NajnovijeSvijet

Šta trebate znati o kandidatima na francuskim predsjedničkim izborima

Ekonomska politika zauzela je pozadinsko mjesto u francuskoj predsjedničkoj kampanji prvobitno usmjerenoj na kulturna pitanja i pitanja identiteta, zasjenjena ratom u Ukrajini.

Dok se zemlja priprema za prvi krug izbora koji će se održati 10. aprila, različiti kandidati nude različite vizije budućnosti Francuske.

Francuska ekonomija poslovala je bolje nego što se očekivalo nakon katastrofalnih učinaka krize izazvane pandemijom koronavirusa, s rastom od sedam posto u 2021.godini što je više od Njemačke, Italije i Španije. Nezaposlenost je pala na 7,4 posto u četvrtom tromjesečju 2021. godine, što je najniži nivo od 2008.godine.

Uprkos nastojanjima predsjednika Emmanuela Macrona da uradi sve što je potrebno za suočavanje s posljedicama pandemije, francuski javni dug ostaje značajan, čak 112,9 posto BDP-a 2021.godine. Francuska je bila jedina zemlja u Evropi u kojoj je javna potrošnja premašila 60 posto ukupnog BDP-a 2020. godine.

Šta su planovi predsjedničkih kandidata?

Kandidat centra Emmanuel Macron pomaknuo se udesno otkako je ušao u Elizejsku palaču 2017. godine, kao i sredina ukupnog francuskog biračkog tijela, ali što se tiče ekonomske politike, ostaje vjeran pristupu en même temps (“istovremeno”) kao srži svoje izvorne predsjedničke kampanje, držeći se i desnog i lijevog od političkog centra.

Aktuelni favorit želi obnoviti intervencionistički pristup koji je Charles de Gaulle koristio 1960-ih predlažući upumpavanje 30 milijardi eura u visokotehnološke industrije.

Macron iznova gleda na protekcionističke politike i traži način da prisili državu da kupuje francuske proizvode, iako je nejasno kako bi zaobišao restriktivne EU zakone o državnim pomoćima.

Želi povećati poreze na nasljedstvo a kao socijalni liberal, Macron također želi prepoznati i uvažiti sve načine na koje su se porodice transformisale dajući parovima koji žive zajedno isti porezni status kao bračnim parovima ili onima u građanskom partnerstvu.

Konzervativna kandidatkinja Valérie Pécresse, stranke Les Républicains (Republikanci ili LR), temelji veliki dio svoje kampanje na optužbi da je Macron samo “blijeda imitacija” vođa desnog centra.

Ona se nada da će ići dalje od Macrona u ekonomskom liberalizmu, predlažući da se riješi pitanje 35-satne radne sedmice u sektorskim sporazumima između poslovnih grupa i sindikata.

Pécresse želi smanjiti 150.000 radnih mjesta u državnim službama i ukinuti doprinose za društvene solidarnosti kompanijama što ona vidi kao apsurdan porez koji narušava konkurentnost poduzeća. Također želi smanjiti PDV na struju, stanovanje i kulturna dobra.

Ekstremno desni stručnjak koji je postao kandidat Éric Zemmour želi dokazati svoju vjerodostojnost ekonomskog liberala, predlažući smanjenje poreza od 15 posto za mala poduzeća, obrtnike i poljoprivrednike. Također želi smanjiti porez na nasljedstvo, u potpunosti ukinuti porez na prijenos vlasništva nad porodičnim kompanijama i omogućiti ljudima da neoporezivo prebacuju imovinu na rodbinu. Zemmour također predlaže oslobađanje prvog rješavanja stambenog pitanja od poreza na imovinu i ukidanje godišnje naknade za TV licencu.

Ciljajući na glasove jezgre radničke klase, predvodnica nacionalističko-populističkog Rassemblementa (Nacionalnog okupljanja) Marine Le Pen ima više etatističku ekonomsku platformu od njene krajnje desne suparnice. Ona želi intervenirati kako bi odredila cijene, dala subvencije posrnulim ekonomskim sektorima i osnovati francuski državni fond za ulaganje u strateške sektore.

Zalaže se za zamjenu sadašnjeg poreza na imovinu porezom na bogatstvo usmjerenim na bogate. U želji da privuče glasove mladih, Le Pen se želi riješiti poreza na dohodak za radnike mlađe od 30 godina kako bi oni ostali u Francuskoj i tu zasnovali porodice.

Nicolas Dupont-Aignan

Njen suparnik, nacionalista Nicolas Dupont-Aignan iz Debout la France (Ustani Francuska) također traži da se sve plaće povećaju za osam posto. Također je predložio proširenje uloge zaposlenika u upravljanju kompanijama i vraćanje poreza na bogatstvo koje Macron ukida.

Najpopularniji kandidat francuske ljevice La France Insoumise-a (Nepokorene Francuske) i najveći protivnik Le Pen u borbi za ulaznicu u drugi krug, Jean-Luc Mélenchon nada se da će što prije donijeti Zakon o hitnim socijalnim slučajevima nakon što preuzme dužnost, povećanjem minimalne plaće na 1.400 eura mjesečno i ograničavanjem razlika u plaćama između radnika i izvršnih direktora.

Također želi dati radnicima u javnom sektoru 800.000 privremenih ugovora.

Jean-Luc Mélenchon (Foto: EPA-EFE)

Nekada poštovana Socijalistička stranka sjena je bivše, jer je 2017. izgubila glasove od Macrona od glasača centra, kao i od Mélenchona na krajnjoj ljevici. Kandidatkinja stranke, gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo, predlaže ambiciozan ekonomski program koji želi povećati minimalnu plaću za 15 posto, zaposliti desetke hiljada državnih službenika i stvoriti novi porez na bogatstvo za koji vjeruje da će prikupiti 4 milijarde eura koje namjerava potrošiti na ekološku tranziciju.

Gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo (Foto: EPA-EFE)

Hidalgo se također nada da će ustanoviti fond za donaciju u iznosu od 5000 eura za osobe koje napune 18 godina a koje će novac potrošiti na profesionalne ili privatne projekte.

Njen ljevičarski rival, Yannick Jadot iz stranke Zelenih, želi povećati minimalnu plaću za 10 posto i smanjiti radnu satnicu. Jadot se zalaže za univerzalni osnovni dohodak koji bi se isplaćivao svim građanima starijim od 18 godina te zapošljavanje više od 200.000 novih radnika u javnom sektoru.

Yannick Jadot (Foto: EPA-EFE)

Analitičari smatraju da su kandidati poput Hidalgo i Jadota privlačni francuskoj radničkoj klasi.

Komunistički kandidat Fabien Roussel istaknuo se povratkom nadajući se da će privući nostalgičan dio nacije. Roussel predlaže stvaranje 500.000 novih radnih mjesta u državnoj službi, povećanje plaća u državnoj službi za 30 posto i izjednačavanje plaća između muškaraca i žena te poslodavaca u privatnom i javnom sektoru u roku od godinu dana.

Kandidatkinja krajnje ljevice Nathalie Arthaud iz komunističke stranke Lutte ouvrière (Borba radnika) želi ukinuti PDV i osloboditi radnike poreza na gorivo.

Njen kolega s krajnje ljevice Philippe Poutou želi nacionalizirati energetske i farmaceutske kompanije, otvoriti milion radnih mjesta u javnom sektoru i povećati sve prihode za 400 eura.

Nacionalizacija je i na dnevnom redu Jeana Lassallea, vođe male stranke Otpornika. Bivši pomoćnik centrističkog kandidata Françoisa Bayroua, Lassalle je fokusiran na ruralno područje i predlaže novi Marshallov plan za revitalizaciju sela i oslobađanje kompanija koje se nalaze u mjestima s manje od 15.000 stanovnika od poreza na imovinu.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort