NajnovijeSvijet

Švedska će uvesti zakon protiv terorizma usred zabrinutosti Turske oko kandidature za NATO

Ankara je izazvala sumnju u pridruživanje Švedske vojnom savezu zbog optužbi da podržava militante sirijskih Kurda. Švedska bi trebala uvesti novi zakon protiv terorizma u julu nakon što je Turska izrazila sumnju da će podržati zahtjev Stockholma za pridruživanje NATO-u zbog optužbi da nordijska zemlja pomaže terorističkim organizacijama.

Zakon uključuje kazne za različite terorističke zločine, uključujući pružanje podrške terorističkim organizacijama. Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde rekla je u petak u parlamentu zemlje da će “stroži” zakon o terorističkim prestupima stupiti na snagu 1. jula, a da će više zakona biti uvedeno kasnije.

Ozgur Unluhisarcikli, direktor ureda njemačkog Marshall fonda u Ankari, rekao je da je ova najava pozitivan korak naprijed.

“Na kraju krajeva, mislim da je ovo pitanje političke volje, s obje strane, da se riješi ovo pitanje. Dakle, ako postoji politička volja s obje strane, mislim da bi ovaj novi zakon o terorizmu i drugi slični koraci trebali riješiti problem”, rekao je on za The Media Line.

Švedska je, zajedno s Finskom, podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u nakon što je ruska invazija na Ukrajinu krajem februara obnovila sigurnosnu zabrinutost u Evropi.

Međutim, prije nego što su dvije zemlje podnijele zahtjeve, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izrazio je oklevanje oko njihovog pristupanja alijansi.

Bilo koja od 30 država članica NATO-a, čiji će se lideri sastati na samitu u Madridu krajem mjeseca, može staviti veto na zahtjev neke zemlje za pridruživanje alijansi.

Argumenti Turske usredsređeni su na ono što ona insistira da je podrška kurdskim militantima i ljudima povezanim s pokretom za koji Ankara vjeruje da stoji iza neuspjelog pokušaja državnog udara 2016.

Turska se borila protiv decenijama duge pobune Kurdistanske radničke partije (PKK), militantne političke organizacije i naoružanog gerilskog pokreta u zemlji koju Ankara, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija priznaju kao terorističku organizaciju.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u nedjelju da želi da se to pitanje riješi što je prije moguće i da alijansa radi s Ankarom na rješavanju njenih zabrinutosti.

“I ovo su opravdane zabrinutosti. Riječ je o terorizmu i o izvozu oružja”, dodao je.

Ankara je kritizirala Švedsku zbog njenog embarga na oružje Turskoj.

Švedsko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na zahtjev The Media Linea za komentar do trenutka objavljivanja.

Linde, švedska ministrica vanjskih poslova, rekla je parlamentu svoje zemlje da bi se stav Švedske o prodaji oružja mogao promijeniti ako postane članica NATO-a.

“Švedska će doprinijeti sigurnosti NATO-a u cjelini, uključujući Tursku, u duhu solidarnosti. Naša ambicija je da napravimo konstruktivan napredak u pitanjima koja je Turska pokrenula”, rekao je Linde.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je prošlog mjeseca turskoj državnoj novinskoj agenciji da Ankara želi promjene u antiterorističkim zakonima Švedske i Finske i dao im je pismo u kojem izlažu svoje zahtjeve.

“Nakon što postanu članovi, njihovi stavovi se mogu promijeniti. Zato smo sve dali u pisanoj formi. Želimo to u pisanoj formi”, rekao je Cavusoglu.

Kristian Brakel, šef turske kancelarije Fondacije Heinrich Böll, vjeruje da se Ankara nada da će dobiti ustupke od SAD-a po tom pitanju, kao i da će pokazati da je Turska utjecajna na svjetskoj sceni, nešto što bi se svidjelo ljudima unutar zemlje .

“[To] je mješavina valjanih sigurnosnih zabrinutosti u [Siriji] i kod kuće i prilika da se možda dobiju neki ustupci”, rekao je Brakel za The Media Line.

Erdoganova popularnost je na udaru zbog trenutne i duboke ekonomske krize u njegovoj zemlji.

Međutim, nedavna anketa pokazala je da se njegov rejting popravljao, a jedan anketar je kao jedan od razloga za povećanje naveo njegov stav o kandidaturama Švedske i Finske za NATO.

Brakel je upozorio da Erdoganu nije preostalo mnogo vremena da postigne dogovor o tom pitanju i da bi se mogao suočiti s negativnim posljedicama, kao što je odustajanje SAD od potencijalnog dogovora o nabavci borbenih aviona Ankari.

Unluhisarcikli kaže da turski predsjednik ima međunarodne i domaće probleme koje treba uzeti u obzir kada se bavi vanjskom politikom.

Domaća politika će posebno opterećivati ​​Erdogana jer se zemlja sprema za zakazane izbore sljedeće godine sa velikim izgledima da bi on mogao izgubiti parlamentarnu većinu zbog opozicione koalicije.

Unluhisarcikli kaže da bi se Turska mogla suočiti sa sve većim pritiskom zbog svog stava.

“Ovo će imati opojan učinak na odnose Turske sa zapadnim saveznicima”, rekao je on.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort