NajnovijeSvijet

Savremeni saudijsko-egipatski odnosi: Izazovi i mogućnosti

Ljubljana/Bejrut, 20. jul 2022

Izvor: IFIMES

Nedavna posjeta egipatskog predsjednika Abdela Fataha Al-Sisija Rijadu u martu 2022. i sastanci sa saudijskim kraljem i drugim vlastima vratili su odnos Egipta i Saudijske Arabije u fokus zbog njihovih problema i izazova.

Zvanična i medijska retorika Egipta i Saudijske Arabije odnosi se na “iranske, turske i jemenske prijetnje” sigurnosti, stabilnosti, suverenitetu i interesima regije.

Saudijska Arabija je podržala nezavisnost Egipta i povlačenje britanskih snaga kada su potpisali ugovor o prijateljstvu 1926. godine. Odbrambeni sporazum je formiran i potpisan između dvije zemlje 1955. Saudijska Arabija je podržala Egipat tokom agresije 1956. godine. Tokom bitke u oktobru 1973. Saudijska Arabija je pružila egipatskim snagama na Sinaju naftu.

Historijska pozadina

Nakon što su Sjedinjene Države odustale od svog obećanja da će izgraditi Visoku branu, Saudijska Arabija je 27. avgusta 1956. godine dala podršku Egiptu poklonom od 100 miliona dolara. Do sukoba u oktobru 1973. Saudijska Arabija je podržavala Egipat obustavom isporuke nafte Sjedinjenim Državama. Države i Izrael u podršci Egiptu.

Princ Sultan bin Abdul Aziz je također posjetio rovove u Egiptu. Saudijska Arabija je prekinula diplomatske odnose s Egiptom 23. aprila 1979., nakon potpisivanja sporazuma iz Camp Davida. Bivši egipatski predsjednik Hosni Mubarak i saudijski kralj Fahd bin Abdulaziz obnovili su diplomatske odnose 1987. nakon decenija otuđenja.

Saudijska Arabija je stala uz Hosnija Mubaraka nakon revolucije u Egiptu 25. januara 2011. Mubarak je dobio telefonski poziv od kralja Saudijske Arabije Abdulaha bin Abdulaziza, koji je ponudio svoju podršku i osudio demonstracije. On je također pohvalio ulogu vojske u urednoj tranziciji vlasti nakon Mubarakovog odlaska, iako su veze bile napete.

Saudijska Arabija je podržala alternativnu administraciju u Egiptu prije dolaska Abdela Fataha al-Sisija na vlast i ubrzo nakon pada predsjednika Mohameda Morsija. Kako bi pomogla Egiptu, Saudijska Arabija je poslala novčanu i nenovčanu pomoć u vrijednosti od 4 milijarde dolara, kao i 2 milijarde dolara u depozitima Centralne banke i možda jednak broj roba vezanih za naftu.

Saradnja Egipta i Zaljeva

Saudijska Arabija, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati dali su Egiptu gotovo 12 milijardi dolara zajmova, grantova i nafte nakon svrgavanja predsjednika Muslimanske braće Mohameda Morsija početkom jula 2013. Što se tiče finansijske podrške zaljevskih država za Sisi, Sisi otvoreno je govorio o svojoj želji za isplatom od 10 milijardi dolara iz Kuvajta, Saudijske Arabije i UAE. Govorio je i o logistici prebacivanja novca na račune egipatske vojske.

Egipat je podržao vojnu akciju “Odlučujuća oluja” pod vodstvom Saudijske Arabije u martu 2015. godine. Kada je Saudijska Arabija 14. decembra 2014. najavila formiranje islamskog vojnog saveza od 34 zemlje za borbu protiv terorizma, Egipat je podržao vojnu strategiju Kraljevine. Međutim, Egipat je pružio samo svoju pomoć u vidu političke i medijske podrške, bez učešća na terenu.

“Pobuna naroda” protiv Bashara al-Assada počela je u martu 2011. Kao odgovor, pristalice režima, uključujući Rusiju, Iran i Hezbolah, pokrenule su oružani sukob sa arapskim i opozicionim grupama koje podržava Zapad.

“Nećemo maknuti Bašara s vlasti”, izjavio je Sisi. Sirijska revolucija je “suverena stvar” prema egipatskom ministru vanjskih poslova Samehu Shoukryju, koji je također rekao da Egipat podržava mirno rješenje. Portparol egipatskog ministarstva vanjskih poslova Ahmed Abu Zeid napomenuo je da svaka suverena zemlja ima svoja mjerenja i procjene i donosi odluke na osnovu svog stajališta.

Povećanje egipatsko-saudijske koordinacije nakon arapskog proljeća

Saudijska Arabija je bila olakšana svrgavanjem Muslimanske braće i zatvaranjem pokojnog egipatskog predsjednika Mohameda Morsija, koji je umro u zatvoru, tokom Sisijeve ere, koja je počela sredinom 2014. godine. Zbog potrebe novog egipatskog režima za velikim i hitnim dozama podrške kako bi se zaustavilo propadanje Egipta na svim stranama, egipatski režim i monarhija u Saudijskoj Arabiji postali su bliži na dramatičan način.

Ova istorijska prilika ukazala se Saudijskoj Arabiji da ispravi tok svojih odnosa s Egiptom i da ih ponovo aktivira, kako bi izbjegla prethodne greške, od kojih je jedna bila klađenje Saudijske Arabije na Mubarakovu postojanost bez pružanja snažne i opipljive podrške tokom narodni ustanak.

Otkako su populistički potresi u Tunisu, Egiptu, Libiji, Siriji i Jemenu počeli krajem 2010. godine, Saudijska Arabija je izrazila zabrinutost zbog širenja ovih pokreta na zaljevske države. Saudijska Arabija i ostale zaljevske države uspjele su da zadrže posljedice „arapskog proljeća” pod kontrolom kroz hitne ekonomske, socijalne i finansijske politike i mjere koje su ublažile unutrašnje uslove u isto vrijeme uz jačanje podrške arapskim režimima koji liče na saudijski režim, posebno u smislu njihove povezanosti sa američkim političkim, vojnim i ekonomskim interesima.

Tokom Sisijeve ere povećali su se posjete i neprekinuti kontakti između zvaničnika dvije zemlje kako bi ojačali i podržali njihove odnose u različitim oblastima tokom ovog perioda. Odnos dvije zemlje karakteriše visok nivo koordinacije i otvorene komunikacije u cilju rješavanja regionalnih problema, kriza, rizika i izazova. Kao polazna tačka, svaka regionalna intervencija u arapskim zemljama smatra se prijetnjom arapskoj nezavisnosti, suverenitetu i nacionalnom jedinstvu, bez obzira na njihov izvor.

Egipatsko-saudijska saradnja u svjetlu regionalnih promjena

Kontakti na visokom nivou između egipatskih i saudijskih zvaničnika porasli su od Sisijevog izbora za predsjednika Egipta 2014. Određeni broj samita ili arapskih ili međuarapskih susreta održan je između egipatskog predsjednika Abdula Fataha al-Sisija i čelnika Saudijske Arabije. Uz utrostručenje saudijske finansijske pomoći egipatskoj administraciji, ova recipročna putovanja su učvrstila egipatsko-saudijsku saradnju u raznim industrijama; kao rezultat iranske „intervencije“ u arapske poslove i neophodnosti kolektivne arapske reakcije na Iran i njegove saveznike u regionu i važnosti saradnje u borbi protiv terorističkih grupa u regionu.

Uz eskalaciju takozvane “strateške” iranske prijetnje sigurnosti u regiji i zaljevskim državama u posljednjih nekoliko godina, Egipat i Saudijska Arabija su doživjeli značajan razvoj na nekoliko nivoa u svojim odnosima. To je dijelom posljedica rastućih vojnih i ekonomskih sposobnosti Irana, ili dobitaka osovine koju vodi Iran na Bliskom istoku.

“Strateški” odnosi Egipta i Saudijske Arabije su se donekle promijenili tokom tri godine, ali su posljedice bile značajne. Dok su osuđivali terorizam, i Saudijska Arabija i Egipat fokusirali su se na egipatsku podršku kampanji Saudijske Arabije protiv Ansar Alaha u Jemenu i na saudijsku podršku vojnoj kampanji Egipta protiv tekfiri grupa na Sinaju.

Tokom posjeta na visokom nivou 2020. i 2021. godine, ove zabrinutosti su otkrivene. U to vrijeme, Saudijska Arabija je proširila svoju finansijsku i investicionu podršku Egiptu u zamjenu za političku podršku Egipta u borbi Kraljevine protiv “iranske ekspanzije” preko svojih prijatelja na Bliskom istoku.

Nekoliko izvještaja ukazuje da su Egipat i Saudijska Arabija ostvarili značajan napredak u svojim ekonomskim, komercijalnim, turističkim i zdravstvenim vezama u posljednje dvije godine. Izraelske napade na palestinski narod i džamiju Al-Aksa u međuvremenu su osudili i Egipat i Saudijska Arabija.

Nakon rusko-ukrajinskog sukoba i njegovih implikacija na globalnu i regionalnu sigurnost i stabilnost, egipatski predsjednik Abdel Fattah El-Sisi posjetio je Rijad 8. marta 2022. kako bi razgovarao o ovim pitanjima. Nedavni egipatsko-saudijski samit, prema riječima bivšeg pomoćnika ministra vanjskih poslova Hamdija Saleha, tražio je kohezivnu viziju za suočavanje s teškim okolnostima širom svijeta. “Nema jasne vizije nakon rusko-ukrajinskog sukoba”, rekao je on.

Osama Naqli, ambasador Saudijske Arabije u Egiptu, siguran je da će posjeta dati korisne rezultate. Više od 70 vladinih agencija i institucija iz obje zemlje potpisalo je niz sporazuma, memoranduma o razumijevanju ili protokolarnih sporazuma, dajući ovom odnosu stratešku dimenziju koja institucionalno unapređuje ciljeve zajedničke saradnje nadležnih vlasti u dvije zemlje, rekao je on. Saudijska Arabija je drugi najveći strani investitor u egipatskoj vladi i poslovnom sektoru.

Prema Gamalu Aboulu Fotouhu, podsekretaru egipatskog Senata za navodnjavanje i poljoprivredu, egipatsko-saudijski odnosi su dugotrajni i protežu se u političkim i ekonomskim sferama, s ukupnim obimom trgovine od 8,3 milijarde dolara između Egipta i Saudijske Arabije tokom prvih jedanaest mjeseci ove godine, dok je egipatski izvoz u Saudijsku Arabiju iznosio oko 2 milijarde dolara.

Egipatsko-saudijski odnosi su bili napeti, ali ne i neprijateljski, pod vladavinom Sisija i kralja Salmana bin Abdulaziza, zbog zajedničkih interesa, izazova i političkih vizija, posebno u vezi sa takozvanom iranskom prijetnjom i političkom osovinom. Nakon što je Egipat glasao za dvije različite rezolucije Vijeća sigurnosti, od kojih je jedna imala za cilj zaustavljanje krvoprolića u Alepu, ali joj se protive Saudijska Arabija i zaljevske države, veze između Rijada i Kaira postale su neobično napete (8. oktobra 2016.). Saudijska Arabija je bila bijesna zbog podrške Egipta za rusku odluku, koju je smatrala antiarapskom.

Al-Sisi je priznao da druge zemlje vrše pritisak na Egipat:

„Kleknućemo samo pred Bogom“, izjavio je na konferenciji za vojnu obuku.

Pristup njegove zemlje Siriji je autonoman, a on je istakao važnost pronalaženja političkog rješenja. On je negirao da obustava isporuke saudijske nafte u Egipat ima ikakve veze s egipatskim glasanjem u Vijeću sigurnosti UN-a.

Kako je to rekao pokojni saudijski novinar i pisac Jamal Khashoggi, “sklon sam da mislim da Saudijska Arabija voli Egipat i da bi željela zadržati dobar odnos s njim.”

Percepcije Egipćana o opasnostima po arapsku nacionalnu sigurnost su u središtu stvari. Kašogi kaže da su Egipćani pokušali da ostanu neutralni. Međutim, Saudijskoj Arabiji je neutralnost neprihvatljiva. Iako Egipat ne podržava eksplicitno režime Sirije i Rusije, on to indirektno čini. Khashoggi je dodao da je “premisa sukoba pobjeda Irana u Siriji”.

Ako Egipat zauzme kooperativniji stav sa Saudijskom Arabijom, ove razlike će nestati.

Najnovija dešavanja u egipatsko-saudijskim odnosima

Nakon što je egipatska vojska svrgnula predsjednika Mohameda Morsija u beskrvnom udaru 2013. godine, odnosi između Egipta i Katara su od tada napeti. Uoči prekida diplomatskih odnosa sa Dohom 5. juna 2017. godine, Al-Sisi je rekao da povratak na prethodnu situaciju neće dovesti do značajnije promjene u egipatsko-katarskim odnosima.

Obnavljanje vazdušnog saobraćaja i „ograničeno” diplomatsko predstavništvo između dve zemlje su maksimalne mere koje se mogu preduzeti. U stvari, mnogi vladini ekonomisti i drugi bliski Sisiju predviđaju da će gubici egipatskih investicija biti pogoršani kao rezultat raskola, posebno jer se kapital Saudijske Arabije, Emirata i Kuvajta nisu pridružili egipatskom tržištu kako je planirano prije pet godina.

Zbog smanjenja finansiranja i izostanka realizacije brojnih projekata i dosijea dogovorenih tokom posjeta kralja Salmana i prestolonasljednika Egiptu u aprilu 2016. godine, Egipat i Saudijska Arabija suočavaju se s nizom problema, prije svega na ekonomskom nivou. Mohammed bin Salman je to objavio u martu ove godine. Prema pouzdanim izvorima, razvojni projekti na Sinaju koji finansira Saudijska Arabija stavljeni su na čekanje.

Most kralja Salmana, koji je bio dio paketa projekata o kojima su se dogovorili Egipat i Saudijska Arabija 2016. godine kada su ustupili Tiran i Sanafir Saudijskoj Arabiji, bio je u zastoju dvije godine na mjestu poređenja dva projekta: prvo, most baziran je na ostrvu Tiran, a drugo, most je proširen na više faza između Ras Sheikh Hamida i Nabqa.

Egipat i Saudijska Arabija su također imali problema s obnavljanjem sporazuma o isporuci sirove nafte iz Aramca, s obzirom na nove ugovore koje je Egipat potpisao s Irakom kako bi se izbjeglo ponavljanje obustave isporuke Saudijske Arabije, koja se dogodila tokom egipatskih pravosudnih i parlamentarnih komplikacija u periodu od implementacija sporazuma o demarkaciji pomorske granice.

Kada su Egipat i Saudijska Arabija u aprilu 2016. pristali na sporazum o razgraničenju morske granice, Egipćani su bili ogorčeni i stvar je iznijeta na sud, što je mjesecima zahladilo odnose između dvije zemlje. Polaganje prava Egipta na Tiran i Sanafir potiče iz sporazuma o demarkaciji granica iz 1906. godine, tvrde advokati koji se protive sporazumu.

Egipatska vlada je dala prioritet „uvozu“ novca iz inostranstva na bilo koji način i iz bilo kog dostupnog izvora tokom Sisijeve ere kako bi poboljšala loše ekonomske i socijalne uslove u Egiptu. Predviđeno je da će novo rukovodstvo Egipta gravitirati prema Saudijskoj Arabiji, koja je monetarno najbogatija arapska zemlja, i da će gajiti veze s njom na različitim nivoima, kao i da će „prodati“ njene pozicije koje podržavaju njegovu politiku prema Jemenu, Iranu, Iraku, Siriji, i Liban.

Egipat i Saudijska Arabija uspostavili su jake i dugotrajne odnose uprkos njihovim različitim pogledima na regionalna i međunarodna pitanja i da su neki od temelja ranjivi. Postoji stub novca (ili petrodolara), koji često narušava ravnotežu koja bi trebala postojati između država, posebno između arapskih i islamskih zemalja. Ekonomske, komercijalne i kulturne veze između Egipta i Saudijske Arabije postale su jače kao rezultat njihovih zajedničkih strateških ciljeva i geografske blizine. Očekuje se da će Most kralja Salmana donijeti ekonomske koristi Egiptu i Saudijskoj Arabiji, prema zvaničnicima.

Kao rezultat ovih nejednakosti, Egipat i Saudijska Arabija imaju veoma različite poglede i politike o brojnim regionalnim i međunarodnim pitanjima, uključujući sukob u Siriji, saudijsko-jemenski rat i sukob u Libiji, kao i Iran i Rusija učešće u regionu. Međutim, ove razlike nisu dovele do raskola između njih dvojice, posebno tokom vladavine Sisija. Vojni udar u Egiptu 2013. doveo je do toga da je zemlja izgubila veći dio svog regionalnog utjecaja i strateške lokacije. Ekonomske poteškoće, gotovo potpuno oslanjanje na stranu pomoć i subvencije, kao i pad njegovog političkog položaja, sve su glavne prepreke njegovom zahtjevu za regionalnim vodstvom, ostavljajući ga otvorenim za pritisak Saudijske Arabije ili bilo koje druge strane koja drži kartu.

Saudijsko-egipatski odnosi su pogoršani vojnim učešćem Sirije i Rusije. Ruska politika u Siriji i veze između Irana i Rusije bile su zabrinute za Saudijsku Arabiju. Kao najvažniji međunarodni podržavatelj Teherana, Moskva je pružila vojnu podršku Asadovom režimu u Siriji i bila je Teheranov garant za nuklearni sporazum. Burno globalno tržište nafte u posljednje dvije godine izvor je trvenja između Sjedinjenih Država i Rusije. U sklopu borbe oko kvota i cijena, Saudijska Arabija je oprezna prema pokušajima Rusije i Irana da joj nametnu ograničenja.

Egipatska diplomatija se približila ruskoj poziciji od puča u Siriji u julu 2013. godine, ograničavajući svoj fokus na terorizam. Kairo, s druge strane, nije obraćao pažnju na krizu između Saudijske Arabije i Irana, za koju se očekivalo da će biti riješena Assadovim svrgavanjem. Sisijev režim smatra prihvatljivim da zadrži stari režim ako Assad preživi.

Egipatska “veoma pragmatična” politika prema saudijskom režimu, koja ima za cilj da privuče zaljevska sredstva i investicije u Egipat, posebno u vrijeme financijskog bogatstva u Kraljevini i saudijske otvorenosti zapadnim zemljama u ekonomiji, politici, kulturi i umjetnosti, također odobrava nespretnu politiku Saudijske Arabije prema Libanu, Siriji, Libiji, Sudanu i Pojasu Gaze (do većine afričkih i azijskih zemalja). Kao rezultat zajedničkih vrijednosti i interesa, Egipat i Saudijska Arabija imaju snažnu vezu.

Neophodno je koordinirati napore u različitim oblastima kako bi se zaštitila nacionalna sigurnost i ekonomski interesi arapskih zemalja, te preusmjeriti ogromne mogućnosti arapskih naroda i država u njihovom prirodno-istorijskom pravcu, uz punu saradnju sa susjednim ili udaljenim državama. /Kosova.info.

btf
O autoru:
Dr. Mohamad Zreik ima doktorat međunarodnih odnosa, nezavisni je istraživač, područje njegovog istraživačkog interesovanja je vezano za kinesku vanjsku politiku, inicijativu Pojas i put, bliskoistočne studije, kinesko-arapske odnose. Autor ima brojne studije objavljene u visoko rangiranim časopisima i međunarodnim novinama.
Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i ne odražavaju nužno službeni stav IFIMES-a.

Footnotes:
[1IFIMES – International Institute for Middle East and Balkan Studies, based in Ljubljana, Slovenia, has Special Consultative status at ECOSOC/UN, New York, since 2018.

  • Link (ENG): Analysis ● Dr Mohamad Zreik: Contemporary Saudi-Egyptian Relations: Challenges and Opportunities https://www.ifimes.org/en/researches/contemporary-saudi-egyptian-relations-challenges-and-opportunities/5061?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Open Balkan: The future belongs to the peoples of the Balkans https://www.ifimes.org/en/researches/2022-open-balkan-the-future-belongs-to-the-peoples-of-the-balkans/5060?
  • Link (BSH): Analiza ● Otvoreni Balkan 2022: Budućnost pripada narodima Balkana https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/otvoreni-balkan-2022-buducnost-pripada-narodima-balkana/5058?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War and beyond https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war-and-beyond/5059?
  • Link (BSH): Analiza ● prof. dr. Mirko Pejanović: Sticanje suverenog i nezavisnog državno-pravnog statusa Bosne i Hercegovine predstavlja istorijski preokret na kraju XX. stoljeća https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/sticanje-suverenog-i-nezavisnog-drzavno-pravnog-statusa-bosne-i-hercegovine-predstavlja-istorijski-preokret-na-kraju-xx-stoljeca/5057?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Mohamad Zreik: A Reluctant Chinese Dragon in West Asia: Evidence from Syria https://www.ifimes.org/en/researches/a-reluctant-chinese-dragon-in-west-asia-evidence-from-syria/5056?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Masahiro Matsumura: Who is a primary winner in the emerging food crisis? https://www.ifimes.org/en/researches/who-is-a-primary-winner-in-the-emerging-food-crisis/5055?
  • Video (ENG) ● The lecture by Prof. Dr. Hüseyi̇n Bağcı: Türkiye and The Middle East after Arab Spring /Arap Baharından sonra Türkiye ve Ortadoğu https://www.youtube.com/watch?v=7JlJNmxT814&t=200s
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War – 5; etc. https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war-5-etc/5054?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Milan Jazbec:The philosophy of the preamble to the Vienna Convention on Diplomatic Relations https://www.ifimes.org/en/researches/the-philosophy-of-the-preamble-to-the-vienna-convention-on-diplomatic-relations/5048?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: China – a political view https://www.ifimes.org/en/researches/china-a-political-view/5047?
  • Link (SLO): Sporočilo za javnost ● Diplomacija v prizmi: Izbrani članki 1990-2021 https://www.ifimes.org/sl/sporocila-za-javnost/diplomacija-v-prizmi-izbrani-clanki-1990-2021/5046?
  • Link (ENG): Press release ● Diplomacy in Focus: Selected Articles 1990 – 2021 https://www.ifimes.org/en/press-releases/diplomacy-in-focus-selected-articles-1990-2021/5044?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Mohamad Zreik ● China’s Economic Development: A Successful Model in the Rise of Nations https://www.ifimes.org/en/researches/chinas-economic-development-a-successful-model-in-the-rise-of-nations/5043?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Mohamad Zreik ● The Chinese Dragon in the Middle East: More Strategic Partnerships and Cooperation https://www.ifimes.org/en/researches/the-chinese-dragon-in-the-middle-east-more-strategic-partnerships-and-cooperation/5042?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Parliamentary elections: Slovenia between Brussels and Budapest https://www.ifimes.org/en/researches/2022-parliamentary-elections-slovenia-between-brussels-and-budapest/5041?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Anis H. Bajrektarevic: Recontextualization of Ukraine (Return of the Wir wussten nicht) https://www.ifimes.org/en/researches/recontextualization-of-ukraine-return-of-the-wir-wussten-nicht/5040?
  • Link (BSH): Analiza ● Parlamentarni izbori 2022: Slovenija između Brisela i Budimpešte https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/parlamentarni-izbori-2022-slovenija-izmedu-brisela-i-budimpeste/5038?
  • Povezava (SLO): Analiza●Državnozborske volitve 2022: Slovenija med Brusljem in Budimpešto https://www.ifimes.org/sl/raziskave/drzavnozborske-volitve-2022-slovenija-med-brusljem-in-budimpesto/5037?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Masahiro Matsumura ● Unmasking War Propaganda against Russian Aggression: An Investigative Approach https://www.ifimes.org/en/researches/unmasking-war-propaganda-against-russian-aggression-an-investigative-approach/5039?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr. Alexander G. Savelyev & Olga M. Alexandria: What Factors Affect Strategic Stability? Russian Experts’ Assessments https://www.ifimes.org/en/researches/what-factors-affect-strategic-stability/5036?
  • Link (ENG): Analysis ● Branko Perić ● BiH Judiciary: How the politics destroyed independence https://www.ifimes.org/en/researches/bih-judiciary-how-politics-destroyed-independence/5035?
  • Link (BSH): Analiza ● Branko Perić ● Pravosuđe u Bosni i Hercegovini: Kako je politika uništavala nezavisnost https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/pravosude-u-bosni-i-hercegovini-kako-je-politika-unistavala-nezavisnost/5028?
  • Video (BSH): Predavanje Josipa Juratovica (SPD): Nova politika SR Njemačke u jugoistočnoj Europi 11-4-2022 https://www.youtube.com/watch?v=EH7j55fQqpQ&t=102s 
  • Link (ENG): Analysis ● Leyla Mammadova: Europe: Of Status Qua and (Climate) Change https://www.ifimes.org/en/researches/europe-of-status-qua-and-climate-change/5034?
  • Link (ENG): Invitation • Lecture by Josip Juratovic (SPD): New policy of FR Germany in the South East Europe, on Monday, 11 April 2022, at 18.00, https://www.ifimes.org/en/events/lecture-by-josip-juratovic-spd-new-policy-of-fr-germany-in-the-south-east-europe/5031?
  • Povezava (SLO): Vabilo • Predavanje Josipa Juratovica (SPD): Nova politika ZR Nemčije v jugovzhodni Evropi, ponedeljek, 11. aprila 2022, ob 18.00 uri, https://www.ifimes.org/sl/dogodki/predavanje-josipa-juratovica-spd-nova-politika-zr-nemcije-v-jugovzhodni-evropi/5033?
  • Link (ENG): Analysis ● General (Rtd) Corneliu Pivariu: Ukraine 2022:The war in Ukraine or “the special military operation in Ukraine”? https://www.ifimes.org/en/researches/ukraine-2022-the-war-in-ukraine-or-the-special-military-operation-in-ukraine/5030?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Serbia: Elections in the shadow of pressures, Ukraine crisis and Kosovo https://www.ifimes.org/en/researches/2022-serbia-elections-in-the-shadow-of-pressures-ukraine-crisis-and-kosovo/5029?
  • Link (BSH): Analiza ● Srbija 2022: Izbori u znaku pritisaka, ukrajinske krize i Kosova https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/srbija-2022-izbori-u-znaku-pritisaka-ukrajinske-krize-i-kosova/5026?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War – 4 https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war-4/5027?
  • Link (ENG): Analysis ● Emanuel Pietrobon & Juan Martin G. Cabañas: 2022 Ukraine: Ukraine in the third world war in pieces https://www.ifimes.org/en/researches/2022-ukraine-ukraine-in-the-third-world-war-in-pieces/5025?
  • Link (ENG): Press release: Albanian President Ilir Meta received Director of IFIMES Zijad Bećirović https://www.ifimes.org/en/press-releases/albanian-president-ilir-meta-received-director-of-ifimes-becirovic/5022?
  • Link (BSH): Saopćenje za javnost: Albanski predsjednik Ilir Meta primio direktora IFIMES-a Zijad Bećirovića https://www.ifimes.org/ba/saopstenja-za-javnost/albanski-predsjednik-ilir-meta-primio-direktora-ifimes-a-becirovica/5023?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Ukraine: Is a new and different world order being created? https://www.ifimes.org/en/researches/2022-ukraine-is-a-new-and-different-world-order-being-created/5021?
  • Link (BSH): Analiza ● Ukrajina 2022: Stvara li se novi i drugačiji svjetski poredak? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/ukrajina-2022-stvara-li-se-novi-i-drugaciji-svjetski-poredak/5015?
  • Link (ENG): Analysis ● Anna Lia Maria Soddu: Environmentally forced migrations in the European policy framework https://www.ifimes.org/en/researches/environmentally-forced-migrations-in-the-european-policy-framework/5020?
  • Link (ENG): Invitation: Round Table Discussion and Launch of the “Asia’s Century” project https://www.ifimes.org/en/events/round-table-discussion-and-launch-of-the-asias-century-project/5017?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War – 3 https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war-3/5016?
  • Link (ENG): Press release •  Former Albanian President and Prime Minister Prof. Dr. Sali Berisha Director received Director of IFIMES https://www.ifimes.org/en/press-releases/former-albanian-president-and-prime-minister-prof-dr-sali-berisha-director-received-director-of-ifimes/5013?
  • Link (BSH): Saopćenje za javnost • Direktora IFIMES-a primio bivši albanski predsjednik i premijer dr. Sali Berisha https://www.ifimes.org/ba/saopstenja-za-javnost/direktora-ifimes-a-primio-bivsi-albanski-predsjednik-i-premijer-dr-sali-berisha/5012?
  • Link (SLO): Sporočilo za javnost • Direktorja IFIMES-a sprejel nekdanji albanski predsednik in premier dr. Sali Berisha https://www.ifimes.org/sl/sporocila-za-javnost/direktorja-ifimes-a-sprejel-nekdanji-albanski-predsednik-in-premier-dr-sali-berisha/5014?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Masahiro Matsumura: Ukraine as Biden’s Sacrificed Pawn: A Mismanagement under the Declining U.S. Hegemony https://www.ifimes.org/en/researches/ukraine-as-bidens-sacrificed-pawn-a-mismanagement-under-the-declining-us-hegemony/5011?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War – 2 https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war-2/5008?
  • Link (BSH): Analiza ● Dr J Scott Younger: Putinov rat – 2 https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/putinov-rat-2/5009?
  • Link (SLO): Analiza ● Dr J Scott Younger: Putinova vojna – 2 https://www.ifimes.org/sl/raziskave/putinova-vojna-2/5010?
  • Link (ENG): Analysis ● Ukraine 2022: A Test for the EU and NATO https://www.ifimes.org/en/researches/ukraine-2022-a-test-for-the-eu-and-nato/5005?
  • Link (BSH): Analiza ● Ukrajina 2022: Test za EU i NATO https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/ukrajina-2022-test-za-eu-i-nato/5006?
  • Link (SLO): Analiza ● Ukrajina 2022: Test za EU in Nato https://www.ifimes.org/sl/raziskave/ukrajina-2022-test-za-eu-in-nato/5007?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Albania: “House of Freedom” vs. Drug cartel https://www.ifimes.org/en/researches/2022-albania-house-of-freedom-vs-drug-cartel/5003
  • Link (BSH): Analiza ● Albanija 2022: “Kuća slobode” protiv narko kartela https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/albanija-2022-kuca-slobode-protiv-narko-kartela/5004?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: Putin’s War https://www.ifimes.org/en/researches/putins-war/5000?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Elections in Serbia: Yet another attempt of “assassination of Serbia”? https://www.ifimes.org/en/researches/2022-elections-in-serbia-yet-another-attempt-of-assassination-of-serbia/4999?
  • Link (BSH): Analiza ● Izbori u Srbiji 2022: Pokušaj ponovnog svojevrsnog “ubijanja Srbije”? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/izbori-u-srbiji-2022-pokusaj-ponovnog-svojevrsnog-ubijanja-srbije/4997?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Masahiro Matsumura: Handling the Ukraine Crisis: A Geopolitical Perspective https://www.ifimes.org/en/researches/handling-the-ukraine-crisis-a-geopolitical-perspective/4998?
  • Link (ENG): Analysis ● Ambassador Prof. Dr. Milan Jazbec: After Merkel https://www.ifimes.org/en/researches/after-merkel/4996?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Mohamad Zreik ● China’s Modern Middle East Strategy: Strengthening Partnerships with Iran and Syria https://www.ifimes.org/en/researches/chinas-modern-middle-east-strategy-strengthening-partnerships-with-iran-and-syria/4995?
  • Link (ENG): Analysis ● Konstantin Strigunov & Dr.  Andrei Manoilo: Color revolution in Kazakhstan 2022 https://www.ifimes.org/en/researches/color-revolution-in-kazakhstan-2022/4994?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Anis H. Bajrektarevic: Of Health and Nuclear Holocaust (Intentionality, Directionality and Outcome) https://www.ifimes.org/en/researches/of-health-and-nuclear-holocaust-intentionality-directionality-and-outcome/4992?
  • Link (BSH): Analiza ● Prof. dr. Anis H. Bajrektarević: Kako izbjeći samouništenje zapada? (Iliti: Doba Isteklih Ljudskih prava) https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/kako-izbjeci-samounistenje-zapada-iliti-doba-isteklih-ljudskih-prava/4993?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: IFIMES II: Population and pollution and urbanisation https://www.ifimes.org/en/researches/ifimes-ii-population-and-pollution-and-urbanisation/4991?
  • Link (ENG): Press release ● Donald J. Johnston the new President of IFIMES Advisory Board https://www.ifimes.org/sl/sporocila-za-javnost/donald-j-johnston-novi-predsednik-svetovalnega-odbora-ifimes-a/4990?
  • Link (BSH): Saopćenje za javnost ● Donald J. Johnston novi predsjednik Savjetodavnog odbora IFIMES-a https://www.ifimes.org/sl/sporocila-za-javnost/donald-j-johnston-novi-predsednik-svetovalnega-odbora-ifimes-a/4990?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Bosnia and Herzegovina: From ‘non-paper’ to a crawling war https://www.ifimes.org/en/researches/2022-bosnia-and-herzegovina-from-non-paper-to-a-crawling-war/4987?
  • Link (BSH): Analiza ● Bosna i Hercegovina 2022: Od ‘non-papera’ do puzajućeg rata https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/bosna-i-hercegovina-2022-od-non-papera-do-puzajuceg-rata/4986?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Mohamad Zreik ● Lebanon 2022: The Geopolitics of Water Series, Part Three: Water: a commodity or a human right? https://www.ifimes.org/en/researches/lebanon-2022-the-geopolitics-of-water-series-part-three-water-a-commodity-or-a-human-right/4985?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr Maria Smotrytska: Decarbonisation and Maritime Transhipment lines: Congested South vs Strategic North https://www.ifimes.org/en/researches/decarbonisation-and-maritime-transhipment-lines-congested-south-vs-strategic-north/4984?
  • Link (ENG): Analysis ●  2022 Serbia: Referendum – Chance for a turning point in judiciary https://www.ifimes.org/en/researches/2022-serbia-referendum-chance-for-a-turning-point-in-judiciary/4983?
  • Link (BSH): Analiza ● Srbija 2022: Referendum – šansa za prekretnicu u pravosuđu https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/srbija-2022-referendum-sansa-za-prekretnicu-u-pravosudu/4979?Link (ENG): Press release: Director of IFIMES Zijad Bećirović met with Albanian President Ilir Meta https://www.ifimes.org/en/press-releases/director-of-ifimes-met-with-albanian-president-ilir-meta/4981?
  • Link (ENG): Analysis ● 2022 Open Balkan: One voice and an opportunity for all https://www.ifimes.org/en/researches/2022-open-balkan-one-voice-and-an-opportunity-for-all/4978?
  • Link (BSH): Analiza ● Otvoreni Balkan 2021: Jedan glas i šansa za sve https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/otvoreni-balkan-2021-jedan-glas-i-sansa-za-sve/4973?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr J Scott Younger: From Delta to Omicron – 2021; year in review https://www.ifimes.org/en/researches/from-delta-to-omicron-2021-year-in-review/4977?
  • Link (ENG): Analysis ● Juan Martin Gonzalez Cabañas: The triumph of Boric in Chile and the opportunity for a new regionalism https://www.ifimes.org/en/researches/the-triumph-of-boric-in-chile-and-the-opportunity-for-a-new-regionalism/4972?
  • Link (ENG): Analysis ● Prof. Dr. Anis H. Bajrektarevic: Unavoidability of Sino-American Rift: History of Strategic Decoupling https://www.ifimes.org/en/researches/unavoidability-of-sino-american-rift-history-of-strategic-decoupling/4970?
  • Link (BSH): Analiza ● Prof. dr. Anis H. Bajrektarević: Post-Corona epilog Sino-Američkog pregrijanog odnosa: Slijedi li promjena igre ili pobjeda? https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/post-corona-epilog-sino-americkog-pregrijanog-odnosa-slijedi-li-promjena-igre-ili-pobjeda/4971?
  • Link (ENG): Analysis ● Dr. Mohamad Zreik ● Lebanon 2021: The Geopolitics of Water Series, Part Two: Water Diplomacy to Deal with the Renaissance Dam Crisis https://www.ifimes.org/en/researches/lebanon-2021-the-geopolitics-of-water-series-part-two-water-diplomacy-to-deal-with-the-renaissance-dam-crisis/4969?
  • Link (ENG): Analysis ● Hellmut Lagos Koller: The Nuclear Weapons Ban Treaty (TPNW): Wishful daydream or Historic milestone? https://www.ifimes.org/en/researches/the-nuclear-weapons-ban-treaty-tpnw-wishful-daydream-or-historic-milestone/4968?
  • Link (ENG): Analysis ● General (Rtd) Corneliu Pivariu: Lebanon – Quo vadis? https://www.ifimes.org/en/researches/lebanon-quo-vadis/4967?
  • Link (ENG): Analysis ● 2021 Bosnia and Hercegovina: Most brutal attack on truth about Holocaust in XXI century directed and implemented by Milorad Dodik (SNSD) and Dragan Čović (HDZ) https://www.ifimes.org/en/researches/2021-bosnia-and-hercegovina-most-brutal-attack-on-truth-about-holocaust-in-xxi-century-directed-and-implemented-by-milorad-dodik-snsd-and-dragan-covic-hdz/4966?
  • Link (BSH): Analiza ● BiH 2021: Najbrutalniji napad na istinu o Holokaustu u 21. stoljeću u režiji i izvedbi Milorada Dodika (SNSD) i Dragana Čovića (HDZ) https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/bih-2021-najbrutalniji-napad-na-istinu-o-holokaustu-u-21-stoljecu-u-reziji-i-izvedbi-milorada-dodika-snsd-i-dragana-covica-hdz/4963?
  • Link (ENG): https://www.europeanperspectives.org/en International scientific journal “European Perspectives”
  • Link (ENG): https://www.youtube.com/watch?v=645V9eryieI&t=5s (IFIMES presentation film)

Pokazati više
escort mersin - izmir escort