KOSOVONajnovije

Počinje zabrana isplate plata za 32 srpska službenika u Ministarstva prosvjete

Aleksandar, srbin sa sjevera Mitrovice, “radi” u Ministarstvu prosvjete Kosova od januara 2016. Iako nije otišao na posao niti jedan dan , on je redovno primao platu.

Ova praksa je prekinuta tek nakon šest godina – u februaru ove godine, kada mu Ministarstvo prosvjete nije uplatilo platu.

Aleksandar je zaposlen u ministarstvu nakon dogovora koji su Kosovo i Srbija postigli u Briselu, za integraciju pripadnika tzv. Civilne zaštite.

Civilna zaštita je bila paralelna struktura Srbije na sjeveru Kosova, koja je raspuštena 2015. godine, nakon sporazuma uz posredovanje Evropske unije.

Nakon ovog sporazuma, stotine članova ove strukture zaposleno je u kosovskim institucijama.

U razgovoru za RSE, Aleksandar – čije je pravo ime poznato redakciji – kaže da je prvi i poslednji kontakt sa svojim poslodavcem – u ovom slučaju kosovskim Ministarstvom obrazovanja – bio 5. januara 2016. godine.

Od tada se nikada nije bavio poslovima koji su mu zadati.

„Od kada sam tada u Prištini, sve je to trajalo kratko i od tada nisam imao nijedan telefonski poziv iz Ministarstva [prosvjete] i nikakav kontakt“, kaže Aleksandar.

Šest godina zaredom on i još 31 Srbin primaju plate od Ministarstva prosvjete bez ijednog dana da su radili.

Ali, sve se promenilo prošlog mjeseca, kada Ministarstvo prosvjete, nauke, tehnologije i inovacija (MONT) na Kosovu nije izvršilo uplate za ove radnike.

Shvativši to, Aleksandar kaže da su se zajedno sa ostalim radnicima žalili ministarstvu.

Prema njegovim riječima, ministarstvo, sa kojim je imao ugovor, nije mu ponudilo uslove za rad, jer je, kako kaže, morao da radi na sjevernom djelu Kosova, gdje živi.

S druge strane, iz MONT-a kažu da je prekid plata bivših pripadnika Civilne zaštite prouzrokovao ukor Državne revizorske službe (NAO) za izvršenje plata za radnike koji ne idu na posao.

„Nakon nalaza revizora, kao ministra, odmah smo reagovali i privedeni su odgovorni za ovaj slučaj“, kaže se u saopštenju MONT-a dostavljenom RSE-u.

GAS je ponovio istu primedbu ovom ministarstvu u najmanje tri izveštaja, redom u godinama: 2018, 2019 i 2020, ali MONT potvrđuje da radnici nisu išli na posao od njihovog imenovanja 2016. godine.

Godišnji izdaci za njihove plate, prema izvještaju NAO-a, bili su oko 135.000 eura godišnje.

Za šest godina ministarstvo je za njih isplatilo oko 810.000 eura .

Ko je Civilna zaštita?

Civilna zaštita je paralelna struktura, osnovana na sjeveru Kosova 2006. godine. Njeni pripadnici, između ostalih, bili su odgovorni za podizanje barikada na tom području, kako bi se spriječilo slobodno kretanje.

Ova struktura je imala više od 700 članova, dok je dogovorom postignutim u Briselu predviđeno da kosovske institucije ponude 483 radna mjesta na sjeveru zemlje, kako bi se ova lica integrisala u kosovski sistem.

Vlada Kosova je u julu 2015. godine donela odluku o sprovođenju ovog sporazuma i u narednim mjesecima ovi radnici su dobili ugovore u kosovskim institucijama – od ministarstava do državnih agencija sa lokalnim aktivnostima.

Dana 28. decembra 2016. godine svečano je otvoreno nekoliko kancelarija namijenjenih integrisanim radnicima na sjeveru, dok su u večernjim satima istog dana u zgradu u kojoj su se nalazile bačene eksplozivne naprave koje su ih oštetile.

Od tada, nije bilo nikakvog drugog pokušaja Vlade Kosova da otvori ove kancelarije i to je razlog zašto su mnogi od onih koji su postavljeni da rade u kosovskim institucijama, godinama, primali plate a da nisu radili.

Nacionalna kancelarija za reviziju (NAO) je u nekoliko izveštaja pominjala neangažovanje zaposlenih u pojedinim ministarstvima Vlade Kosova.

Ovo pitanje je 2020. godine uvršteno kao primjedba Ministarstvu za infrastrukturu, životnu sredinu i prostorno planiranje, Ministarstvu kulture, Ministarstvu unutrašnjih poslova i javne uprave, kao i Ministarstvu trgovine i industrije.

Bilo je izvještaja o ovom pitanju prethodnih godina – barem od 2017. nadalje – za različita ministarstva.

Tokom poslednjih šest godina došlo je do restrukturiranja ministarstava u Vladi Kosova i tokom ovog procesa, radnici su prebačeni u relevantna ministarstva, ne ostavljajući jasnu sliku o tome kako su radnici raspoređeni u ministarstvima.

Vlada Kosova nije dala informaciju o tačnom broju zaposlenih koji se godinama nisu javljali za rad i ukupnom iznosu koji su sve institucije zajedno isplatile za ove radnike.

Nemaju sve institucije “problema” sa zaposlenima

Međutim, situacija u nekim institucijama je drugačija. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja Kosova (MPŠRR) kaže za Radio Slobodna Evropa da ima 8 srpskih zvaničnika koji rade i smješteni su u Sjevernoj Mitrovici, Leposaviću i Zubinom Potoku.

Pored njih, u nekoliko agencija koje posluju u okviru ovog ministarstva ima redovno zaposlenih.

Iz ovog ministarstva kažu da je i ranije bilo problema sa nedolaskom radnika na posao.

„U Kosovsku agenciju za šume, koja takođe deluje u okviru MPŠRR, od ukupno 18 zaposlenih, njih 8 je napustilo Odlukom Disciplinske komisije 2017. godine“, kažu u MPŠRR.

Sporazumom postignutim u Briselu, 27 srpskih zvaničnika primljeno je u Popravnu službu Kosova, koju nadgleda Ministarstvo pravde.

„Sva primljena službena lica rade puno radno vrijeme u Pritvorskom centru u Mitrovici“, saopštilo je Ministarstvo pravde.

Čak i u Ministarstvu za infrastrukturu, koje ima angažovana 32 službenika, za RSE kažu da “svake nedelje prihvataju kontinuitet rada od dotičnih službenika”.

Ali, u izvještaju Državne revizije za ovo ministarstvo stoji da do oktobra 2020. godine za ove službenike nije bilo dokaza o kontinuitetu u radu.

Mexhide Demolli-Nimani, direktorica nevladine organizacije FOL, koja se bori protiv korupcije, kaže da je neprihvatljivo da ljudi koji rade u institucijama budu plaćeni ako ne rade.

„Jednak tretman svih građana, jednom zauvjek, treba uspostaviti na cijeloj teritoriji Republike Kosovo. „Ne bi trebalo da imamo građane koji, ne radeći ni jedan dan, primaju plate tokom cijele godine“, kaže ona.

Kancelarija Evropske unije na Kosovu kaže da je glavni problem u primjeni sporazuma o integraciji Srba nedostatak radnog prostora za ove radnike.

„Ovo pitanje je direktno povezano sa nedolaskom na posao“, kažu iz Kancelarije EU i dodaju da očekuje, kao i kod svakog sporazuma o dijalogu između Kosova i Srbije, „da će strane uložiti dodatne napore“ da ih sprovedu.

Kosova.info pratite putem društvene mreže Facebook

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort