NajnovijeSvijet

Putin proglasio pobjedu u Mariupolju, blokirano 120.000 civila

Oko 120.000 civila spriječeno je da napusti opkoljeni grad Mariupolj, izjavio je u četvrtak, 21. aprila predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski,javlja Radio Slobodna Evropa.

Reagujući na izjavu ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua da su snage zauzele veći dio Mariupolja, Zelenski je rekao da je to tačno, ali da ukrajinske trupe ostaju u njegovom dijelu.

Ostatak ukrajinskih trupa u Mariupolju se utvrdio u željezari Azovstal odakle se odupiru ruskoj opsadi.

Prethodno je u četvrtak predsjednik Rusije Vladimir Putin proglasio pobjedu u najvećoj bici u ratu u Ukrajini nazivajući luku Mariupolj “oslobođenom” poslije skoro dva mjeseca opsade, uprkos stotinama branilaca koji se i dalje drže unutar džinovske čeličane.

Na televizijskom sastanku sa svojim ministrom odbrane u Kremlju, Putin je rekao da nema potrebe za konačnom konfrontacijom sa posljednjim braniocima.

On je naredio ruskoj vojsci da otkaže planove za juriš na fabriku Azovstal u ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju i umjesto toga da je drže hermetički blokiranom.

Želja da zaštiti ruske vojnike
Putin je izdao tu naredbu Sergeju Šojguu, ministru odbrane, koji mu je ranije rekao da je više od 2.000 ukrajinskih boraca još uvijek skriveno u čelilani, koja ima veliki podzemni kompleks.

  • Smatram predloženi juriš na industrijsku zonu nepotrebnim – rekao je Putin Šojguu tokom video sastanka u Kremlju.
  • Naređujem vam da ga otkažete – dodao je ruski predsjednik.

Putin je rekao da je njegova odluka da ne napada fabriku Azovstal motivisana željom da zaštiti živote ruskih vojnika.

  • Nema potrebe da ulazite u ove katakombe i puzite pod zemljom kroz ove industrijske objekte – naveo je Putin.
  • Blokirajte ovu industrijsku zonu tako da muha ne može da prođe – istakao je ruski predsjednik.

Putin je također pozvao preostale ukrajinske borce u Azovstalu koji se još nisu predali, rekavši da će se Rusija prema njima odnositi s poštovanjem i da će pružiti medicinsku pomoć povrijeđenima.

Zamoljena da prokomentariše odluku Rusije da blokira čeličanu, a ne da je napadne, portparolka ukrajinskog ministarstva odbrane rekla je da taj potez svjedoči o Putinovim “šizofrenim tendencijama” ne dajući detaljniji odgovor.

Putinova izjava o pobjedi omogućava mu da preuzme svoju prvu veliku nagradu od kada su njegove snage protjerane iz sjeverne Ukrajine prošlog mjeseca nakon što nisu uspjele da zauzmu prestolnicu Kijev, ocjenjuje Reuters.

Šojgu: Ubijeno 4.000 ukrajinskih vojnika
Šojgu je rekao Putinu da je Rusija ubila više od 4.000 ukrajinskih vojnika u kampanji da zauzme Mariupolj i da se 1.478 predalo, među njima i dva Britanca. Te brojke nisu mogle biti provjerene.

Azovstal je jedan od najvećih metalurških objekata u Evropi, koji se prostire na 11 kvadratnih kilometara, sa ogromnim zgradama, podzemnim bunkerima i tunelima.

Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk rekla je da dogovoreni humanitarni koridor za evakuaciju civila iz fabrike nije funkcionisao kako je planirano, okrivljujući ruske snage. Ona je rekla da 1.000 civila i 500 ranjenih vojnika treba odmah da se evakuiše.

U utorak je komandant krajnje desničarskog nacionalističkog bataljona Azov, bivše policije sada uključene u ukrajinsku nacionalnu gardu, odbacio poziv Rusije da se preda, ali je pozvao da se civili spase.

  • Ne prihvatamo uslove koje je postavila Ruska Federacija da predamo oružje i da se naši branioci predaju kao zarobljenici – naveo je Svjatoslav Palamar u video poruci.

Rusija je blokirala sve napore Ukrajine da pošalje pomoć Mariupolju ili da pošalje autobuse za evakuaciju civila na teritoriju pod kontrolom Ukrajine, a Kijev je optužuje da je nasilno deportovao desetine hiljada stanovnika u Rusiju.

Moskva ističe da je Rusija primila 140.000 civila iz Mariupolja tokom humanitarne evakuacije. Kijev kaže da su neki deportovani na silu, što bi predstavljalo ratni zločin.

Na desetine hiljada poginulih civila
Mariupolj, u kome je nekada živjelo 400.000 ljudi, bio je poprište najtežih borbi u ovom ratu i najgore humanitarne katastrofe, sa stotinama hiljada civila odsječenih skoro dva mjeseca pod ruskom opsadom i bombardovanjem.

Novinari koji su stigli do grada tokom opsade zatekli su ulice prepune leševa, gotovo sve zgrade uništene, i stanovnike koji su se smrzavali u podrumima, usuđujući se da kuvaju ostatke na improvizovanim pećima ili da sahranjuju tijela u baštama.

Dva incidenta su posebno postala simbolična za ono što Kijev i Zapad nazivaju ruskim ratnim zločinima – bombardovanje porodilišta i, nedjelju dana kasnije, pozorišta sa stotinama civila u podrumu. Moskva poriče da je gađala civile i tvrdi, bez dokaza, da su ti incidenti lažirani.

Ukrajina procjenjuje da je u Mariupolju poginulo najmanje 21 hiljada civila. Navodi da su neki sahranjeni u masovnim grobnicama, a druge su ruske snage uklonile sa ulica koristeći mobilne kamione za kremaciju za spaljivanje tijela. Ujedinjene nacije i Crveni križ kažu da je broj civilnih žrtava još uvijek nepoznat, ali da se radi o hiljadama.

Intenzivirana ruska kampanja da zauzme velike dijelove istočne Ukrajine dodatno je umanjila izglede za zaustavljanje i početak mirovnih pregovora koji bi proizveli bilo kakav brzi sporazum o okončanju rata.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva i dalje čeka odgovor Kijeva na prijedlog koji je proslijedila.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu da nije vidio niti čuo za dokument za koji je Kremlj rekao da je poslao.

Mnogi civili u Mariupolju, uključujući i djecu, također se kriju u fabrici Azovstal, rekao je za lokalnu televiziju šef gradske patrolne policije Mihail Veršinjin. Dodao je da su se civili tu sklonili od ruskih vojnika i granatiranja.

Procjenjuje se da je u gradu u ostalo oko 100.000 ljudi, zarobljenih bez hrane, vode, grijanja ili struje.

Značajan uspjeh do 9. maja
Mariupolj je strateški važan u obezbjeđivanju Moskvi sigurne veze između teritorije koju drže separatisti koje podržava u regionu Donbasa na istoku Ukrajine i Krima, poluostrva koje je zauzela 2014.

To je također glavna luka Donbasa, dvije pokrajine za koje Moskva zahtijeva da Ukrajina u potpunosti ustupi separatistima, što Kremlj sada opisuje kao glavni cilj rata.

Nakon što nije uspjela da zauzme Kijev prošlog mjeseca i bila primorana da se povuče iz sjeverne Ukrajine, Rusija se pregrupisala da bi ove nedjelje pokrenula novu veliku ofanzivu u Donbasu, djelujući iz nekoliko pravaca u pokušaju da opkoli ukrajinske trupe.

Ukrajina je saopštila da ruske snage do sada nisu uspjele da u potpunosti zauzmu Rubižne, grad u Donbasu koji je bio fokus njihovog napredovanja. Grad Harkov, u blizini ruskih linija snabdijevanja Donbasa, izložen je teškom bombardovanju, rekao je njegov gradonačelnik.

Britanska vojna obavještajna služba saopštila je da ruske snage žele da ostvare značajan uspjeh do 9. maja, na godišnjicu pobjede saveznika u Evropi u Drugom svjetskom ratu.

Rusija svoj upad naziva “specijalnom vojnom operacijom” za “demilitarizaciju” i “denacifikaciju” Ukrajine. Kijev i njegovi zapadni saveznici to odbacuju kao lažni izgovor za ilegalni agresorski rat.

Predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) obratiće se u četvrtak javnosti dok radi na dovršavanju novog paketa pomoći Ukrajini u naoružanju, koji će vjerovatno biti sličan onom od 800 miliona dolara koji je najavljen prošle nedjelje, rekao je jedan američki zvaničnik.

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort