“Dugoročno gledano, Rusija neće biti ništa više od benzinske pumpe za Kinu, ali ne prihvatam argument da će njena privreda propasti za dvije godine”, izjavio je Rolf J. Langhammer, njemački stručnjak za trgovinu i bivši potpredsjednik Kilskog instituta za svjetsku ekonomiju (IfW-Kiel).

Dodaje da je Rusija provela nekoliko godina u stvaranju svoje ratne blagajne, navodeći da međunarodni finansijski stručnjaci misle da je zemlja dobro pripremljena za svako ekonomsko odvajanje od Zapada.

“Međunarodni monetarni fond (MMF) je prošle godine objavio da je Rusija gomilala gotovinu od početka sukoba u istočnoj Ukrajini 2014. i aneksije Krima te da je spremna na iscrpljujući rat”, ukazao je.

Langhammer je primijetio da je Njemačka Rusiji platila 20 milijardi eura (19,97 milijardi dolara) za uvoz energije u prvoj polovini godine, što je porast od 50 posto u odnosu na isti period prošle godine.

“Čak i ako količine uvezene energije padnu, uz sadašnji rast cijena, i dalje ćemo im plaćati otprilike tri milijarde eura svaki mjesec ili 15 milijardi eura svakih šest mjeseci”, procijenio je Langhammer.

No unatoč boljoj privrednoj slici od očekivane, Kremlj je prestao objavljivati ​podatke o ekonomskom poslovanju države ubrzo nakon što su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu.

Putinovo trošenje rezervi

Istraživači s Yalea primijetili su da je Rusija ostala bez 600 milijardi deviznih rezervi u stranim valutama koje su poput amortizera poslužile Putinu tokom prvih mjeseci rata. Rekli su da je 80 milijardi dolara rezervi iskorišteno, dok je drugu polovinu Zapad zamrznuo.

Alexander Mihailov, vanredni profesor ekonomije na britanskom Univerzitetu Reading, vjeruje da će Putinu nedostajati novca za rat samo kada Zapad bude u potpunosti smanjio svoje oslanjanje na rusku energiju, za što će, kako kaže, vjerojatno trebati da prođe još dvije-tri godine.

Ako Putinove opcije zataje ili budu limitirane, Rusija bi mogla početi štampati novac kako bi podmirila vrtoglave vojne troškove, što bi, po riječima Mihailova, bilo ludilo, jer bi dovelo do ogromnog obezvrijeđivanja rublje, hiperinflacije i društvenih nemira.

S druge strane, Maxim Mironov ukazuje da su Rusi iskusili ozbiljne poteškoće tokom vladavine komunista, ali i nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-tih i upozorio da se ne precjenjuje sa ocjenama po kojima će se stanovništvo pobuniti i ustati protiv Putina.

“Na Zapadu imate inflaciju od 10 posto i ljudi su jako uplašeni i traže od političara da nešto poduzmu. Rusko društvo ne funkcionira na taj način. Putin tu ima više prostora i u slučaju pada životnog standarda od 20-30 posto, ne postoji rizik da bi zbog toga moglo doći do velike pobune i otpora”, konstatovao je Mironov.

Sekundarne sankcije kao dodatna izolacija Putina

Mnoge zemlje Azije, Latinske Amerike i Afrike nisu uvele sankcije Rusiji, a neke su imale velike koristi od udaljavanja Zapada od Rusije. Ovosedmični izvještaji pokazuju da Kina tiho prodaje svoj višak ruskog plina Evropi. Sada raste pritisak da Zapad nametne takozvane sekundarne sankcije trećim subjektima, prema kojima bi strani državljani, ukoliko posluju sa Rusijom, mogli biti odsječeni od međunarodnih finansijskih tokova i sistema.

Washington je vrlo učinkovito koristio te mjere protiv trećih zemalja i subjekata kako bi izolovao Iran, zaustavio izvoz nafte i nuklearne ambicije ove zemlje.

“Kina je, uz Tursku i Indiju, ključna zemlja koja ignoriše sankcije Zapada. Kinesko povlačenje i odustajanje od podrške Putinu, kao rezultat sekundarnih sankcija, predstavljalo bi vjetar u leđa sankcijama i njihovoj učinkovitosti”, mišljenja je Langhammer.

Washington je ranije ocijenio da su sekundarne sankcije opcija, ali stručnjaci pozivaju na strpljenje. Ukoliko bi se sada uvele, smatraju oni, sankcije bi mogle dodatno povećati potražnju za naftom i plinom, što bi u konačnici dovelo do još većeg porasta cijena.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort