NajnovijeSvijet

Evropski parlament predlaže novi izborni zakon, traži pravo glasa sa 16 godina

Evropski parlament je predstavio prijedlog novih izbornih pravila koji smanjuje starosnu granicu za ostvarivanje biračkog prava na 16 godina i uvodi transnacionalne izborne liste za koje bi mogli glasati svi građani Europske unije, nezavisno u kojoj državi žive.

Nova izborna pravila primjenjivala bi se već od sljedećih europarlamentarnih izbora u maju 2024. godine ako dobiju podršku većine zastupnika.

Građani svoje evropske zastupnike biraju od 1979. godine. Svaka država članica čini jednu izbornu jedinicu u kojoj se takmiče nacionalne političke stranke ili liste i čiji broj predstavnika u Evropskom parlamentu zavisi o broju stanovnika. Tako će biti slučaj i na izborima za dvije godine, s dodatkom još jedne, evropske izborne jedinice koja bi obuhvatala područje cijele EU i iz koje bi se biralo 28 zastupnika. U njoj bi se takmičile evropske političke stranke čije bi liste morale biti sastavljene od kandidata iz najmanje sedam država članica.

Prilikom sastavljanja transnacionalnih lista evropske političke stranke morat će uzeti u obzir geografsku zastupljenost, istaknuo je izaslanik Domenek Ruiz Deveza (Domènec Ruiz Devesa) iz Kluba socijaldemokrata.

  • Ostavlja se prostor za daljnja proširenja evropskih lista, a dvije trećine mjesta na tim listama rezervisano je za srednje i manje države kako one veće, odnosno brojnije države, ne bi odnijele premoć – izjavio je.

Pravilo geografske zastupljenosti
Ako, primjera radi, nosilac neke evropske liste dolazi iz Njemačke, pravilo geografske zastupljenosti nalaže da sljedeći kandidat iza njega ne smije biti iz Francuske, Italije, Španije ili Poljske, nego iz države koja broji između 6.9 miliona (Bugarska) i 19.3 miliona ljudi (Nizozemska). Dok treće mjesto na listi mora pripasti kandidatu iz ostalih država koje imaju manje od 6.9 miliona stanovnika, počevši od Danske pa sve do Malte.

Zastupnik liberala Gaj Verhofštat (Guy Verhofstadt) poručio je da se ne ukida nacionalna komponenta izbora, već se biračima daje dodatni glas, jedan za kandidate nacionalnih političkih opcija, a drugi za evropske stranke. Međutim, neće biti dozvoljeno da se jedna osoba istovremeno kandidira na nacionalnoj i na evropskoj listi.

  • Nemojte ići stopama onih koji smatraju da je demokratija naprosto zbir demokratskih nacionalnih sistema. Mislim da je najvažnije da se izbjegne katastrofa iz 2019. godine kada se EP našao kao autsajder u postupku imenovanja lidera Evropske Komisije – kazao je bivši belgijski premijer.

Sven Simon iz Europske pučke stranke podsjetio je na imenovanje Ursule fon der Lejen (von der Leyen) koju nijedna evropska stranka prije izbora nije predstavila kao kandidatkinju za predsjednicu Komisije. Stoga također smatra da bi građani trebali imati veći uticaj u imenovanju glavnih ljudi Komisije i na politike za koje se zalažu.

“EU se drastično promijenila”

  • Zadnjih 45 godina EU se drastično promijenila. Zaživjelo je zajedničko tržište, nastala je monetarna unija, no povećanje ovlasti nije praćeno reformom demokratske legitimnosti njenih institucija – kazao je Simon.

Njegovo mišljenje ne dijele svi zastupnici EPP-a. Paulo Rangel tvrdi da će predložena izborna reforma udaljiti građane od njihovih predstavnika.

  • To je loš zakon zato što će stvoriti dvije vrste zastupnika – one koji se osjećaju kao Evropljani i one koji se osjećaju kao lokalni zastupnici. Ne znam nijednu federaciju u kojoj postoji federalna izborna jedinca, ni u Švicarskoj niti u SAD-u – rekao je.

Svoje protivljenje transnacionalnim listama izrazili su zastupnici kluba Identitet i demokratija te zastupnici europskih konzervativaca i reformista. Poručili su da promjene izbornih pravila smanjuju nacionalni suverenitet, a jedini koji bi od njih imali koristi su pripadnici financsjske i političke elite koja želi koncentrirati svu moć u svojim rukama.

  • Sada ta elita želi imati evropsku izbornu jedinicu i evropsko izborno tijelo. Novi cilj je uniformna evropska država, Evropska unija koja želi ići još dalje od SAD-a. Teksas nikad ne bi prihvatio da građanin Kalifornije može glasati na izborima u Teksasu’ – izjavila je Laura Huhtasari (Huhtasaari) iz kluba Identitet i demokratija.

Kolakušić protiv novih pravila
Novim izbornim pravilima protivi se i nezavisni zastupnik iz Hrvatske Mislav Kolakušić jer ne vjeruje da bi sve političke opcije bile ponuđene na glasačkom listiću.

  • Zajedno s kolegama iz 9 država predao sam zahtjev za registraciju evropske političke stranke. Tijelo za evropske političke stranke krši propise EU i već 10 mjeseci odbija donijeti odluku o registraciji iako je rok za to 30 dana’ – rekao je Kolakušić koji tvrdi da je ”jednostavnije u Rusiji osnovati antiputinovsku stranku”.

U prijedlogu EP-a navedeno je smanjenje starosne granice za ostvarenje biračkog prava na 16 godina te osnivanje posebnog evropskog izbornog tijela koje bi imalo ovlaštenja slična nacionalnim izbornim komisijama i koje bi propisalo zajednička pravila glede finansiranja kampanja i kandidacijskog postupka, uvođenje tzv. zebra listi na kojima se izmjenjuju muški i ženski kandidati te izborni prag od najmanje 3.5 posto u zemljama koje imaju više od 60 zastupnika u parlamentu.

‘- Bolja zastupljenost spolova jedna je od mnogih pozitivnih stvari što se tiče ispunjavanja minimalnih standarda. Ali ima jedan negativan element kao što je plafon od 3,5 posto za zemlje kao što je Njemačka. Pet miliona građana neće imati svoj glas što je kao pet najmanjih država članica zajedno’ – naglasio je zastupnik zelenih Damijan Beselager(Damian Boeselager).

Što se ostalih promjena tiče, spominje se izuzeće od nacionalnih pragova za liste koje predstavljaju priznate nacionalne i jezičke manjine, uvođenje dopisnog glasanja te održavanje svih budućih izbora na isti dan, Dan Evrope koji se obilježava 9. maja, koji bi postao neradni dan.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort