NajnovijeSvijet

Ruski desničari podijeljeni oko Putinove invazije: Zašto tamo ide tenkovima, a ne idejama?

Njihovi stavovi su popularni, ali vladina represija i unutrašnji sukobi usporili su utjecaj ruske krajnje desnice. Dok se neki bore zajedno sa ruskim trupama u Donbasu, drugi rat nazivaju bratoubilačkim.

Nekoliko desetina malih grupa čini rusku desničarsku nacionalističku scenu. Oni sebe nazivaju “Nacionalistički pokret”, “Konzervativna Rusija” ili jednostavno “Konzervativci”. Neki podržavaju predsjednika Vladimira Putina i bore se zajedno s ruskim trupama u Ukrajini, dok drugi potpuno odbacuju politiku Kremlja, piše Deutsche Welle.

Uvid u to koliko je ruska desničarska scena rascjepkana, svjedočili su različiti stavovi koje su zauzeli 2014. kao reakcija na proevropski pokret Majdan i početak sukoba u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini.

Ruska vojna ofanziva u Ukrajini samo je podstakla podjele među nacionalistima. Kada je Rusija izvršila invaziju na susjednu Ukrajinu 24. februara, neki desničarski ekstremisti su se odmah pridružili ratnim naporima, ali su drugi odbili invaziju, i to čine i danas.

Navodno neefikasno rusko pravo

Prema novom izvještaju Centra za informacije i analize (SOVA), moskovskog instituta za istraživanje rasizma, desničarske grupe nisu previše rasprostranjene u Rusiji. Ipak, to je uglavnom zbog činjenice da Kremlj ne toleriše opoziciju. Ulični protesti i demonstracije u zemlji su potpuno ugašeni, navodno zbog zdravstvenih problema uzrokovanih koronavirusom.

Uprkos tome, vlasti su organizatorima ruskih nacionalističkih marševa počele uskraćivati ​​dozvole još 2019. godine, prije nego što je pandemija počela. Još ranije, 2016. godine, poznati ekstremista Dmitrij Demuškin osuđen je na dvije i po godine zatvora. Tada su vlasti blokirale web stranicu popularne nacionalističke grupe “Sputnjik i Pogrom” 2017.

Iako je Kremlj uspio razbiti gotovo sve nacionalističke organizacije u zemlji, ideje koje oni propagiraju ipak i dalje odražavaju popularna osjećanja mnogih Rusa, kaže Lev Gudkov, šef Levada centra, kojeg je Kremlj optužio da je pod utjecajem stranih agenata.

Gudkov kaže da mnogi Rusi odbacuju druge nacionalnosti i kao primjer navodi desničarsku online grupu “Muška država”. Grupa propagira patrijarhalni, nacionalistički pogled na svijet i privukla je pažnju u ljeto 2021. kampanjom uznemiravanja usmjerenom na azijski lanac restorana Tanuki, na koji su vršili pritisak velikim brojem lažnih narudžbi, negativnim recenzijama i povremenim prijetnjama bombaškim napadima.

Prema Gudkovu, glavni cilj njihove aktivnosti je vrsta “neagresivnog svakodnevnog rasizma”.

“Oni nisu nacionalisti koji insistiraju na superiornosti bijele rase. Oni propagiraju ideju nacionalno-demokratskog sistema”, rekao je.

Podijeljeni stavovi u vezi rata u Ukrajini

Ipak, ne postoji konsenzus o tome kako bi takav sistem trebao izgledati. Taj nedostatak dogovora je naknadno onemogućio nacionaliste da formiraju jedinstveni front, objašnjava Vera Alperovič, stručnjakinja SOVE i koautorica izvještaja “Ksenofobija, sloboda savjesti i antiekstremizam u Rusiji 2021.”

Jedna od najpoznatijih nacionalističkih grupa naklonjenih Kremlju u Rusiji je samoproglašena “sabotažna i izviđačka” grupa “Task Force Rusich”. Prema Alperovichu, Rusich, koji je povezan s plaćeničkom Wagner grupom, je neonacistička organizacija koja koristi simbole kao što su svastike i numerički kod “14/88” – koji veliča bijelu rasu i Adolfa Hitlera.

Među onima koji se trenutno bore sa pripadnicima Rusiča u Ukrajini je nekoliko članova muzičke grupe “Russian Banner”. U intervjuima, vođa benda Evgenij Dolganov je objasnio da Russian Banner želi da širi patriotske nacionalističke stavove među mladim fanovima. Kada ga je DW suočio sa optužbama za neonacizam i fašističke tendencije u grupi, ponudio je ono što je nazvao svojim “standardnim odgovorom”.

“Mi nismo fašisti. Mi smo daleko gori. Još gore za naše neprijatelje! Mi smo normalni ljudi i žene koji žele da žive u našoj zemlji i tradicionalno odgajaju djecu”, rekao je.

S ratom, Dolganov vjeruje da Kremlj štiti “ruski narod u Ukrajini od nametanja lažnog, ukrajinskog, rusofobnog identiteta”. Dolganov tvrdi da je cilj desničarskog pokreta “borba protiv nepravde i zamjene stanovništva, te za prosperitet”. Kaže da je odličan način da se sve sumira da se istakne da se bore “za našu budućnost i budućnost naše bijele djece”.

Nacionalisti se protive Putinovom ‘ruskom svijetu’

Ipak, mnogi drugi, koje sociolog Gudkov naziva nacionalistima-demokratama, govorili su protiv ruskog rata u Ukrajini. Jedan od njih je i bivši zatvorenik Dmitrij Demuškin. “Bataljon Rusich i Carsku legiju predvodi jedan od mojih bivših boraca”, rekao je.

Danas Demuškin sebe vidi kao “tradicionalnog nacionalistu”, ali je u svojim ranijim danima organizovao “ruske marševe” i vodio razna desničarska udruženja koja je vlada označila kao ekstremistička. Sada na društvenim mrežama poziva na okončanje ruskog rata u Ukrajini, nazivajući ga “bratoubilačkim”.

Nakon što su vlasti u Moskvi zabranile Demuškinovu organizaciju i on je bio u zatvoru zbog tvrdnje da je “Rusiji potreban ruski državni autoritet”, izgubio je svaku vjeru u Vladimira Putina. Također kaže da više ne veruje u Putinovu viziju izgradnje “ruskog svijeta”, civilizacije koja je jedinstvena i okrenuta protiv Zapada.

Demuškin kaže da je nejasno kakav tačno “ruski svijet” Kremlj nameće Ukrajini.

“Korumpirani sudovi, moćne neizabrane vlade, cenzura, ograničenja, krivični zakoni i zabrane? Zato tamo idu sa tenkovima, a ne idejama”, rekao je.

“Rusija za Ruse”

Iako ruski nacionalisti koji se bore u Ukrajini privlače pažnju štampe, njihove grupe nisu toliko popularne kod kuće. Posmatrači kažu da desničarske organizacije i stranke u Rusiji nemaju ni približno onu veličinu ili uticaj kao 2000-ih.

Stručnjak SOVE Vera Alperović kaže da je stvarni broj aktivnih članova povezanih s nacionalističkim grupama u zemlji mali. Ona dodaje da više nema “velikih zvijezda na ultradesničarskom nebeskom svodu”, što je vjerovatno zbog nedostatka političkog života u zemlji. Gudkov, međutim, nudi drugačiji stav, ukazujući na borbeni poklič “Rusija za Ruse”, za koji kaže da je sada popularniji nego bilo kada u proteklih 30 godina.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort