KOSOVONajnovije

Stejt department: Izveštaj o trgovini ljudima za Kosovo i Albaniju

Stejt Department objavio je u utorak Izvještaj o trgovini ljudima za 2022. koji uključuje procjene za blizu 190 država širom svijeta. Prema ovom izveštaju koji ima tri kategorije, Albanija i Kosovo i dalje u drugoj.

  • Prvi nivo uključuje zemlje i područja čije Vlade rade u potpunosti u skladu sa potrebnim minimalnim standardima.
  • Drugi nivo obuhvata zemlje i područja čije Vlade ne ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde, ali ulažu značajne napore da ih postignu.
  • Treći nivo obuhvata zemlje odnosno Vlade koje niti ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde, niti ulažu napore za tako nešto.

Slično kao i pre godinu dana, u izveštaju se navodi da Vlada Kosova ne zadovoljava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini. Te da je Vlada pokazala sveukupno povećane napore u odnosu na prethodni izvještajni period, uzimajući u obzir uticaj pandemije COVID-19 i sposobnost suzbijanja trgovine ljudima, što je razlog ostanka na drugom nivou, navodi se u izvještaju.

Ti napori, dodaje se, uključuju krivično gonjenje i osudu više trgovaca ljudima i identifikaciju više žrtava. Kancelarija glavnog državnog tužioca formirala je lokalne multidisciplinarne timove kako bi poboljšala koordinaciju u slučajevima trgovine ljudima u tri regiona, a vlada je povećala sredstva za skloništa koje vode nevladine organizacije.

Vlada je organizovala snažnu kampanju podizanja svijesti i koordinaciona tijela su prikupljala i pripremala tromjesečne izvještaje. Međutim, Vlada nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti. Sudije su nastavile da izriču blage kazne trgovcima ljudima, i nije odobrena Nacionalna strategiju za borbu protiv trgovine ljudima i akcioni plan 2020-2024.

Policija je nastavila da klasifikuje prisilno prosjačenje djece od strane njihovih roditelja kao zanemarivanje ili roditeljsko zlostavljanje, a ne kao trgovinu ljudima, a zbog neadekvatnih procedura identifikacije za prisilno prosjačenje, vlasti su možda deportovale neke žrtve neidentifikovane trgovine ljudima.

Krivično gonjenje

U izvještaju se ističe da policija, tužioci i sudovi koriste različite metode za prebrojavanje slučajeva uhođenja, što je dovelo do nedosljednih statistika.

Policija je istražila 17 novih slučajeva koji uključuju 43 osumnjičena, u poređenju sa 62 nova slučaja u 2020. Policija je također istražila još sedam osumnjičenih za “korištenje seksualnih usluga od strane žrtve trgovine ljudima”, u poređenju sa devet osumnjičenih u 2020. Vlasti su procesuirale 35 novih slučajeva sa 60 optuženih , u poređenju sa 20 novih predmeta sa 32 optužena u 2020.

Sudovi su osudili sedam trgovaca ljudima, u poređenju sa tri u 2020. Sudije su nastavile da izriču kazne ispod minimalne granice od pet godina zatvora. Dok je jedan sudija jednog trgovca ljudima osudio na pet godina zatvora, četvorica su osuđena na tri godine, jedan je osuđen na dve godine uslovno i novčanu kaznu od 300 evra.

Sudovi nisu smanjili ukupan broj predmeta koji se odnose na trgovinu ljudima, a 70 predmeta je ostalo otvoreno iz prethodnih godina.

Zaštita i prevencija žrtava

Vlada je, navodi se u izvještaju, povećala napore da zaštiti žrtve. Identifikovao je 22 žrtve, u poređenju sa 17 u 2020. godini. Od toga, 19 su bile žrtve seksualne trgovine i tri žrtve prisilnog prosjačenja; 16 su bile djevojčice, četiri žene i dva dječaka. Jedna žrtva je bila iz Albanije.

Profil trgovine ljudima

Kao i prethodnih godina, u izveštaju se navodi da trgovci ljudima eksploatišu domaće i strane žrtve na Kosovu, kao iu inostranstvu. Mnoge žrtve seksualne trgovine na Kosovu su devojke, iako trgovci takođe teraju žene iz Albanije, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije i drugih evropskih zemalja na seksualnu trgovinu.

Trgovci ljudima vrbuju žene i djevojke uz obećanje o braku ili zaposlenju kao plesačice i pjevačice i tjeraju žrtve na seksualnu trgovinu u privatnim kućama i stanovima, noćnim klubovima i salonima za masažu. Deca sa Kosova, iz Albanije i drugih susednih zemalja su primorana da prose unutar zemlje. Trgovci ljudima izlažu građane Kosova seksualnoj trgovini i prisilnom radu širom Evrope. U izvještaju se ponavlja da su marginalizovane zajednice Roma, Aškalija i Egipćana podložne prisilnom prosjačenju i trgovini ljudima. U izvještaju se također navodi da su ljudi iz LGBTQI+ zajednice, migranti, tražioci azila i izbjeglice također u opasnosti od trgovaca ljudima.

Izveštaj preporučuje da Vlada Kosova energično istražuje, krivično goni i kažnjava trgovce ljudima, uključujući zvaničnike saučesnike, i osudi osuđene trgovce na zatvorske kazne, u skladu sa utvrđenim kaznama.

ALBANIJA

Vlada Albanije inače započela je pristupne pregovore za učlanjenje u EU juče, navodi se u izvještaju, da takođe ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže takođe značajne napore da to učini.

Pokazala je sveukupno povećane napore u odnosu na prethodni izvještajni period, uzimajući u obzir uticaj pandemije COVID-19 na njen kapacitet za borbu protiv trgovine ljudima, čime je Albanija ostala na drugom nivou.

Ti napori, dodaje se, uključuju istraživanje više slučajeva i krivično gonjenje i osudu mnogih trgovaca ljudima. Vlada je identifikovala više žrtava i povećala resurse za skloništa koje vode nevladine organizacije.

Vlada je usvojila Nacionalni akcioni plan 2021-2023 i dodijelila sredstva za njega, ali on nije ispunio minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti. Umiješanost zvaničnika u krivična djela trgovine ljudima i dalje je zabrinjavajuća, a vlada je prijavila da nema krivičnog gonjenja ili osude zvaničnika, uprkos ozbiljnim optužbama, dok je jednog policajca smijenila sa njegove dužnosti.

U izvještaju se navodi da vladi također nedostaju resursi za rješavanje ranjivih grupa i za dugotrajnu njegu, zapošljavanje i druge napore za reintegraciju žrtava trgovine ljudima.

Krivično gonjenje

Državna policija je, navodi se u izvještaju, istražila 61 slučaj sa 27 osumnjičenih (15 osumnjičenih za trgovinu odraslima i 12 osumnjičenih za trgovinu djecom), u poređenju sa 31 slučajem sa 32 osumnjičena u 2020.

Glavno tužilaštvo je procesuiralo 60 predmeta sa 19 optuženih (šest odraslih optuženih za trgovinu ljudima i 13 optuženih za trgovinu djecom), što je povećanje u poređenju sa dva slučaja sa 12 okrivljenih u 2020. godini. Odvojeno, SPAK je procesuirao dva nova pitanja i nastavio dva pitanja iz prethodnih godina.

Sudovi su, navodi se u izvještaju, osudili 11 trgovaca ljudima, što je značajno povećanje u odnosu na nijednu osudu u 2020. Svi trgovci su osuđeni za trgovinu djecom. Sudije su osudile pet trgovaca ljudima na zatvorske kazne od osam do 25 godina, a dvojicu na dvije do osam godina. Četiri trgovca ljudima osuđena su na uslovnu kaznu.

Zaštita žrtava

U izvještaju se navodi da je albanska vlada povećala napore da zaštiti žrtve. Vlada i nevladine organizacije identifikovale su 154 potencijalne žrtve i pet žrtava, u poređenju sa 81 potencijalnom žrtvom i pet žrtava u 2020. Od ovog broja, 61 su bile žrtve seksualne trgovine, 65 žrtve prinudnog rada i 33 žrtve različite upotrebe; 99 žena i 60 muškaraca; 112 djece i 47 odraslih; a tri su bile strane žrtve, dve iz Rumunije i jedna iz Srbije.

Profil trgovine ljudima

Slično prošlim godinama, u izvještaju se navodi da trgovci ljudima iskorištavaju unutrašnje i strane žrtve u Albaniji, kao iu inostranstvu. Oni iskorištavaju albanske žene i djecu za seksualnu trgovinu i prisilni rad unutar zemlje, posebno tokom turističke sezone, dajući lažna obećanja kao što su brak ili ponude za posao.

Trgovci ljudima obično tjeraju djecu da prose ili obavljaju druge oblike prisilnog rada, kao što je prodaja sitnica. Za sezonski rad i prisilno prosjačenje koriste albansku djecu, uglavnom iz romske i egipćanske zajednice iz različitih zemalja Balkana. Trgovci ljudima koriste albanske žrtve za seksualnu trgovinu u zemljama širom Evrope, posebno na Kosovu, u Grčkoj, Italiji, Belgiji, Nemačkoj, Švajcarskoj, Severnoj Makedoniji, Norveškoj, Holandiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Strane žrtve iz evropskih zemalja, Gambije i Filipina koriste se za seksualnu trgovinu i prisilni rad u Albaniji.

Albanski migranti koji traže posao u zapadnoj Evropi ranjivi su na eksploataciju prinudnog rada i prisilni kriminal, posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci navode da su djeca sa smetnjama u razvoju sve ranjivija.

Albanija je u ovogodišnjem izvještaju pozvana da radi na dubinskoj istrazi, procesuiranju i kažnjavanju trgovaca ljudima, pripremi nosilaca pravosudnog sistema da se suoče sa trgovinom ljudima i povećanim naporima na prevenciji trgovine ljudima, zaštiti žrtava i njihovoj reintegraciji.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort