NajnovijeRegion

Raste pritisak da se počnu pregovori sa Tiranom i Skopljem

U vrijeme rata u Ukrajini, koji je ujedinio zapadne zemlje kao nikada do sada, nedostatak konsenzusa u Evropskoj uniji o procesu proširenja se vidi ne samo kao slabost, već i kao šteta.

Mnoge diplomate EU koje je intervjuisao Radio Slobodna Evropa rekli su da sada postoje tri pitanja koja treba “hitno” riješiti kako bi se povratio kredibilitet u proces proširenja bloka i dokazalo da je EU zaista odlučna da pogura ovaj proces naprijed.

Prvi je, prema njihovim riječima, početak pregovora o članstvu sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Drugo, pronalaženje rješenja za političku krizu u Bosni i Hercegovini otvaranjem mogućnosti davanja statusa kandidata, a treće pitanje je vizna liberalizacija za Kosovo.

Ova tri pitanja su čekala nekoliko godina i doprinijela su slabljenju moći EU u regionu Zapadnog Balkana. Sa izuzetkom Kosova i Albanije, ovo je dovelo do pada poverenja u EU među građanima regiona.

Glavni problem zašto nema otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je blokada od strane Bugarske u slučaju Skoplja, po pitanju jezika i identiteta, a kao rezultat toga neke zemlje ne žele da počnu pregovori sa Albanijom, kako ne bi biti odvojen od paketa sa Skopljem.

“Rečeno je da se iskoristi prilika i izvrši pritisak na obje zemlje. Ako se pregovori otvore samo za Albaniju, onda se može desiti da će Severna Makedonija dugo čekati”, rekao je diplomata EU.

Iako ne postoje formalne veze između zemalja kandidata, budući da se proces i dalje naziva „proces zasnovan na individualnim zaslugama“, u praksi neke zemlje vide ova dva slučaja kao povezana.

Prije nekoliko godina, nakon što je Sjeverna Makedonija postigla dogovor sa Grčkom po pitanju naziva države, nije bilo prepreka na putu ka EU, dok Albanija, prema nekim zemljama članicama, nije ispunila sve uslove. Tada je Sjeverna Makedonija bila talac nesuglasica država EU oko pitanja Albanije, a sada je suprotno.

Albanija je sada počela da traži secesiju iz ovog paketa jer Tirana ne vidi nikakvu mogućnost za rešavanje nesuglasica između Skoplja i Sofije. Ali EU kaže da postoji “prozor za rješenja” i vjeruje da se do njega može doći prije ljeta.

Bugarska ima određena neslaganja sa Sjevernom Makedonijom oko pitanja identiteta. Iako većina u EU kaže da “ova bilateralna pitanja uopće ne bi trebala biti tema u procesu proširenja”, do sada nije pronađeno rješenje za prevazilaženje bugarske blokade, jer odluke u tom procesu jednoglasno donosi 27 država članica. .

Sjeverna Makedonija i Albanija su države članice NATO-a i u potpunosti su podržale sve odluke EU, uključujući sankcije protiv Rusije uvedene nakon što je Moskva započela okupaciju Ukrajine 24. februara.

Ova činjenica je neke zemlje učinila kritičnim jer Srbija, koja još nije podržala sankcije evropskog bloka Rusiji i samo delimično podržava spoljnopolitički stav EU, daleko je ispred Tirane i Skoplja u procesu proširenja. Ovaj razlog se koristi i za povećanje poziva da se pregovori sa ove dvije zemlje otpočnu što prije.

Sjeverna Makedonija je prije 18 godina podnijela zahtjev za članstvo u EU. To je čak bila prva zemlja u regionu Zapadnog Balkana koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa evropskim blokom prije više od 20 godina. Skoplje je imalo velikih poteškoća sa dobijanjem statusa kandidata, ali već dugi niz godina čeka na početak pregovora, iako je Evropska komisija u više navrata potvrđivala da je Sjeverna Makedonija ispunila sve uslove i preporučila otvaranje pregovora o članstvu.

Grupa poslanika iz socijalističke i demokratske frakcije također je navela primjer sjeverne Makedonije, rekavši da je to dokaz “kršenja obećanja EU”. Podsjećajući na Prespanski sporazum (sporazum Sjeverne Makedonije i Grčke o pitanju imena), koji je otvorio mogućnost za početak pregovora sa ovom zemljom, europarlamentarci su kazali da ovaj slučaj nije iskorišten.

“Nismo održali svoju riječ. Evropska unija još nije otvorila pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom, iako je u više navrata govorila da su ove zemlje uradile sve ono što smo od njih tražili da bi započeli pregovore”, poručili su poslanici kroz zajednički stav.

Oni su također tražili da se rat ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini shvati kao poziv za buđenje zapadnog Balkana.

Početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom zatražilo je pet ministara srednjoevropskih zemalja.

Ministri vanjskih poslova Austrije, Slovenije, Slovačke, Mađarske i Češke su pismom upućenom ministru vanjskih poslova EU Josepu Borrell-u zatražili da Zapadni Balkan bude na dnevnom redu sljedećeg sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova EU.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort