NajnovijeSvijet

Ratna psihoza zahvaća i Njemačku

Uz sve nevolje sad je došao i rat u Ukrajini, a tmurno raspoloženje sve više zahvaća i Njemačku. Psihoza se najprije vidi po policama samoposluga: mnogi stvaraju zalihe ulja i brašna jer je Ukrajina bila jedan od glavnih izvora tih namirnica, a i Udruženje proizvođača ulja za prehranu objavljuje kako se “može računati” s ograničenjem isporuka suncokretovih sjemenki, lana i soje.

Brašno je zapravo teško skladištiti, zato se za svaki slučaj opet kupuje tjestenina kao i prije pandemije. Ovaj puta barem toaletni papir nije toliko tražen, piše Deutsche Welle.

Barem za dio stanovništva, trgovci i vlada ih mogu uvjeravati do sudnjeg dana kako ne prijete nestašice, ali i ispitivanje javnog mnijenja agencije Forsa pokazuje kako 69% upitanih misli da će NATO, a tako i Njemačka biti uvučeni u rat. Njih 64% očekuje pogoršanje gospodarskog stanja, no golema većina je svjesna da tu ne mogu učiniti ništa i da nekakve zalihe neće mnogo pomoći.

No rat Rusije protiv države koja nije daleko od Njemačke – i veliko je pitanje, hoće li tamo stati je duboko uznemirio ovdašnje stanovništvo. To se vidi i po broju poziva telefonskom ispovjedniku.

  • Upiti su postali veoma intenzivni – kaže za DW Kristina Zajekovski (Christina Zajeckowski) iz telefonskog dušobrižništva Kelna. Ljudi se boje da bi rat mogao doći u Njemačku sa svim što to znači:
  • Da poginu članovi porodice i prijatelja, da im bude razoren njihov dom, da se događaju svi užasi koje vide preko medija. Kaže kako ljudima pomaže već i “da s nekim razgovaraju o svojim strahovima ili da izgovore najgore što si mogu zamisliti”.

Sjećaju se što zapravo znači rat
Zovu i mladi ljudi koji strahuju za svoju budućnost i koji su mislili da će živjeti u Evropi gdje vlada mir, ali i pripadnici naraštaja koji se sjećaju ili rata ili teških dana odmah nakon njega.

Taj naraštaj je “sve potisnuo u doba mira, ali sad im je sve opet došlo pred oči”, kaže i Tomas de Vahroi (Thomaas de Vachroi) iz Evangeličkog crkvenog kruga četvrti Neukeln u Berlinu. On vodi crkvenu stambenu zadrugu prikladnu i za invalide tako da tamo živi i mnogo starijih osoba.

  • Oni se užasno boje da bi u jednom trenutku bila prekoračena crvena linija i da NATO intervenira, a onda vide sve crno. Moram vam iskreno reći da u međuvremenu i ja mislim slično.

Kao i inače, stariji ljudi se više ne brinu za sebe, nego za svoju djecu i unuke: Vahroi uvijek iznova sluša kako mu objašnjavaju kako “moji unuci niti ne znaju što smo mi doživjeli nakon rata. Preživjeti glad, odlaziti na polja da bi se našlo nešto za jesti, nemati uopće odjeće”. Stare ljude sve ovo teško pogađa: “Sjede tako pred vama i razmišljaju, moj Bože, što će se sad dogoditi s ovim svijetom?”

Mnogi su u takvoj depresiji da trebaju i liječničku pomoć, a predsjednik Udruženja liječnika Frenk Ulrih Montgomeri (Frank Ulrich Montgomery) njihove bojazni od rata i razaranja shvaća veoma ozbiljno:

  • Važno je da ih se shvati, a ne da im se umanjuje ono što osjećaju – izjavio je za listove skupine Funke. Strah od atomskog rata nije sasvim racionalan strah, tako da ne pomaže niti “suprotstaviti se samo racionalnim argumentima”.

Prepperi likuju
Racionalni i argumenti bilo kakve vrste još manje pomažu u raspravama s prepperima – osobama koje čitavog života vjeruju kako rat samo što nije počeo i pripremaju se na njega. Sad su uvjereni da im ovaj Putinov rat tek potvrđuje ono što su oduvijek vjerovali i za što su se pripremali.

No dok su do sad i njihove nastupe na društvenim mrežama pratili samo rijetki – a i oni uglavnom da se dobro zabave, sad je mnoštvo klikova na njihove “savjete” o naprtnjačama u kojima je sve potrebno za preživljavanje, o tabletama joda u slučaju radioaktivnosti ili o generatorima električne energije.

U tu kategoriju “Savjeti preppera za početnike” pripadaju i video-snimke naslova kao što su “Rat Rusije i Ukrajine. Što sad treba učiniti?” ili “Može li se preživjeti radioaktivno zračenje?” Pobjeda njihove kronične paranoje je i naslov priloga na društvenoj mreži “Prekasno za brigu u slučaju krize? Sad je stvarno još sasvim malo vremena”.

Koliko košta atomski bunker?
No još od doba Hladnog rata posvuda u svijetu, pa tako i u Njemačkoj ima tvrtki koje doista nude gradnju bunkera i sličnih skloništa. Tako i u kompaniji Bunker Schutzraum Systeme Deutschland BSSD (Sistemi bunkera i skloništa Njemačke) sa sjedištem u Berlinu pljušte pozivi građana.

  • Prije je bilo možda dvjestotinjak poziva naše internetske stranice na dan, kako je rat počeo ih ima preko deset hiljada – kaže za DW Mark Šmihen (Schmiechen) koji je u BSSD-u zadužen za odnose s javnošću.

Građane zanima njihova čitava ponuda, od malih čeličnih skloništa, brzih skloništa za zaposlene neke tvrtke pa do uređenja podruma ili garaža u sklonište i gradnje pravih bunkera koji bi trebali biti zaštita i u slučaju atomskog udara. Zanimanje je toliko da je ta tvrtka otvorila još šest telefonskih linija, a svi telefoni neprestance zvone, tvrdi Šmihen.

Mnogi čak ne žele naručiti bunker, nego samo od njih žele znati što trebaju učiniti u slučaju nužde.

  • Tako nas je nazvala jedna mlada žena koja se požalila kako ne zna niti kome da se obrati. Kaže da je zvala policiju, zvala je i državnu službu i niko joj nije mogao dati neki savjet pa je tako nazala nas i pitala, možemo li to barem mi.

Neke opasnosti treba “uzeti ozbiljno”
I dok je doista teško dati odgovor što bi pomoglo na primjer u slučaju atomskog napada – jer to onda nije stvar skloniti se na sigurno koji sat, dan ili tjedan, nego najvjerojatnije u tom skloništu provesti ostatak života, niti državne službe ne mogu posve isključiti napad ruskih hakera na infrastrukturu Njemačke.

Tu je i njemačka ministrica unutarnjih poslova Nensi Fejzer (Nancy Faeser) apelirala na građane da “shvate ozbiljno” mogućnost internetskog napada na sistem vodosnabdijevanja, električne energije ili drugih infrastrukturnih čvorišta.

Nema tome dugo, na početku pandemije korone da su se njemački mediji izrugivali njemačkom Uredu za zaštitu stanovništva i pomoć u katastrofama (BBK) kad je građanima savjetovao da stvore zalihe svega što im može biti potrebno za deset dana života.

  • Sad se osjećaju potvrđeni u svojim upozorenjima i na svojoj web-stranici objavljuju kako ova prijetnja “nije dočekala nespremnom njemačku vojsku, ali niti nas obzirom na zadaće našeg ureda – piše BBK.

I njihov ured je pretrpan pozivima i upitima građana, a otvorili su i posebnu stranicu gdje prate rat u Ukrajini. Našu želju za razgovorom su odbili s obrazloženjem kako “zbog trenutnog stanja, na žalost za to nemaju slobodnih termina”, piše Deutsche Welle.

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort