NajnovijeSvijet

Afričke zemlje na korak do ambisa: Situacija sve napetija, vode se mnogi građanski ratovi

Ruska agresija na Ukrajinu osim što je dovela do ogromnih stradanja i razaranja u Ukrajini te izolacije Rusije, ostavlja i velike posljedice po stabilnost čitavog svijeta.

Približavanje svjetske ekonomske krize, pitanje dopremanja neophodnih količina žitarica za prehranjivanje stanovnika Afrike, a koje stižu iz Ukrajine i Rusije kao i niz neriješenih političkih pitanja i tinjajućih sukoba doveo je mnoge afričke zemlje na korak do ambisa međusobnih sukoba i građanskih ratova.

Somalija

Somalija je jedna od država koja se često koristi pri opisivanju pojma “propala država”. Na sjeveru postoji međunarodno nepriznata ali faktički nezavisna država Somaliland, dok na ostaloj teritoriji Somaliji stalni su sukobi između snaga odanih centralnoj vlasti i terorističke organizacije Al-Shabaab.

Najveći problem trenutno sa kojim se Somalija susreće jeste glad koja vlada u ovoj državi. Preko 90 posto žitarica u Somaliju se uvozi iz Rusije i Ukrajine, a nezapamćena suša uništava domaću poljoprivrednu proizvodnju.

Prema podacima UN-a gotovo 7.1 milion Somalijaca, gotovo polovina stanovništva države se suočava sa akutnim levelima nesigurnosti u snabdijevanju hranom, dok 250.000 se nalazi u opasnosti da umre od gladi.

Zbog suše je u ovoj državi umrlo više od tri miliona grla stoke, dok je 805.000 ljudi moralo da ode u izbjeglištvo. Politička nesigurnost uz prirodne nepogode ne pruža nadu da će u ovoj državi stanje se uskoro značajnije popraviti.

Kongo i Ruanda

U junu je došlo do obnove sukoba između pobunjeničke skupine M23 i vojske Konga u regiji Sjeverni Kivu u istočnom Kongu. M23 nosi ime po sporazumu koji je sklopljen 23. marta 2019. godine i dio su manjinske etničke skupine Tutsi i usko su povezani s Tutsijima u Ruandi.

DR Kongo je optužio Ruandu da koristi pobunjeničku skupinu, koja je prošlog mjeseca zauzela ključni pogranični grad Bunagana kao svoju produženu ruku, ali je Ruanda odbacila ove navode. Kongo je optužio Ruandu da je rasporedila prerušene specijalne jedinice u regiji Sjeverni Kivu.

Ruanda je na optužbe odgovorila kontraoptužbama da Kongo podržava “Demokratske snage za oslobođenje Ruande” koje su sačinjene od Hutija pobjeglih nakon genocida 1994. godine i optuženi su za zločine za vrijeme provođenja genocida.

Početkom jula Ruanda i Kongo su se pod posredništvom predsjednika Angole Joaoa Lourencoa složili da započnu proces deeskalacije. Ipak ovaj sporazum nije bio dugo na snazi jer su iz M23 skupine poručili da ih ovakav sporazum ne obavezuje.

Sudan i Etiopija

Krajem juna došlo je i do sukoba između Etiopije i Sudana. Sudan je optužio Etiopiju za pogubljenje sedam njegovih vojnika, dok je Etiopija odgovornost za taj čin prebacivala na pripadnike lokalnih milicija.

Sudan je nakon masivnih artiljerijskih napada zauzeo podučje Jabal Kala al-Laban, a do sukoba je došlo i u regiji al-Fashaqa u području oko kojeg se sudanski i etiopski farmeri spore već decenijama.

Odnosi između Etiopije i Sudana zategnuti su i zbog etiopskog projekta velike brane na Plavom Nilu koja bi mogla da ugrozi stabilnost Sudan i Egipta.

Ipak kako je saopćeno Sudan i Etiopija su pristali na medijaciju pod posredovanjem Južnog Sudana ali još nije postignut dogovor o obliku i načinu pregovora.

Građanski rat u Etiopiji

Još jedan sukob koji potresa Afriku je građanski rat u Etiopiji između Tigrajskog narodnog oslobodilačkog fronta (TPLF) sa jedne strane i etiopske vojske kojoj pomoć pruža Eritreja sa druge strane.

Sukob je počeo krajem 2020. godine nakon što su se regionalni vlasti u Tigraju pobunile protiv premijera Abij Ahmeda koji je na vlast u Etiopiji došao 2018. godine. Dolazak Ahmeda na vlast je značio i izbacivanje iz vlasti TPLF-a koji je gotovo 30 godina bio okosnica etiopske vlade.

U ratu koji je uslijedio obje strane su optužene za ratne zločine, ali je u martu 2022. godine postignuto primirje. Obje strane su imenovale pregovaračke timove ali postoje brojne nesuglasice oko posrednika u pregovaranju i još uvijek nije održan nijedan pregovarački sastanak.

Također nadu u uspjeh pregovora podrivaju i izjave zvaničnika, tako je glasnogovornik pobunjenika proučio da status Zapadnog Tigraja ne može biti predmetom pregovaranja, a to je jedna od spornih zona koja je trenutno okupirana od strane snaga iz regije Amhara koja podržava centralnu vlast.

Libija

Još od 2011. godine i ustanka protiv pukovnik Muamera Gadafija Libiju potresaju sukobi različitog intenziteta, ali od 2020. godine okončana je zadnji veći sukob.

Ipak država je i dalje duboko podijeljena sa različitim vladama smještenim u Tobruku i Tripoliju te sa duboko podijeljenim društvom. Iz ovih razloga nisu održani planirani izbori u decembru 2021. godine.

Trenutno vladu sa sjedištem u Tripoliju vodi međunarodno priznati privremeni premijer Abdulhamid Dbeibah, dok uz podršku parlamenta u Tobruku i vojnog lidera Khalifa Haftara, Fathi Bashagha vodi vladu sa sjedištem u Tobruku. Ipak, postoje određene naznake da između Haftara i Bashagha ne vladaju idilični odnosi i da bi moglo doći do određenog sporazuma između Dbeibaha i Haftara koji bi približio dva dijela države.

Početkom jula u Tripoliju, Misrati i Sebhi došlo je do velikih demonstracija u kojima su građani zahtijevali nove svježe političke face, izbore i prestanak drastičnih redukcija struje. U toku protesta demonstranti su u Misrati i Sabhi ušli u nekoliko vladinih zgrada, a neke čak i zapalili.

Srednjoafrička republika

U Srednjoafričkoj republici koja ima nešto više od 3,6 miliona stanovnika čak 2,4 miliona stanovnika je u akutnoj opasnosti od gladi. Situaciju je posebno pogoršao rat u Ukrajini jer ova država ovisi o uvozu žitarica.

U proteklim mjesecima cijena brašna je porasla za 50 posto, a od juna do jula cijena mesa je porasla za 30 posto. Čak 63 posto stanovnika ove države treba humanitarnu pomoć i podršku.

Aktivnosti ruske skupine Wagner u ovoj državi dovele su do niza zločina.

Kamerun

Kamerun je u junu rasporedio na stotine svojih vojnika na granici sa Nigerijom nakon napada Boko Harama koji su prouzrokovali protjerivanje više od 40.000 stanovnika sela.

Vojni izvještaji su potvrdili da su upadi terorista Boko Harama u sjevernu kamerunsku proviniciju Mayo Tsanaga se intenzivirali od aprila mjeseca. Prema izvještajima vojske, teroristi su svakodnevno upadali na teritoriju Kameruna napadali stanovnike i krali stoku.

Ovi napadi su doveli do protesta stanovnika koji su pred zgradama uprave tražili od države da im obezbijedi sigurnost.

Osim ovih problema na granici sa Nigerijom, u Kamerunu se od 2017. godine vodi građanski rat između centralnih vlasti i separatista iz regije Ambazonia gdje se za razliku od ostatka Kameruna govori engleski jezik. Separatisti zahtijevaju nezavisnost bivše britanske kolonije Južni Kamerun koja je dio Kameruna od 1961. godine.

Osim navedenih država, sukobi različitog intenziteta se vode u nizu država drugih država u Africi.

Odnosi između Maroka i Alžira su prilično zategnuti zbog odnosa Maroka sa Izraelom i prema Zapadnoj Sahari koju Maroko smatra svojom teritorijom, a Alžir pruža podrški Polisario frontu koji se bori za nezavisnost ove teritorije.

Vojna hunta koja je preuzela vlast u Maliju maju 2021. godine zabranila je rotaciju vojnika misije UN-a koji su se u ovoj državi suprotstavljali terorističkim aktivnostima. Polovinom jula su zabranili 50 pripadnika vojske Obale Slonovače da napuste ovu državu, a zatim su zabranili i osmorici pripadnika njemačke vojske da napuste Mali. Vojna vlasti Malija održavaju bliske veze sa Rusijom.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort