NajnovijeSvijet

Merkel zbog Putina na stubu srama: Kako je rat u Ukrajini razotkrio mračnu stranu njenog nasljedstva

Ugled bivše njemačke kancelarke Angele Merkel posljednjih sedmica u Njemačkoj je prilično narušen, piše britanski “The Telegraph”. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, bivši ministri koji su služili u njenom mandatu, odriču se njene vanjske politike.

Bivši ministar finansija Volfgang Šauble (Wolfgang Schauble) je rekao da “nikad u životu nije mislio da će Njemačka ući u takvu krizu s Rusijom”.

Predsjednik države Frank Volter Štajnamjer (Walter Steinmeier) je za vrijeme Merkelinog mandata bio ministar vanjskih poslova.

  • Suočeni smo s gorkim saznanjem. Držali smo se izgrađenih mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali. Bio sam u krivu, ali nisam bio jedini – kazao je Štajnmajer.

Kratkom izjavom osudila invaziju na Ukrajinu
Međutim, Merkel je u centru svih zbivanja bila prkosna. Dala je kratku izjavu u kojoj osuđuje invaziju na Ukrajinu, međutim rekla je kako “ostaje pri svojoj odluci iz 2008. godine” kada je blokirala članstvo Ukrajine u NATO-u.

Osim toga, nije rekla više ništa, ostavljajući Njemačkoj da razmatra njenu ostavštinu nekoliko mjeseci nakon što je otišla u penziju kao “jedan od najvećih kancelara u njemačkoj historiji”, navodi Telegraph.

  • Merkelino toksično nasljedstvo još će dugo zaokupljati ovu zemlju – grmio je Aleksander Marguier (Alexander), urednik konzervativnog časopisa Cicero i dugogodišnji kritičar Angele Merkel.

Na pitanje je li Merkel totalno krivo shvatila Vladimira Putina tijekom svojih 16 godina na vlasti, zamjenik šefa Bundestaga iz redova CDU-a, Johan Vadepul (Johann Wadephul), rekao je da je vrijeme da bivša kancelarka objasni neke stvari.

  • Nadam se da će Angela Merkel uskoro pronaći vremena i prilike da detaljnije prokomentira svoju politiku prema Rusiji – rekao je Vadepul.

Njeno nasljedstvo
Rat u Ukrajini nije posve poništio njeno nasljedstvo, već je bacio neugodno svjetlo na one dijelove njene vladavine koje bi većina Nijemaca radije zaboravila. Postignuća zbog kojih su je slavili prije samo nekoliko mjeseci, i dalje su netaknuta. Bolesnu njemačku ekonomiju je pretvorila u ekonomsku snagu kakva je danas.

Provela je Evropsku uniju kroz krizu uvođenja eura i Brexit, a blok je ostao jedinstven. Ali ukrajinski rat rasvijetlio je manje uspješna područja njene ostavštine.

Bivša kancelarka bila je toliko popularna da se Olaf Šolc (Scholz) kandidirao kao njen nasljednik uprkos tome što dolazi iz suparničke stranke. Čak je njenu čuvenu pozu uzeo kao svoj zaštitni znak. Ali on je u nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, poništio mnoge njene važne odluke.

Napušten je projekt plinovoda “Sjeverni tok 2”, kao i čitava energetska politika zbog koje je Njemačku bila ovisna o ruskom plinu. Također, najavio je novo veliko ulaganje u odbranu Njemačke od čak 100 milijardi eura i obećao da će Njemačka konačno ispuniti ciljeve NATO-a o vojnoj potrošnji.

Njemački saveznici konstantno su upozoravali na opasnosti prevelike ovisnosti o ruskom plinu i nemogućnost odbrane tako velikog gospodarstva.

No, kritike nisu dolazile samo od strane saveznike. Volfgang Šauble, bivši ministar financija za vrijeme Angele Merkel, trudio se istaknuti da “nikada nije skrivao protivljenje Sjevernom toku”, a i njemački Zeleni bili su oštro protiv toga.

No to nisu bila pitanja koja su dominirala njemačkom politikom. Naprotiv, bile su to stvari o kojima pristojno njemačko društvo nije željelo govoriti. Merkel do sada nije rekla ništa o vojnoj potrošnji ili ruskom plinu, a čini se da će historija vjerojatno ocijeniti njenu politiku pogrešnom i u jednom i u drugom slučaju.

Odnos prema Putinu
Znakovito je da je jedino pitanje oko kojeg se odlučila oglasiti i braniti, njena odluka da se usprotivi članstvu Ukrajine u NATO-u 2008. godine. Treće načelo njene politike koje se posljednjih sedmica našlo na udaru kritike je njeno smirivanje Putina zbog čega joj je ipak jedan od bivših ministara stao u obranu.

  • Ako kažete da smo pogrešno procijenili agresivnost ovog čovjeka, onda se slažem s vama. Ali to ne znači da je čitava politika u proteklih 20 godina bila pogrešna – rekao je Thomas de Maiziere, ministar unutrašnjih poslova u mandatu Angele Merkel, te dodao:
  • U ono su vrijeme ljudi znali govoriti kako je Merkel previše oštra prema Putinu i Rusima. U usporedbi s Francuskom ili Italijom, na primjer, ona je s Putinom razgovarala značajno oštrije.

Tokom većine vremena provedenog na čelu Njemačke, Merkel je bila jedan od glavnih Putinovih sugovornika sa strane Zapada. Nikada se nije bojala suočiti s ruskom predsjednikom, a jednom su čak čitavu noć raspravljali o Ukrajini.

No morala je igrati s kartama koje je dobila. Aneksiju Krima 2014. godine, Zapad je smjesta osudio, ali nije bilo mnogo volje za izravno sučeljavanje s Putinom. Ako je Merkel i provela sate tražeći zajednički jezik s Putinom, činila je to uz saglasnost svojih zapadnih kolega, navodi The Telegraph.

Percepcija miriteljice
Percepcija nje kao miriteljice, datira još iz vremena kad je 2008. godine razgovarala s tadašnjim američkim predsjednikom Džordžom Bušem (George W. Bush) koji je predlagao da se Ukrajinu i Gruziju primi u NATO savez.

Putin se usprotivio planovima saveza da dođe do, kako on to gleda, ruskog dvorišta. Uz podršku tadašnjeg francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija (Nicholas Sarkozy), Merkel je kazala kako bi primanje tih zemalja u NATO uzrokovalo destabilizaciju u regiji.

Činjenica da Merkel još uvijek brani tu odluku, znači da i ona spada u krug onih koji smatraju da je širenje NATO-a do ruske granice, pridonijelo trenutnoj krizi.

Šta bi se dogodilo da Merkel tada nije intervenirala, nikad nećemo saznati. No nije sigurno da bi bez nje Ukrajina postala punopravna članica NATO-a, što dokazuje i sadašnje oklijevanje saveza da intervenira.

  • Pozivam gospođu Merkel i gospodina Sarkozija da posjete Buču i da vide do čega je dovelo 14 godina ustupaka Rusiji. Mislili su da će odbijanjem Ukrajine, umiriti Rusiju, uvjeriti je da poštuje našu zemlju i normalno živi uz nas – rekao je ove sedmice ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Zelensky), prenosi The Telegraph.

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort