KOSOVONajnovije

Skoro 2.800 kosovskih učenika ponavlja godinu

Prema podacima Ministarstva prosvjete, ove školske godine ima još 604 učenika koji će ponoviti školsku godinu. Prema istraživanju “Save the Children”, 7 od 10 djece osjeća se dosadno ili depresivno zbog uslova u školama.

Učenici su rekli da kvalitet nastave i nedostatak infrastrukturnih uslova utiču na njihov učinak. Dok 2.795 učenika u preduniverzitetskom obrazovanju će ponoviti godinu, budući da su ostali u učionici u školskoj 2021-2022.

Prema podacima Ministarstva obrazovanja, nauke, tehnologije i inovacija (MONTI), ima 604 učenika više nego prethodne godine.

Prema podacima MONTI, 2.068 ponavljača je iz višeg srednjeg obrazovanja, dok je 727 učenika iz osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja.

Učenik srednje škole “Đon Buzuku” u Prizrenu, Puhiza Šemsedini, rekla je da je jedan od razloga koji utiču na to da učenici pokažu loš uspeh u školama nedostatak infrastrukturnih uslova.

Rekla je da nikada nije imala praksu za hemiju u kabinetu. Nikada nije praktikovala hemijske eksperimente predstavljene u udžbenicima.

Pored nepostojanja infrastrukturnih uslova, prema njenim riječima, kvalitet nastave nije na odgovarajućem nivou. A sve to, kaže ona, ponekad uzrokuje pad motivacije za učenje.

„Govorim o svojim ličnim iskustvima, ima profesora koji još uvijek ne znaju predmet koji objašnjavaju, ima profesora koji tu temu razgovaraju telefonom, bilo je profesora čak iu upravi škole koji su koristili psihički ili fizički nasilja i koji i dalje vrijeđaju učenike“, rekao je srednjoškolac, koji je i zagovornik prava djece u organizaciji „Poštujmo naša prava“.

Prema istraživanju koje je 2022. objavila organizacija “Save the Children” u saradnji sa “Respect Our Rights”, kaže se da se 7 od 10 djece osjeća dosadno ili depresivno zbog uslova u školama.
U Veću studenata Kosova kažu da za ostanak u nastavi, osim nastavnika, treba kriviti i same učenike.

U ranijem intervjuu za medije, osoblje obrazovnih institucija u Prištini je reklo da je izostanak učenika rezultat neangažovanja, kao i njihovog problematičnog ponašanja.

Rilind Gashi, učenik srednje škole “Ljuiđ Gurakući” u Kljini, kaže da često dobijaju nerealne ocjene od nastavnika.

„Ima nastavnika koji ne sprovode nastavni plan i program, navikli su da ocenjuju učenike samo u jednom obliku pošto su primljeni da rade, ali ima i učenika koji su lenji“, rekao je Gaši.

Kosovski učenici su takođe pokazali loše rezultate na međunarodnim testovima. Program za međunarodno ocenjivanje učenika, poznat pod skraćenicom PISA, rangirao je Kosovo 2015. godine na 68. mesto među 72 zemlje koje učestvuju u testu. Dok je 2018. godine na 77. mjestu među 79 zemalja koje su bile podvrgnute ovoj ocjeni, na trećem mjestu od dna. U ovom testu, Kosovo je iza sebe ostavilo samo Dominikansku Republiku i Filipine.

Čak i ove godine, kosovski učenici su prošli PISA test. Očekuje se da će rezultati biti objavljeni u decembru 2023.

Prosvjetni stručnjaci kažu da ocjena učenika nije realna.

Haljim Hiseni, stručnjak za pitanja obrazovanja, rekao je da nastavnici nemaju adekvatnu obuku za procjenu znanja i vještina učenika.

„Pedagoški fakultet proizvodi ogroman broj nastavnika koji su bez položene obuke licencirani da objektivno procjenjuju napredak i razvoj djece. To je posebna nauka za ovu oblast, dokimologija, a ovaj predmet se ne razvija na Pedagoškom fakultetu. , iz tog razloga naši nastavnici izlaze nespremni za evaluaciju”, rekao je Hiseni.

Prema školskom planu i programu, učenici se moraju ocjenjivati ​​kontinuirano, a ne samo na kraju godine.

Puhiza, srednjoškolka, rekla je da su je nastavnici rijetko dosljedno ocjenjivali. Najčešća procjena koju su radili bila je sumativna. „Vođenje evidencije na času je vrlo osnovno što oni moraju da urade, ali to ne rade svi nastavnici, srećom Vijeće učenika je osnaženo i diglo je svoj glas protiv ovih nepravdi i sada su barem neki nastavnici to počeli primjenjivati.“ rekao je.

Čak je i ovogodišnji izvještaj Državne revizorske službe objavio da je proces ocjenjivanja studenata u preduniverzitetskom obrazovanju nepotpun i nerealan. Prema revizoru, studenti se ocjenjuju na kraju godine.

Prisustvo psihologa u obrazovnim institucijama smatra se neophodnim za podizanje njihovog učinka u učenju. Psiholog, Petrit Thači, rekao je da emocionalni problemi mogu dovesti do gubitka interesovanja za učenje.

„Ponekad nedostatak koncentracije, nedostatak discipline, brojni izostanci i nedostatak fokusa, može biti u vezi sa određenim emocionalnim problemima, može biti u vezi sa određenim međuljudskim i porodičnim problemima, može biti ekonomski, traumatski element“, rekao je Thači, koji je dodao da prisustvo stručnjaka za mentalno zdravlje pomaže učenicima da ne izgube samopouzdanje.

Prema zakonu, obrazovna ustanova mora imati psihologa ili nastavnika na svakih 1.000 učenika. Procenjuje se da Kosovo ima hiljadu i 58 javnih obrazovnih institucija, dok je u školama zaposleno manje od 90 psihologa.

Ministar obrazovanja, Arbrije Nagavci, okrivio je opštinske direkcije za obrazovanje (DKA) što nisu zapošljavali psihologe u školama. Prema Nagavci, DKA su koristile grant za zapošljavanje drugog osoblja.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort