NajnovijeRegion

Slučaj Dobrovoljačka: Jedna ulica, jedna istina, nekoliko interpretacija

Nakon jučerašnjeg podizanja optužnice protiv 11 osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, donosimo pregled događaja od 2. i 3. maja 1992. godine.

Poznate su višedecenijske pravne bitke oko utvrđivanja (ne)postojanja krivice pripadnika tadašnje Teritorijalne odbrane Republike BiH kao i komandne odgovornosti u slučaju Dobrovoljačka u vezi incidenata koji su se dogodili prilikom razmjene vojnika JNA iz kasarne na Bistriku za tadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića.

Čini se kako Tužilaštvo BiH, nakon pokušaja Srbije da se njoj izruče pojedinci iz optužnice, želi samo završiti posao kako bi se konačno presudom nacionalnog Suda BiH dala ocjena događaja od 2. i 3. maja 1992. godine.

2.maj 1992. godine

Ovoga dana su jedinice JNA zajedno sa srpskim paravojnim jedinicama pokušale zauzeti zgradu Predsjedništva BiH u pokušaju da smijene legitimnu vlast. Pucalo se iz automatskog oružja, a zvuci granata satima su odjekivale glavnim gradom. Oklopna vozila dolazila su iz svih pravaca. Tenkovi su krenuli prema Skenderiji.

Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović vraćao se sa mirovnih pregovora u Lisabonu, a nakon dolaska na sarajevskom aerodromu uhapsili su ga pripadnici JNA koje su ga odvezli u Lukavicu.

Kasnije je uspostavljena je veza sa RTV Sarajevo. U dramatičnom radio prenosu javnost je saznala da je Izetbegović u zarobljeništvu te se mogao čuti dijalog Izetbegovića sa Ejupom Ganićem, članom Predsjedništva RBiH.

“Ja sam u Lukavici u kasarni. Reci mi molim te šta se dešava, kako ti vidiš to tamo”, upitao je Izetbegović Ganića.

“Vojska nemilosrdno bombarduje Sarajevo, još uvijek ga napada, od 12 sati danas, napada, razara sve”, kazao je Ganić.

Ganić je u nastavku razgovora sa Izetbegovićem kazao kako se u Sarajevu nalazi međunarodna javnost i novinari koji vide da na grad padaju granate, rakete i da je to očigledno.

JNA je tražila da im se omogući prolaz do Lukavice na što je Ganić prema audiosnimcima iz tog perioda, kazao da im to niko ne brani, a da pripadnici tih snaga zapravo silaze sa Vraca. Kljujić je tražio da se od generala Đurževca traži da JNA obustave vatru jer se puca.

Na pitanje Ganića zašto ne dođe u Predsjeništvo, Izetbegović je odgovorio:

Zato što mi ne daju da dođem“.

Bio je to šok za bh. javnost koja je uživo pratila otmicu predsjednika koji je sam rekao kako je prisilno doveden u kasarnu JNA u Lukavici.

Stjepan Kljuić je savjetovao Izetbegovića da mora postaviti uvjet JNA da prestanu sa napadima na grad. Drugi uvjet bio je da se Izetbegović dovede u grad i upostavi prekid vatre. Kljujić je kazao kako će se JNA omogućiti da ode istim putem kojim je i došla. Čini se kako na snimku general Đurđevac govori kako se Sarajevo gađa u okviru provokativnih napada kako bi se Armija okrivila da ona gađa.

Dogovorena je razmijena Izetbegovića za Milutina Kukanjca, zapovjednika Druge vojne oblasti JNA. Vojnici JNA su se približili na 30 metara od zgrade Predsjedništva.

Stjepan Kljuić tom prilikom je kazao da se komadantu Sarajevskog korpusa, Đurđevcu mora narediti prekid vatre jer je to već naređeno snagama Armije RBiH.

3. maj 1993. godine

Pripadnici snaga Teritorijalne odbrane Republike BiH i pripadnici snaga JNA sukobili su se u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine. U okršaju tokom prolaska konvoja kroz ulicu je stradalo sedam, a ranjeno četrnaest osoba, a komandant tadašnje Druge vojne oblasti JNA Milutin Kukanjac, kazao je da je tom prilikom poginulo šest osoba. Ministarstvo boračko-invalidske zaštite Republike Srpske govori o podatku da su tokom 2. i 3. maja ubijena 42 vojnika JNA dok je 71 ranjen, a 207 zarobljeno.

Tog dana za vojnike iz kasarne JNA na Bistriku razmjenjen je predsjednik Alija Izetbegović. Na snimku od tog dana jasno se čuje glas generala Jovan Divjaka koji govori “Ne pucaj“.

2010. godina

Ratni član Predsjedništva Republike BiH Ejub Ganić priveden je od strane londonske policije na međunarodnom aerodromu Heathrow, a na osnovu zahtjeva za izručenje Srbije. Teretili su ga za “urote za ubistvo s drugim navedenim osobama i kršenja Ženevske konvencije, prvenstveno zbog ubistva ranjenih vojnika”, naveli su tada iz policije.

Ganić je u Sarajevo stigao nakon što je nekoliko mjeseci proveo u pritvoru u Velikoj Britaniji poslije odluke Ekstradicionog suda u Londonu kojom se odbacuje zahtjev za izručenje uz ocjenu suda da se radi o zloupotrebi pravosuđa.

2011. godina

Preminuli general Jovan Divjak bio je uhapšen u Beču 2011. godine po potjernici Srbije, a za događaje u ulici Dobrovoljačka, ali je ubrzo pušten jer je Austrija odbila izručenje Srbiji.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju utvrdio je da je kolona JNA bila legitiman vojni cilj.

2012. godina

Tužilaštvo BiH donijelo je odluku o obustavi istrage protiv Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića i još jedanaest osoba u slučaju “Dobrovoljačka” zbog nedostatka dokaza. Tada su objasnili kako to ne znači da će istraga o slučaju biti prekinuta.

“Dosadašnjom istragom je utvrđeno da je u Dobrovoljačkoj ubijeno 7 i ranjeno 14 osoba, nakon što su onesposobljene za borbu, pa se istraga u svezi s ovim djelima nastavlja.izjavio je glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić.Postoji sumnja da je počinjeno krivično djelo ratnog zločina jer je na žrtve otvarana vatra nakon što su bile onesposobljene za borbu ili dok su se nalazile u sanitetskom vozilu”, pojasnio je tada glasnogovornik državnog Tužiteljstva Boris Grubešić.

2018. godina

Tužilaštvo BiH je 2018. godine ponovno otvorilo istragu nakon što je ona obustavljena odlukom iz januara 2012. godine, a protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hasana Efendića, Jusufa Pušine i Emira Švrakića i drugih lica u ovome predmetu.

2022. godina

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je podiglo optužnicu protiv 10 osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, početkom maja 1992. godine.

Optužnicom su obuhvaćeni Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško. Zbog lošeg zdravstvenog stanja Kerima Lučarevića, predmet protiv njega je razdvojen.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik komentarisao je podizanje optužnice ocjenom da je to kasno i manipulativno, urađeno nakon dvije i pol decenije.

Federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara ocijenio je kako je podizanje optužnice pokušaj da se izjednače žrtva i agresor te dodao kako ga posebno iznenađuje činjenica da je istraga proširena na policijske službenike koji nikakve operativne odgovornosti nisu imali prilikom ovog događaja.

Danas su iz Tužilaštva BiH potvrdili jučerašnje navode o podizanju optužnice, naveli kako imaju 277 svjedoka u slučaju, te kako je istraga rađena u saradnji sa SIPA-om i MUP Republike Srpske.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort