NajnovijeRegion

Mnogo neiskorištenih vakcina: U hrvatskim skladištima je skoro dva miliona doza

U Hrvatskoj je do sada uništeno više od 275.000 doza vakcina protiv koronavirusa zbog isteka roka trajanja i nerealiziranih donacija, a u skladištima se čuva još gotovo dva miliona vakcina raznih proizvođača, saznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), prenosi Hina.

Ukupno je uništeno 275.799 doza, najviše AstraZenecina vakcina, kojih je uništeno 154.644 doza.

Na lageru je ukupno 5450 doza vakcina AstraZeneca, 198.990 doza Moderne, 59.425 doza Johnson&Johnsona, 1.528.657 doza Pfizera te 153.445 doza proteinskog vakcina Novavax, odgovorili su iz HZJZ-a na Hinin upit o količinama neiskorištenog vakcina.

Slaba zainteresiranost za vakcinaciju
Iz centralnog skladišta donirano je 420.000 doza vakcina AstraZeneca i 70.000 Moderne, kažu u HZJZ-u te naglašavaju da su donacije složen proces za koji je nužan poseban transport i skladištenje, a rok trajanja vakcina relativno je kratak. Riječ je, kažu, o vrlo malom gubitku u odnosu na 5.2 miliona utrošenih doza.

No interes za vakcinaciju vrlo je slab proteklih sedmica, dnevno se prvom dozom vakciniše svega oko 150 ljudi u cijeloj zemlji. Situaciju nije promijenilo ni nova proteinska vakcina, proizvedeno tradicionalnom tehnologijom, koje je dostupno već tri sedmice.

Neki protivnici vakcinacije tvrdili su da čekaju upravo te vakcina, no podaci HZJZ-a pokazuju da se njime do sada vakcinisalo svega 286 osoba, a na skladištima se čuva 153.445 doza.

Koliko će koštati neiskorištene vakcine?
U HZJZ-u kažu da im je takav slab interes u okvirima očekivanog, s obzirom na to da su oni koji su se htjeli cijepiti već godinu i pol na raspolaganju imali četiri vakcine – proizvođača AstraZenece, Pfizera, Moderne i Johnson&Johnsona.

Najviše je vakcina ostalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja ima neiskorištenih 117.274 doza. Ujedno, to je županija s najnižim postotkom procijepljenosti, drugu dozu je primilo svega 38,39 posto stanovništva. Koliko će Hrvatsku stajati neiskorišteno cjepivo koje propada, u HZJZ-u ne žele otkriti jer je cijena povjerljiv podatak iz sporazuma koji je Evropska komisija u ime država članica potpisala s dobavljačima.

S obzirom na to da se radi o sporazumu Evropske komisije, navode da je uloga Hrvatske u odrađivanju cijene i drugih uslova sporazuma bila ograničena, što se odnosi i na odrađivanje količine vakcina definiranih tzv. proratama, koje je utvrdila Evropska komisija prema broju stanovnika.

Inače, Hrvatska je prilagođavala narudžbe vakcina prema epidemiološkoj situaciji, broju stanovnika te samoj dostupnosti vakcina. S obzirom na to da je to bio jedini način da se izbjegne nedostatak vakcina, danas ga imamo i više nego dovoljno.

Manjak bi se mogao dogoditi u različitim situacijama koje je nemoguće predvidjeti. Primjera radi, u slučaju pojave novog soja virusa s težom kliničkom slikom i posljedičnim porastom interesa za vakcinaciju, u slučaju slabljenja imuniteta i potreba za dodatnim dozama ili u slučaju razvoja novih vakcina za više varijanti koronavirusa, kažu u HZJZ-u, prenosi Hina.

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort