EkonomijaNajnovije

Cijene nafte pale drugu sedmicu zaredom

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, drugu sedmicu u nizu, i to više od 4 posto, jer su malo smanjila strahovanja trgovaca od poremećaja isporuka nafte iz Rusije zbog rata u Ukrajini i sankcija Zapada protiv Moskve.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 4,2 posto, na 107,93 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,25 posto, na 104,70 dolara.

U posljednja dvije sedmice cijene su pale gotovo deset posto, izgubivši dio dobitaka od početka rata u Ukrajini. U prvoj sedmici napada Rusije na tu zemlju cijena barela skočila je oko 20 posto.

U tom periodu, u kojem su na tržištima vladala strahovanja od poremećaja ruskog izvoza zbog sankcija Zapada, cijena barela na londonskom tržištu dosegla je u jednom trenutku 139 dolara, a na američkom 130 dolara, što je bio njihov najviši nivo od 2008. godine.

U posljednje dvije sedmice cijene su znatno pale, no na tržištima i dalje vlada nesigurnost, pa cijene znatno osciliraju. Tako su se prošle sedmice kretale u vrlo širokom rasponu od 16 dolara. Jedan bi dan pale ispod 100 dolara, a već drugi snažno skočile iznad tog nivoa.

Uzroci oscilacije cijena
U fokusu trgovaca bili su prošle sedmice pregovori između Rusije i Ukrajine o primirju, uz nastavak žestokih napada ruske vojske na ukrajinske gradove.

  • Čini se da predsjednik Rusije Vladimir Putin ne želi prekinuti neprijateljstva. To bi trebalo osigurati podršku cijenama energije, uz veliki prostor za nastavak snažnih oscilacija – rekao je analitičar PVM-a Stefen Brenok (Stephen Brennock).

Cijene su prošle sedmice snažno oscilirale i pod uticajem nedovoljne opskrbe zbog straha trgovaca od ruske nafte, zastoja u pregovorima o iranskom nuklearnom programu, pada zaliha, ali i zabrinutosti za potražnju koju je potaknuo ponovno širenje koronavirusa u Kini.

U takvim uslovima trgovce je zabrinula vijest da su vodeći proizvođači, predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njenim partnerima, uključujući Rusiju, u februaru još više zaostali za zacrtanim nivoom proizvodnje nego u januaru.

U aprilu bi, ipak, prema procjeni Međunarodne agencije za energiju (IEA), tržišta mogla izgubiti tri miliona ruskih barela dnevno zbog sankcija uvedenih ruskim kompanijama i bankama nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Opskrba bi se time smanjila trostruko više od potražnje koju pritišću visoke cijene, upozorila je IEA.

Pregovori o oživljavanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine, koji bi mogli rezultirati obnovom iranskog izvoza nafte, ne najavljuju, ipak, trgovcima skoru alternativu za rusku naftu.

  • Trenutno stradaju i ponuda i potražnja, ali ponuda je teže pogođena – poručuju analitičari SEB banke, koji očekuju tijesnu opskrbu u iduća dva tromjesečja.

Rast cijena nafte potiče inflacijske pritiske
Rusija izvozi između 4 i 5 miliona barela nafte dnevno, od čega otprilike polovina ide u Evropu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci plaše da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje.

SAD je nedavno uveo embargo na rusku naftu, ali mu se evropske zemlje nisu pridružile.

Analitičari misle da će se cijene barela vjerojatno zadržati iznad nivoa od stotinu dolara sve dok OPEC, američke kompanije koje naftu vade iz škriljaca ili, naprimjer, Iran ne osiguraju alternativu ruskoj nafti i ne plasiraju na tržište više barela.

Analitičari upozoravaju i na jačanje inflacijskih pritisaka u svjetskoj privredi, koje potiče cijena barela iznad 100 dolara.

A jačanje inflacije moglo bi natjerati centralne banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje rasta globalne privrede, a time i potražnje za naftom.

Kako se u SAD-u inflacija posljednjih mjeseci kreće na najvišem nivou u 40 godina, prošle je sedmice američka centralna banka povećala ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, po prvi puta od 2018. godine, i najavila dalja povećanja cijene novca.

Zbog visoke inflacije, ali i posljedica rata u Ukrajini, Fed je, također, smanjio procjene rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 4 na 2,8 posto.

A to znači da bi u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, rast potražnje za ‘crnim zlatom’ mogao usporiti.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske privrede od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile gotovo 40 posto.

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort