NajnovijeStavovi

Nuklearni rat velika dilema diktatora: Da li je Vladimir Putin satjeran u ćošak?

Nekadašnji predsjednik SAD John Kennedy jednom je upozorio nuklearne sile da moraju spriječiti one sukobe koji dovode protivnika do upotrijebe nuklearnog oružja, a time kao da je još tada predvidio dilemu u kojoj se Vladimir Putin trenutno nalazi.

U analizi CNN-a navodi se kako se čini da je Putin sada satjeran u ćošak zbog katastrofalne strategije njegove vojske te da je iznenađen ukrajinskim herojskim otporom i izvanrednim višemilijardi vrijednim savezničkim transportom oružja i municije.

Predsjednik Joe Biden, koji je uvijek izjavljivao da su njegovi dvostruki ciljevi pomoći Ukrajini da se odbrani i izbjegne direktna eskalacija s Putinom koja bi mogla riskirati nuklearni rat. Izgleda da razmišlja i o Kennedyjevim upozorenjem, izjavivši da je zabrinut zbog sljedećih Putinovih koraka.

Glavni cilj Washingtona u podršci Ukrajini jeste da Putin izgubi rat. Biden je od Kongresa zatražio dodatnih 33 milijarde za slanje vojne i humanitarne pomoći Ukrajini, a Dom je jučer izglasao usvajanje od oko 40 milijardi dolara.

Pomoć Washingtona u vidu protutenkovskih i protuavionskih projektila, radara, dronova i artiljerijskih metaka, sporo napredovanje Putinovog rata i nedostatak bilo kakvog konkretnog diplomatskog napora da se rat okonča – zasigurno je da će ruskog lidera još više satjerati u mrtvi ugao.

Čini se da je Putinova jedina izlazna opcija kapitulacija i prešutno priznanje da su napori Zapada, u kombinaciji sa žestokom ukrajinskom hrabrošću, nadvladali njega.

Koliko daleko je Putin spreman ići?

Nije moguće sa sigurnošću predvidjeti sljedeći Putinov korak, iako se može pretpostaviti da će biti očajan.

Nekoliko visokih američkih zvaničnika javno je izrazilo strah da bi Putin mogao posegnuti za taktičkim nuklearnim oružjem nižeg učinka na bojnom polju kao alternativom ponižavajućem porazu u Ukrajini. Došlo je do određenog olakšanja u vezi s tim rezultatom u utorak, kada je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines rekla kongresnom komitetu da je američko mišljenje da ne postoji “neposredan potencijal da Putin koristi nuklearno oružje”. Direktor Odbrambene obavještajne agencije, general-potpukovnik Scott Berrier, rekao je da ta procjena uključuje i taktičke uređaje ili uređaje na bojnom polju.

Ipak, teško je uopšte i razmatrati tu mogućnost. Putin se pokazao kao “nemilosrdan vođa s malo grižnje savjesti zbog stradanja civila”.

Sravnio je gradove u Čečeniji i naredio ubijanje civila u Siriji. Njegov rat u Ukrajini uključuje i nemilosrdno granatiranje i bombardovanje stambenih naselja, škola, stanica i skloništa, te očigledne ratne zločine od strane njegovih trupa.

Hiljade njegovih vojnika je poginulo. A Putin je već koristio oružje za masovno uništenje – na primjer, gađajući ruske prebjege na britanskom tlu radioaktivnim elementima i nervnim agensima – bez obzira na civile, navodi vlada Velike Britanije.

Spremnost Rusije da prijeti upotrebom nuklearnog oružja – na način na koji je Sovjetski Savez rijetko radio tokom Hladnog rata – da teroriše zapadnu javnost, u međuvremenu, naglašava vrstu prednosti kojom “najstrašniji arsenal” svijeta želi spriječiti intervencije zapadnih sila.

Putin ne pokazuje namjeru da će stati

Dok je rat ekonomska, vojna i strateška katastrofa za Rusiju, vođa Kremlja pleše po sopstvenoj logici. Ako ne može kontrolirati cijelu Ukrajinu ili srušiti njenu vladu, stvaranje ogromnog ljudskog i materijalnog uništenja koje sprječava Ukrajinu da funkcionira kao normalna ekonomija i kažnjava njene težnje da se pridruži Zapadu moglo bi biti dovoljno – i moglo bi djelovati kao odvraćanje za druge bivše sovjetske orbitalne države.

Ideja da bi Putin mogao biti izvučen iz strateške slijepe ulice u kojoj se nalazi propada iz dva razloga.

Prvo, ruski lider je odbio sve diplomatske prijedloge, molbe i upozorenja za deeskalaciju sukoba prije invazije. Sada su ulozi za njegov lični prestiž, političku poziciju i reputaciju Rusije – kao i historijski sud – akutniji.

U stvari, bilo je znakova moguće nove eskalacije jučer, jer je Bjelorusija premjestila specijalne snage na granice Ukrajine, navodeći, kako je tvrdila, zapadnu agresiju.

Drugi razlog zašto ovo možda nije vrijeme za diplomatiju leži u uvjerenju u zapadnim silama, poput Londona i Washingtona, da su snage ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potpomognute zapadnim oružjem, zaslužile pravo da dobiju rat – i da bi mogle na kraju tako. Ukrajina je, na kraju krajeva, oštećena strana koja je pretrpjela ničim izazvanu invaziju.

I do sada, Putin nije gađao konvoje oružja koji su se uputili ka Ukrajini na tlu NATO-a ili izveo velike cyber napade na zapadne mete — barem one koji su javno poznati. Oba propusta ukazuju na moć odvraćanja.

Ali kako se rat odugovlači, uz stalnu opasnost od eskalacije ili pogrešne računice koja bi izazvala širi sukob, mogu se otvoriti pukotine u tvrđavi zapadnog jedinstva.

Putin polako gubi i ono malo podrške

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je bezuspješno pokušao uvjeriti Putina da ne izvrši invaziju na Ukrajinu, osudio je ratobornu retoriku ruskog lidera povodom Dana pobjede.

Ali on je također rekao da će na kraju Ukrajina i Rusija morati da sjednu i razgovaraju o miru. Macron je potom jučer razgovarao i sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, Putinovim saveznikom, nakon čega je Jelisejska palata saopćila da su se složili “o hitnosti prekida vatre”.

Jučer je bio bitan dan i u u Ovalnom kabinetu kada je italijanski premijer Mario Dragi, nakon što je pohvalio jedinstvo Zapada u Ukrajini i osudio rusku invaziju, rekao Bide ovo pred kamerama da Italija ima sada drugačiji stav prema Rusiji:

“Moram da vam kažem da u Italiji i u Evropi sada ljudi žele da stave tačku na ove masakre, ovo nasilje, ovu kasapinu koja se dešava. I ljudi razmišljaju šta možemo da uradimo da donesemo mir. Oni barem žele da razmišljaju o mogućnosti uvođenja primirja i ponovnog pokretanja kredibilnih pregovora. Takva je situacija trenutno. Mislim da moramo duboko razmisliti o tome kako to riješiti”, rekao je Dragi.

Njegovi komentari odražavali su rastuću nervozu da bi Putin bez neke vrste spoljne intervencije mogao biti gurnut u ćošak o kojem je Kennedy govorio u govoru na Američkom univerzitetu u junu 1963.

Mjesecima ranije, dok je svijet zadržavao dah u strahu od nuklearnog rata, Kennedy je osmislio način da sovjetski lider Nikita Hruščov odstupi bez gubitka obraza u sukobu oko Kube.

Šest decenija kasnije, neka vrsta sličnog prilagođavanja, koliko god bolna bila, mogla bi biti potrebna za Putina.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort