NajnovijeRegion

Pred vratima Evropske unije: Kakva je perspektiva balkanskih zemalja

Jedan od najsnažnijih političkih alata Evropske unije jeste proces proširenja jer evropske države i građani imaju velike koristi od toga da su njihovi susjedi, prije svega, napredne tržišne ekonomije.

Bilo koja evropska država može podnijeti zahtjev za prijem u članstvo EU ukoliko ispunjava uslove poštivanja principa demokratije, slobode, ljudskih prava i vladavine zakona iz Ugovora o Evropskoj uniji.

Država koja teži članstvu u EU podnosi zahtjev za članstvo Evropskom vijeću koje onda od nadležne komisije traži da procijeni sposobnost države podnositeljice zahtjeva u vezi ispunjenja kriterija za članstvo. Nakon što komisija da pozitivno mišljenje, te se Vijeće jednoglasno s tim usaglaasi, pregovori između države kandidatkinje i država članica mogu formalno početi.

Koncenzusom o proširenju iz decembra 2006. godine, na sastanku Evropskog vijeća postignut je dogovor o smjernicama politika proširenja EU koji se temelje na konsoliriranju obaveza EU s obzirom na pristupne pregovore, pooštrenoj i strogoj uvjetovanosti u svim fazama pregovora sa zemljama kandidatkinjama, većoj transparentnosti i boljoj komunikaciji te sposobnosti EU da uključi nove članove.

U nastavku donosimo pregled pristupanja EU zemalja iz našeg regiona kao i status država koje pretenduju postati članica EU.

Slovenija

Republika Slovenija postala je punopravna članica EU 1. maja 2004. godine. Parlamentarna je demokratska republika koja ima premijera, te predsjednika koji se na izborima direktno bira. Država je administrativno podijeljena na 212 općina, a u Evropskom parlamentu nalazi se 8 predstavnika iz Slovenije koja je predsjedavala Evropskim vijećem u dva navrata, 2008. i 2021. Godine.

Prva je bivša jugoslovenska republika koja se pridružila EU, nedugo nakon što je postala članica NATO saveza.

Hrvatska

Republika Hrvatska članica je EU od 1. juna 2013. godine, a sa 4,2 miliona stanovnika, učestvuje sa samo 0,8 posto u ukupnom broju stanovnika bloka. Politički sistem Hrvatske je onaj parlamentarne republike. Država ima 11 predstavnika u Evropskom parlamentu, a prvi puta je predsjedavala Vijećem EU u prvoj polovini 2020. godine. Nije članica Schengenske zone.

Država je za članstvo aplicirala 2003. godine, a pristupni pregovori trajali su od 2005. do 2011. godine

Sjeverna Makedonija

Republika Sjeverna Makedonija podnijela je zahtjev za članstvo u EU 22. marta 2004. godine. Godinu dana kasnije Evropska komisija je donijela pozitivno mišljenje, a Evropsko vijeće dodijelilo toj državi status zemlje kandidatkinje. Revidirano Pristupno partnerstvo usvojeno je 2008. godine.

Podsjećamo, Sjeverna Makedonija je 2018. godine pristala promijeniti ime koje je do tada bilo Republika Makedonija zbog tvrdnji Grčke da naziv države Makedonije implicira težnje ka njenoj sjevernoj teritoriji.

Historijska demarkacija dvije države dogodila se Prespanskim sporazumom koji je otvorio put Sjevernoj Makedoniji u NATO savez te je njime ta država odustala od “tvrdnji o antičkoj helenskoj civilizaciji, historiji, kulturi i nasljedstvu”, te označila makedonski jezik na način da on pripada grupi južnoslavenskih jezika bez konekcije sa grčkim.

No, kako su historijska pitanja kontinuiteta identiteta na Balkanu ponovno otvorena, i Bugarska, država članica EU protivi se ulasku Sjeverne Makedonije u EU jer tvrde da Makedonci govore bugarskim jezikom i da su Bugari.

Albanija

Albanija je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, no Evropska komisija je 2010. godine uvtrdila da se država mora dodatno uskladiti sa kriterijima za članstvo, a 2012. godine preporučila je da se Albaniji dodijeli status države kandidatkinje koji je toj državi i dodijeljen 2014. godine. Tek 2020. godine evropski ministri dali su političku podršku otvaranju pristupnih pregovora Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Danas je Nizozemska, nakon višegodišnjeg protivljenja zbog korupcije i ograničenih medijskih sloboda, podržala kandidaturu dvije države za članstvo u EU.

Evropski parlament je u maju ove godine pozvao Evropsko vijeće da započne pregovore zbog novog geopolitičkog konteksta rata u Ukrajini.

Na sastanku u Solunu 2003. godine Europsko vijeće potvrdilo je svoju odlučnost u pružanju pune podrške evropskoj perspektivi zapadnog Balkana a na sastanku iz 2006. godine, potvrdili su da je budućnost Balkana u EU.

Države zapadnog Balkana postat će članice EU kada potpuno zadovolje:

  • kriterije za pristupanje,
  • uslove utvrđene u procesu stabilizacije i pridruživanja.

Evropska komisija je u februaru 2018. godine donijela novu strategiju za regiju, nakon što je održan sastanak u Sofiji na kojemu su se okupili šefovi država ili vlada iz država članica EU-a čelnici šest partnera sa zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije. Crne Gore, Republike Sjeverne Makedonije i Kosova.

EU istakla je svoja očekivanja u vezi napretka regije na njenom evropskom putu posebno kada je riječ o vladavini prava i borbi protiv korupcije.

Sastanak čelnika EU i zapadnog Balkana zbog pandemije koronavirusa 2020. godine održao se putem videokonferencije. Donesena je Zagrebačka izjava unutar koje su partneri “ponovno izrazili svoju predanost izvršenju i učinkovitoj provedbi reformi potrebnih za usklađivanje s europskim vrijednostima i načelima te prvenstvu vladavine prava”.

Naredni sastanak na Brdu kod Kranja u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća, održan je 6. septembra 2021. godine. Tokom sastanka predstavnici država i EU donijeli su izjavu kojom se utvrđuju inicijative za pomoć zelene i digitalne tranzicije u regiji, te obaveze unutar političke i sigurnosne saradnje.

Put BiH ka EU

Prvi vidljivi učinak procesa evropskih integracija za građane BiH bilo je uvođenje bezviznog režima za one koji posjeduju biometrijski pasošima 15. decembra 2010. godine.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu 1. juna 2015. godine čime su značajno povećane obaveze vlasti u BiH jer je obuhvat reformi proširen sa trgovinskih pitanja na propise EU u cjelini.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine podnio je 15. februara 2016. zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji predsjedništvu Vijeća EU.

U decembru 2016. godine, Evropska komisija poslala je BiH detaljan Upitnik.

Sljedeći koraci naše države ka EU nakon ispunjenja prethodnih uslova bili bi da Komisija da preporuku Vijeću Evropske unije (27 država članica) o tome da li BiH odobriti status kandidata, a može utvrditi i datum za otvaranje pregovora o pristupanju, te da po okončanju pregovora potpiše se Ugovor o pristupanju koji ratificiraju države članice, na što Evropski parlament daje svoju saglasnost.

Do sada nije bilo dovoljno političke volje u BiH da se sprovedu neophodne reforme.

Inicijativa za monitoring europskih integracija BiH objavila je nedavno Alternativni izvještaj o napretku naše zemlje na putu za članstvo u Europskoj uniji za 2021. godinu, unutar kojega je naglašeno da nema mnogo pomaka, a šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman ranije je kazao da je trenutno “prvi put u historiji BiH u fokusu Evropske unije. Niko se nije bavio BiH, niko nije zapravo razumio pitanje kompleksnog sustava BiH”.

Republika Kosovo

Evropska unija ima vodeću ulogu u međunarodnim naporima za izgradnju budućnosti nezavisne države Kosovo od 1999. godine. I ta država ima jasnu evropsku perspektivu unutar šireg regiona Balkana.

Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Kosova 1. aprila 2016. godine, okvir dijaloga se odvija pod okvirom SSP-a, u pododborima.

U periodu od 2007. do 2020. godine, EU je Vladi Kosova podržala sa 1,5 milijardu eura za obnovu, jačanje vladavine prava, održivu ekonomsku reformu i obrazovanje te druge ključne oblasti.

Republika Srbija

Srbija je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2009. godine. Pregovori o pristupanju počeli su 2014. godine, ali su dugotrajne tenzije između Srbije i Kosova zaustavile proces. Do sada je država otvorila samo 2 od ukupno 35 pristupnih poglavlja.

U periodu od 2019. do 2021. godine nije otvoreno niti jedno novo poglavlje. Sudeći prema nedavnim rezultatima anketa javnog mnijenja, prvi puta u dvije decenije broj srbijanaca koji su protiv ulaska u EU veći je od onih koji žele da pristupe bloku.

Crna Gora

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Crna Gora potpisala je u oktobru 2007. godine, a status kandidata dobila je 2010. godine. Pregovori o pristupanju u EU zvanično su počeli 2012. godine, država je otvorila 33 pregovaračka poglavlja, od kojih su 3 provizorno zatvorena.

Iz crnogorske vlade nedavno su poručili kako uslijed trenutnih geopolitičkih prilika država ima veću šansu da ubrza proces integracija. Crna gora bila je država koja predvodi proces evropskih integracija na Balkanu, no zbog političkih izazova, rezultati posljednjih godina izostaju.

Budućnost pristupnih pregovora

Pristup EU za mnoge države koje su joj susjedi dugotrajan je proces. Države članice EU koje su susjedi zemljama koje aspiriraju članstvu u bloku koriste institucionalne mehanizme kako bi rješavale historijske nesuglasice i dobile ono što su oduvijek željele. Zbog toga su najavljena ograničenja korištenja instrumenta veta u Vijeću EU koja države članice mogu ulagati na ulazak određene države u članstvo.

Prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da EU izgradi širu političku zajednicu sa demokratskim državama koje su susjedi bloka, čini se da je jedno od rješenja za rastuće nezadovoljstvo sporošću napretka država na njihovom putu ka EU.

Macron je iskazao zabrinutost za dugotrajne pristupne procese, te u tom kontekstu govorio o zahtjevu ratom zahvaćene Ukrajine za članstvo u bloku koji bi joj trebalo pružiti određeni osjećaj sigurnosti koju nudi evropska zajednica, na način da je komentirao da bi proces mogao trajati decenijama.

O tome je govorio i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel koji je nedavno posjetio BiH. On je govorio o viziji uređenja Evrope nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH, ističući da EU treba zapadni Balkan jednako kao i što zapadni Balkan treba EU. Nakon što je Evropska komisija zvanično preporučila da Ukrajina dobije status države kandidatkinje za pristupanje Evropskoj uniji, iz Evrope stiže sve više ohrabrujućih poruka koje pozivaju da se prema BiH jednako postupi.

Predsjednik Slovenije Borut Pahor uputio je pismo predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu apelirajući da se BiH bezuslovno dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU.

PRISTUPNI PROCES

Sve više zemalja u EU poziva da se i BiH dodijeli kandidatski status

Na nedavno održanom Prespanskom forumu za dijalog u Ohridu, hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je da EU treba spustiti standarde za zemlje Zapadnog Balkana kako bi se olakšao proces pristupanja, te da odugovlačenje pristupnih procesa uništava BiH, a da države koje žele ući u EU ne vide nikakvu perspektivu.

Austrijski kancelar Karl Nehammer istakao je da je nezamislivo da se status kandidata dodijeli Ukrajini, a da se BiH i dalje “drži izvan unije”.

Slovenski premijer Robert Golob, najavio je da će ove sedmice na samitu EU predložiti da BiH dobije status kandidatkinje za članstvo.

Predsjednik Poljske Andrzej Duda kazao je jučer da želi podržati napore BiH da postane članica EU, a iz kabineta premijera Mađarske, Viktora Orbana također su stigle poruke podrške dodjeljivanju statusa države kandidatkinje za članstvo u EU Bosni i Hercegovini.

PREDSJEDNIK MAĐARSKE

Orban podržao ideju da BiH dobije kandidatski status za Evropsku uniju

Ruska agresija na Ukrajinu potakla je evropske čelnike na razmišljanje o tome šta se tačno događa ispred njihovih vrata i koja je cijena njihovog odabira da ustraju na birokratskim zahtjevima za pristupanje demokratskih država bloku. Sada je jasno da postoje snage kojima odgovara nimalo fleksibilan pristup koji je EU zauzela prema državama Balkana. Stoga je potencijalnim članicama prezentirana ideja “Evrope sa dvije brzine” o kojoj se sve više govori.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort