NajnovijeSvijet

Zašto se nordijske nacije smatraju najsretnijim na svijetu i šta možemo naučiti od njih

Za nordijske nacije se smatra da su najsretnije nacije na svijetu. Finci su pet godina zaredom proglašeni najsretnijom nacijom. Zašto je to tako?

Pojedini su mišljenja da je to posljedica toga što su to male, homogene i bogate nacije. Nekim istraživanjima je utvrđeno da čak postoje i genetske predispozicije za to. No, prema Svjetskom izvještaju o sreći (WHR), rezultati ovih istraživanja nisu utemeljeni.

Novac

Nordijske države jesu bogate i sretne, ali nisu sve bogate nacije sretne poput Nordijaca. Singapur je jedna od najbogatijih država na svijetu, ali je prema spomenutom izvještaju na 27. mjestu. Kuvajt je kao peta najbogatija zemlja na svijetu na 54. mjestu.

Nordijske zemlje su poznate po niskoj stopi nejednakosti u prihodima, ali istraživanjima nije dokazano da je to razlog za visoko zadovoljstvo životom. Međutim, utvrđeno je da velika nejednakost u prihodima uzrokuje nepovjerenje, a što utječe na razinu zadovoljstva. Jednostavnije rečeno, ljudi mrze kada ih se vara, navodi Euronews.

Teorija o genetskoj predodređenosti

I kada bi teorija o genetskoj predodređenosti bila tačna, to bi samo bio jedan od razloga za sreću. Naučnici smatraju da postoji ono što se zove biomarkeri sreće. Ali, rezultati studija kazuju da je osjećaj sreće 60 do 70 posto uslovljen vanjskim faktorima, a da se preostali postotak možda može pripisati genetici.

Nije zato što su male i homogene nacije

U navedenom izvještaju je istaknuto da nije potvrđeno da postoji povezanost između broja stanovnika države i osjećaja sreće. Osim toga, nordijske zemlje i nisu homogene.

Skoro osam posto stanovništva Finske rođeno je u inostranstvu. Skoro 7,5 posto stanovništva Danske su stranci. U Francuskoj su 10 posto stanovništva stranci. U Izvještaju o sreći iz 2018. je naglašeno da udio stranaca ne utječe na osjećaj sreće među domicilnim stanovništvom.

Udio stranaca u deset nacija, koje su okarakterisane kao najsretnijim, iznosio je 17,2 posto, što je dvostruko više od globalnog prosjeka. Ono što je još važnije jeste da je na osnovu istraživanja zaključeno da utjecaj etničke raznolikosti na povjerenje u društvu postaje nebitno onda kada postoje dobre institucije. U nordijskim državama postoje dobre institucije zbog čega su građani zadovoljni.

Jedan od autora Izvještaja o sreći profesor John F. Helliwell je napomenuo da su istraživanjem razmatrani BDP po stanovniku, institucionalna podrška, dužina životnog vijeka, razina slobode, razina velikodušnosti države i razina korupcije. Prema njegovim riječima, među Nordijcima postoje najviše povjerenja i dobronamjernosti. Ukazao je da se to odražava u radu institucija i privatnom ponašanju ljudi.

Kvalitet institucija i socijalna država

Kvalitet institucija i socijalna država bitno utječu na osjećaj životnog zadovoljstva. Podaci kazuju da su zadovoljni ljudi koji žive u zemljama u kojima postoje kvalitetne institucije, a što podrazumijeva postojanje kvalitetnih javnih usluga – dobre penzije, izdašne naknade za roditeljsko odsustvo, naknade za brigu o bolesnim osobama, dobre zdravstvene usluge i obrazovanje, naknade za nezaposlene.

Ovim institucije čine da nejednakost bude manja, a što građane navodi da vjeruju u institucije, tj. da budu zadovoljni.

Povjerenje

Profesor Helliwell je istakao da je povjerenje “užasno” važno. Da bi se utvrdilo koliko je važno ispitanici su pitani da li misle da li bi im bio vraćen izgubljeni novčanik.

Oni koji su očekivali da će im novčanik biti vraćen bili su zadovoljniji životom. Takve osobe sebe su smatrale sretnijim od onih koje nisu očekivale da će im novčanik biti vraćen.

Američka kompanija Reader’s Digest je eksperiment s novčanicima provela prošle godine. Helsinski je bio grad u kojem se vratilo najviše novčanika. Za izradu Izvještaja o sreći korišteni su i podaci svjetske agencije za ispitivanje javnog mnijenja Gallup.

Liberalne vrijednosti

Istraživanjem je utvrđeno da postoji snažna povezanost između progresivnog oporezivanja i razine sreće. Progresivnim oporezivanjem se, između ostalog, omogućavaju dobre zdravstvene usluge, obrazovanje i javni prijevoz. Građani vjeruju da će novac biti iskorišten za javna dobra. Institucije se gradnjom povjerenja čine boljim.

Smijanje i pjevanje ne znači uvijek da je neko sretan

Latinoameričke države se često karakterišu kao zemljama sa “pozitivnim osjećajima”. No, one nisu ni među 20 država čije su nacije okarakterisane kao najsretnijim. Najsretnije su nordijske nacije u kojima se pozitivni osjećaji rjeđe izražavaju. One se smatraju prilično melanholičnim.

Klima

Najviša prosječna temperatura na jugozapadu Finske godišnje iznosi 6,5 stepen celzija. Na istoku i sjeveru je još niža.

Istina je da su nordijske zime duge, tamne i hladne te da većina sreću povezuje sa toplom klimom. No, zaključeno je da klima neznatno utječe na osjećaj sreće. Ljudi se prilagođavaju različitim vremenskim okolnostima – jednostavno naviknu živiti i pod intenzivnom kišom, snijegom i niskim temperaturama.

Šta druge nacije mogu naučiti

Profesor Helliwell je ukazao da su ljudi mnogo sretniji onda kada znaju da postoji neko ko će im pomoći, da postoji neko ko je velikodušan. To je zapravo pitanje povjerenja koje se može graditi unutar ostalih nacija.

Osim toga, nužno je što više biti angažovan u pitanjima od javnog značaja i insistirati da institucije što više služe javnom dobru.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort