DruštvoNajnovije

Ulazak Finske i Švedske u NATO ojačat će kolektivnu obranu

Hrvatska usvajanjem konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Švedske i Finske daje dodatnu potporu jačanju NATO-a i kolektivne obrane, …
… rekao je danas Gordan Grlić Radman, uvjeren da će sabor među prvima dati svoj pristanak za ovo “povijesno proširenje”.

U govoru u Hrvatskom saboru hrvatski ministar vanjskih poslova podsjetio je da vlada snažno podržava proširenje NATO-a na te dvije zemlje i da očekuje od parlamenta da predloženim zakonima potvrdi protokole o njihovu pristupanju koji su potpisani u Bruxellesu 5. srpnja 2022. od ovlaštenih predstavnika država članica NATO-a.

U ime Hrvatske protokole je potpisao stalni predstavnik RH pri NATO-u Mario Nobilo.

“Hrvatska aktivno sudjeluje u svim politikama i aktivnostima koje pridonose jačanju savezništva i zajedničke obrane, tako da ovim zakonima dajemo dodatnu potporu jačanju NATO-a i naše kolektivne obrane”, rekao je šef diplomacije.

“Drago nam je da danas s hrvatske strane činimo važan korak kako bismo omogućili Finskoj i Švedskoj da se priključe našem Savezu i ojačaju ga svojim članstvom (…) Vjerujem kako će Hrvatski sabor među prvima dati svoj pristanak za ovo povijesno proširenje”, dodao je ministar.

Grlić Radman ocjenjuje da će NATO njihovim pristupanjem uvelike osnažiti svoj sjeverni i istočni bok obrane, zaokružiti područje sigurnosti u Skandinaviji i na Baltiku, a dobro uvježbane i dobro opremljene finska i švedska vojska značit će značajno jačanje ukupnih snaga Saveza.

Pozdravio je “politiku otvorenih vrata NATO-a” koja, kako je istaknuo, predstavlja “doprinos miru i sigurnosti Europe”.

“Korist je, kako za Hrvatsku kada je pristupala Savezu tako i za nove članice, dvosmjerna: širenjem zone sigurnosti jača se NATO, a nove članice istovremeno dolaze pod zaštitu zajedničkog nam sigurnosnog kišobrana”, rekao je Grlić Radman.

Kad je riječ o proširenju NATO-a, ministar je naveo da je člankom 10. Sjevernoatlantskog ugovora propisano da stranke mogu, jednoglasnom odlukom, pozvati bilo koju drugu europsku državu, koja je u mogućnosti promicati načela tog Ugovora i pridonositi sigurnosti sjevernoatlantskog područja, da pristupi Ugovoru.

Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu koja je u potpunosti promijenila sigurnosno okruženje te se Europa i cijeli svijet nalaze u vrlo osjetljivoj i opasnoj situaciji, ministar smatra da “u iznimno složenoj međunarodnoj političkoj i gospodarskoj situaciji, članstvo u NATO-u postaje važnije nego ikada”.

“NATO je jamac naše sigurnosti, ali i politički savez istomišljenika koji brani slobodu i demokraciju (…) Kolektivna obrana stanovništva i teritorija svih članica ostaje i dalje temeljna zadaća NATO saveza i osnovna je svrha postojanja organizacije”, rekao je Grlić Radman.

Istaknuo je da od svojeg ulaska u članstvo NATO-a 2009. godine Hrvatska ne samo da daje vlastiti izravan doprinos ostvarenju zajedničkih zadaća i ciljeva koji stoje pred Savezom već i da u okviru NATO-a promiče vlastita stajališta, vanjskopolitičke i sigurnosne prioritete.

“U tom smislu, Savez za Hrvatsku predstavlja sredstvo za ostvarivanje vlastitih nacionalnih interesa”, rekao je Grlić Radman.

Podsjetio je da Hrvatska sudjeluje u svim najvažnijim aktivnostima NATO-a, uključujući savezničke operacije i misije potpore miru u Afganistanu (do rujna 2020.), na Kosovu, u Iraku, na Mediteranu i u Libiji (do studenoga 2011.).

U okviru ojačane prisutnosti na istočnom krilu Saveza, nastavio je Grlić Radman, Hrvatska trenutno sudjeluje u borbenoj skupini u Poljskoj s 4 pripadnika OSRH u zapovjedništvu, a tijekom ove godine u Poljsku će uputiti još do 90 pripadnika, dok će sljedeće, 2023. godine u Litvu uputiti do 200 pripadnika OSRH.

U okviru “Aktivnosti ojačane budnosti”, pokrenute nakon ruske invazije na Ukrajinu, Grlić Radman je rekao da će Hrvatska sudjelovati s do 70 pripadnika OSRH u Mađarskoj.

Što se tiče ulaganja u obranu, ministar je izvijestio da je Hrvatska među devet saveznica koje su prešle ciljani prag od 2 posto BDP-a. “Preciznije, trenutno za obranu izdvajamo 2.03 posto (8. među saveznicama), a 30.49 posto obrambenog proračuna izdvaja se za modernizaciju (također 8.)”, rekao je šef diplomacije.

Ponovio je da hrvatska vlada rusku invaziju na Ukrajinu vidi kao napad na slobodu izbora, međunarodno pravo i cjelokupnu europsku sigurnosnu arhitekturu te da su stoga interesi Finske i Švedske da pristupe Savezu u potpunosti razumljivi.

Finska i Švedska su od 1994. godine uključene u NATO program Partnerstvo za mir, a njihove vojske dugo surađuju s NATO trupama.

“Kolektivna obrana stanovništva i teritorija svih članica ostaje i dalje temeljna zadaća NATO saveza i osnovna je svrha postojanja organizacije. Nadalje, sposobnost da evoluira, prilagodi se i transformira, učinila je da NATO, i nakon 73 godine od svog utemeljenja, ostane najmoćniji politički i vojni Savez u ljudskoj povijesti”, zaključio je ministar u svom govoru.

Protokoli stupaju na snagu kad ih ratificiraju parlamenti svih 30 država članica NATO-a, nakon čega se Finskoj i Švedskoj upućuju formalni pozivi da pristupe Sjevernoatlantskom ugovoru i postanu države članice NATO-a.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort