NajnovijeReakcije

Krize, pandemija, pa rat – je li ovo kraj globalizacije?

Mnogi stručnjaci vide rat u Ukrajini, zajedno s pandemijom, kao prekretnicu – sada počinje deglobalizacija. Prekidaju se lanci opskrbe, troškovi rastu, nestašica je.

Pokazuje se slabost modela u kojem proizvođač u Njemačkoj čeka na dio iz Kine kako bi napravio bicikl, a zemlja istočne Afrike ovisi o pšenici iz Rusije. Logika iza toga – proizvodi se tamo gdje je jeftino, svi se specijaliziraju za nešto i na kraju su svi bogatiji je dugo donosila plodove, ali ne svima, piše Deutsche Welle (DW).

“Nejednakost se povećala na međunarodnoj razini, ali i unutar industrijskih društava”, kazao je Andreas Wirsching, profesor historije na Univerzitetu Ludwiga Maximiliana u Minhenu.

Ekonomska globalizacija je imala “mnogo dobitnika, ali i mnogo gubitnika i to se ne može poreći”.

U loše strane globalizacije Cora Jungbluth, ekonomistica u Fondaciji Bertelsmann, ubraja i socijalne i ekološke posljedice. Radnici u razvijenim zemljama su doživjeli da radna mjesta odlaze tamo gdje je radna snaga jeftinija dok su “multinacionalne korporacije izmjestile prljave faze proizvodnje” u siromašnije zemlje, zaoštravajući tamošnje ekološke probleme.

A onda je došla pandemija

Već duže postoje naznake da je globalizacija u opadanju. Glavni pokazatelj je udio međunarodne trgovine u globalnom bruto društvenom proizvodu (BDP). On je imao svoj vrhunac 2008. godine, prije početka svjetske krize i recesije.

“Odnos izvoza prema BDP-u širom svijeta znatno se povećao 90-ih i početkom 21. stoljeća. Ali od finansijske krize 2008. i 2009. taj odnos je stagnirao ili se smanjio”, ukazao je Douglas Irwin, profesor ekonomije na američkom Dartmouth Collegeu u New Hampshireu.

Irwin i drugi stručnjaci to dijelom pripisuju populizmu i protekcionističkim ekonomskim politikama. No, ima i drugih bitnih čimbenika koji su prikočili globalizaciju. Onda je došla pandemija kao moćna kočnica.

Je li iko prije i pomislio da bi u Zapadnim trgovinama moglo nestati toaletnog papira? Ili da će paket na koji se inače čeka četiri do pet dana sada doći tek za četiri do pet sedmica, možda i više?

Pandemija je dovela u pitanje proizvodnju po modelu just in time, istakla Megan Greene, ekonomistica na Harvard Kennedy School. Just in time podrazumijeva da svaki dio stiže odakle treba upravo kad je potreban u proizvodnji, umjesto da se skladišti. Tako se smanjuju troškovi.

Kako je kazala Greene, od pandemije vlada logika globalnih lanaca opskrbe, ali uvijek uz plan B, tako da kompanije nisu u škripcu ako se globalni lanci prekinu ili uspore.

Jungbluth je naglasila da mnoge države ozbiljno razmišljaju o skraćivanju lanaca opskrbe – da sve imaju u susjedstvu.

“Možda vrate kući neku proizvodnju, kako bi ključne sirovine i tehnologije bile blizu njihovih tvornica”, dodaje.

Pa još i rat u Ukrajini

Upravo to je znak deglobalizacije. Sigurna isporuka, korak prema samodovoljnosti, umjesto učinkovitosti i niske cijene koje nudi globalizacija. Potom još rat u Ukrajini i prateće sankcije. Riječ je o ruskim energentima, ali i pšenici i suncokretu.

“Vidimo da osjetno rastu cijene hrane kao posljedica rata, posebno pšenice i ulja”, podsjetio je Irwin.

To potiče inflaciju, a u nekim zemljama Afrike i Bliskog istoka može izazvati i glad.

“Vrhunac globalizacije je odavno iza nas”, mišljenja je ekonomistica Greene.

“Rekla bih da je napredak globalizacije daleko sporiji nego prije, ali još nismo na terenu deglobalizacije”, ocijenila je.

Jungbluth je pak naglasio da su posljednjih godina države pokušale smanjiti ovisnost o takozvanim kritičnim resursima iz drugih predjela, što je također korak prema deglobalizaciji. On zagovara tezu da politička polarizacija svijeta sve više vodi i ekonomskoj – jedan ekonomski blok bit će Zapadni, a drugi blok autokratskih država Rusije i Kine, i njihovih najznačajnijih trgovinskih partnera.

“Svjedočimo povratku geopolitike, a i taj trend vodi deglobalizaciji, to jest pokušaju da se smanji ovisnost o državama koje nisu u vlastitom taboru”, rekao je Jungbluth.

Wirsching kaže da će se tek kasnije moći izvući ispravni zaključci. No, sada doživljavamo pandemiju i rat u Ukrajini kao dvije velike krize stopljene u jednu. Prema njegovim riječima, kao savremenici imamo osjećaj da se nešto temeljito mijenja.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort