NajnovijeSvijetTop Vijesti

Koliko je jaka kineska vojska?

Nakon što je jučer na Tajvan stigla šefica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Kina je reagirala dizanjem 20-ak borbenih aviona.

Nedugo zatim najavila je četverodnevne vojne vježbe oko Tajvana, na kojima planira koristiti bojevo streljivo. BBC-jev dopisnik s Tajvana Rupert Wingfield-Hayes navodi kako su, prema dostupnim informacijama, oba kineska nosača zrakoplova zajedno s pratećim ratnim brodovima krenula prema Tajvanskom tjesnacu.

Naveo je kako ova događanja imaju potencijal prerasti u ozbiljnu krizu. Peking je, podsjeća on, istu stvar napravio 1996. godine kad je situacija prerasla u tzv. “Krizu u Tajvanskom tjesnacu”. No tada su zone kineskih vojnih vježbi bile izvan teritorijalnih voda Tajvana. Ovaj put tri od šest zona zadiru u tajvanske teritorijalne vode. To je bez presedana, navodi Wingfield-Hayes.

Najbrojnija borbena sila na svijetu

Koliko je kineska vojska uistinu jaka?

Kineska armija je najveća borbena snaga na svijetu, ona broji više od dva milijuna aktivnog osoblja, dok Amerikanci imaju oko 920 tisuća aktivnog osoblja.

U kopnenim snagama Narodnooslobodilačke armije ima više od 915.000 aktivnih vojnika. SAD ima 486 tisuća.

Kineska mornarica najveća je mornarica na svijetu. Također, njene podmornice imaju mogućnost lansiranja raketa s nuklearnim oružjem.

Kako je pisala Al Jazeera, zračne snage su također izrasle u najveće u azijsko-pacifičkoj regiji i treće su po veličini u svijetu, s više od 2500 zrakoplova i otprilike 2000 borbenih aviona, prema godišnjem izvještaju američkog Ureda ministra obrane objavljenom prošle godine.

Testira hipersonične rakete?

Kina po svoj prilici aktivno radi i na razvoju hipersoničnih projektila, koji putuju pet puta većom brzinom od brzine zvuka. Kina je zanijekala testiranje hipersoničnih projektila, ali kako piše BBC, zapadni stručnjaci vjeruju da dva lansiranja raketa prošlog ljeta pokazuju da je njezina vojska na dobrom putu da ih nabavi.

Nejasno je koje točno sustave Kina možda razvija, hipersonične klizne rakete ili sustave frakcijskog orbitalnog bombardiranja, dok postoji mogućnost i da je Kina uspjela kombinirati dva sustava.

“Kinezi shvaćaju da su daleko u zaostatku pa pokušavaju napraviti veliki napredak kako bi preskočili druge sile. Razvoj hipersoničnih projektila jedan je od načina na koji to pokušavaju učiniti”, rekao je dr. Zeno Leoni s King’s Collegea u Londonu.

Razvija i umjetnu inteligenciju

Kako piše BBC, Kina je potpuno predana razvoju budućih vojnih metoda temeljenih na disruptivnim tehnologijama – posebno umjetnoj inteligenciji. Kineska akademija vojnih znanosti dobila je mandat da osigura da se to dogodi kroz “civilno-vojnu fuziju”, drugim riječima spajanjem kineskih privatnih tehnoloških kompanija s obrambenom industrijom zemlje.

Izvješća sugeriraju da Kina možda već koristi umjetnu inteligenciju u vojnoj robotici i sustavima za navođenje projektila, kao i bespilotnim letjelicama i mornaričkim brodovima bez posade. U srpnju ove godine su Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i EU optužili Kinu za izvođenje velikog kibernetičkog napada usmjerenog na Microsoft Exchange poslužitelje.

Vjeruje se da je napad zahvatio najmanje 30 tisuća organizacija diljem svijeta, a cilj mu je bio omogućiti špijunažu velikih razmjera, uključujući stjecanje osobnih podataka i intelektualnog vlasništva.

Kina zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama

Međutim, činjenica da se radi o najbrojnijoj kopnenoj vojsci, najvećoj mornarici i trećoj zračnoj snazi na svijetu samo po sebi ne mora značiti da se radi o istinski moćnoj vojnoj sili koja može konkurirati Sjedinjenim Američkim Državama.

Kao prvo, recimo da su Sjedinjene Američke Države u 2021. izdvojile 801 milijardu dolara na vojni budžet, dok je vojni budžet Kine iznosio 293 milijarde dolara. 

Kineska mornarica, na primjer, kako piše Al Jazeera, ima više brodova od američke mornarice, ali se flota sastoji uglavnom od manjih plovila. Ima tri velika nosača aviona, Liaoning i Shandong. Donedavno je imala samo dva nosača aviona, dok je treći nosač aviona porinut nedavno, u lipnju. SAD ima 11 nosača aviona, najviše u svijetu.

Air University iz Alabame donio je detaljnu usporedbu američkih i kineskih vojnih snaga. Iako treća zračna sila na svijetu, Kina prema ovoj analizi zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama, koja je uvjerljivo vodeća vojna sila na svijetu.

Recimo, SAD je opremljen s 426 zrakoplova C4ISR, dok Kina ima samo 22 takva zrakoplova. Kineska vojska ima 441 zrakoplov s fiksnim krilima i 118 helikoptera, dok Amerikanci imaju 2448 zrakoplova s ​​fiksnim krilima i 1249 helikoptera.

Broj kineskih bojevih glava je otprilike 200 i očekuje se da će se udvostručiti tijekom sljedećeg desetljeća. Za usporedbu, Sjedinjene Države imaju blizu 4000 superiornih nuklearnih bojevih glava s 1600 strateških oružja.

Što se tiče kopnene vojske, navode se zastarjele zapovjedne strukture, niska kvaliteta osoblja i korupcije.

“Lojalnost Narodnooslobodilačke vojske prema Komunističkoj partiji je umanjila sposobnost vojske. Kineska vojna struktura ima averziju prema riziku i nisku razinu povjerenja u podređene”, piše u analizi.

I Kina priznaje da se ne može nositi s Amerikancima

Zašto se ustvari Kina ne može suprotstaviti Sjedinjenim Američkim Državama?

Zna se čuti da je Kina treća vojna sila na svijetu. Međutim, sam general bojnik Narodnooslobodilačke vojske Zhang Shaozhong rangirao je kinesku vojnu moć u 2020. godini na peto mjesto iza Sjedinjenih Država, Rusije, Britanije i Francuske.

Zračne snage Narodnooslobodilačke vojske rangirao je na sedmo mjesto u svijetu zbog nedostatka borbenih zrakoplova četvrte generacije i vrhunskih bespilotnih letjelica. Prema mišljenju generala Shaozhonga, Kina će tek 2049. godine, kada slavi stotu obljetnicu, postati druga najveća vojna sila na svijetu.

Geopolitički analitičar Mangesh Sawant napisao je kako se kineski vojni proračun ne može natjecati sa združenom snagom Sjedinjenih Država, Indije, Japana i Australije.

“Sjedinjene Države same troše više na nacionalnu obranu nego Kina, Indija, Rusija, Saudijska Arabija, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Južna Koreja i Brazil zajedno. Može li si Kina to priuštiti?” zapitao se.

“Kini nedostaje globalni doseg jer nema strane ugovore o obrani ili logističke baze u inozemstvu opremljene vojnim zalihama. Sjedinjene Američke Države predvode NATO i istodobno pružaju obrambeni kišobran Japanu i Južnoj Koreji. Sjedinjene Države imaju 29.500 vojnika raspoređenih u Južnoj Koreji i još 45.000 vojnika u Japanu.

Sjedinjene Države također imaju bilateralnu vojnu suradnju s Australijom, Filipinima, Tajlandom, Indijom, Singapurom, Indonezijom i Vijetnamom”, napisao je.

Amerikance ne zanima kineska tehnologija?

Pisao je kako su sovjetski oružani sustavi bili vrlo traženi od Sjedinjenih Država kako bi se naučile njihove prednosti i slabosti.

“Brojni borbeni zrakoplovi sovjetske proizvodnje prebjegli su tijekom Hladnog rata. Irački MiG-21 prebjegao je u Izrael, dok je sovjetski MiG-25 sletio u Japan. Letjelice su kasnije predane Sjedinjenim Američkim Državama da dešifriraju tehničke detalje.

Međutim, američke obavještajne službe na sličan način ne orkestriraju prebjege borbenih kineskih zrakoplova, budući da Sjedinjene Države nisu zainteresirane za zastarjelu kinesku tehnologiju”, navodi se.

“Ona je vojno peroteška kategorija”

Stručnjak za pitanje međunarodnih odnosa Taylor Fravel o ovoj temi je zapisao kako Kina jednostavno nije vojna velesila.

“Nema mnogo dokaza o kineskim planovima za izazov Sjedinjenim Američkim Državama. Kineska vojna moć je minijaturna u usporedbi sa Sovjetskim Savezom, bivšim protivnikom SAD-a.

I sami najviši ešaloni Komunističke partije i Narodnooslobodilačke vojske priznaju američke vojne prednosti. Kineski znanstvenici poput Xu Ruikea i Sun Deganga priznaju da je Kina ekonomski teškaš, ali je vojno peroteška kategorija i da će tako ostati u narednim desetljećima. Sjedinjene Države zadržavaju vojnu moć bez premca, a Kina nije u poziciji osporiti ih”, naveo je.

Postoji još jedan argument koji kazuje o tome kako je Kina neusporediva s SAD-om, a to je iskustvo ratovanja. Kako je donijela Al Jazeera, to je potencijalno veći problem od velike količine relativno zastarjelog oružja koje ograničava borbene sposobnosti kineske vojske.

“Bilo je to 1979. kada se Kina posljednji put upustila u sukob u stvarnom svijetu i to u Vijetnamu”, objasnio je Shi Yang, kineski vojni analitičar iz Pekinga.

Kina ipak napreduje

Iako sve ove riječi dosta porazno govore o kineskoj vojsci, treba reći da je to tek u usporedbi sa Sjedinjenim Američkim Državama. No, to ne znači da Kina iz godine u godinu vojno ne napreduje i da ne smanjuje zaostatak za SAD-om.

“Trenutna američka vojna prednost nad Kinom vjerojatno se ne može održati. Kina ima prirodne geografske prednosti dok američke snage moraju upravljati skupim i ranjivim ekspedicijskim bazama i logističkim linijama.  Kineski obrambeni proračun vjerojatno će nastaviti rasti brže od američke potrošnje, za koju se predviđa da će ostati nepromijenjena.

Tehnološki inferiorna kineska vojska zatvorit će mnoge postojeće praznine bržim tempom nego što američka vojska može stvoriti nove. A za mnoge vojne scenarije, kao što je sukob u Tajvanskom tjesnacu, Peking će biti sposobniji apsorbirati gubitke od Washingtona”, navodi think-tank Carnegie endowment.

Istaknimo tako i riječi Matthewa P. Funaiolea, stručnjaka za Kinu u Centru za strateške i međunarodne studije. On je za CNN rekao da Kina uistinu napreduje brzo, pogotovo u smislu njezine mornarice.

“Kina još uvijek znatno zaostaje za SAD-om u pogledu ukupne potrošnje. SAD održava globalnu prisutnost i ima vojnu imovinu diljem svijeta, ali kineske snage su mnogo više lokalizirane unutar regije. Također troše više od Koreje, Japana i Vijetnama zajedno.”

Što se tiče tehnologije, Funaiole je ustvrdio da SAD još uvijek ima prednost u istraživanju i razvoju, ali da je Kina očito radila na sustizanju u nekim određenim područjima.

“Treći nosač zrakoplova Kine koristi sustav katapulta za lansiranje zrakoplova – to je napredna nova tehnologija. Kada Kina razvije svoj prvi nuklearni reaktor za pogon nosača zrakoplova, to će biti nešto o čemu će ljudi početi pričati. Moramo imati sveobuhvatnije razumijevanje prostora u koji Kina ulaže, gdje Kina nadograđuje svoju vojsku i što to nužno znači”, upozorio je.

No, istaknuo je i veliku manu Kine.

“SAD je, u dobru i zlu, bio angažiran u sukobima diljem svijeta prilično dosljedno od kraja Drugog svjetskog rata, dok je kineska vojska neprovjerena. Jedino mjesto gdje Kina ne može stvarno iskočiti naprijed, jer se temelji samo na iskustvu, jest kadrovska komponenta”, rekao je.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort