NajnovijeSvijet

Koja je uloga pravoslavnih crkava u ukrajinskom ratu?

U Rusiji je oko 75 posto ljudi pravoslavne vjeroispovijesti, a u Ukrajini 60. Kako se ponašaju njihove crkve u ovom ratu?

Agresorski napadački rat Rusije protiv Ukrajine unosi razdor i u pravoslavnu crkvu. Dok ruski pravoslavni patrijarh Kiril opravdava rat u Moskvi, ukrajinske pravoslavne crkve kao i neki sveštenici u Rusiji ga osuđuju, piše DW.

  • Moskovska patrijaršija je dugo ćutala o ratu – objašnjava Tomas Bremer profesor ekumenistike, studija istočne crkve i mirovnih studija na Univerzitetu u Munsteru. Međutim, u međuvremenu se to promijenilo. U svojim propovijedima u Moskvi, patrijarh Kiril je Putinov rat prikazao kao legitiman otpor zapadnim vrijednostima.
  • On to zasniva na gej paradama ponosa – objašnjava Bremer.

U skladu sa zabranom predsjednika Putina da se ne izvještava o ratu ili da se čak tako naziva, patrijarh za invaziju na Ukrajinu nije koristio riječ “rat” već je govorio o “događajima” i “vojnim akcijama”.

Vjerska raznolikost u Ukrajini
Dok je u Rusiji relevantna samo Ruska pravoslavna crkva, Ukrajinu karakteristiše vjerska raznolikost. Pravoslavno hrišćanstvo ima burnu istoriju u Ukrajini, posebno od nezavisnosti Ukrajine od Sovjetskog Saveza 1991. godine.

U Ukrajini trenutno postoje dvije pravoslavne crkve: s jedne strane, nezavisna Pravoslavna crkva Ukrajine (PCU), koju predvodi mitropolit Epifanije. Ovu crkvu je priznao vaseljenski patrijarh Vartolomej I u Istanbulu, koji nešto kao “počasni poglavar” od oko 260 miliona pravoslavnih hrišćana širom svijeta.

S druge strane, postoji Ukrajinska pravoslavna crkva (UPC), koja je autonomna crkva u sklopu Ruske pravoslavne crkve i u prošlosti se nije često politički izražavala.

Kako se ponašaju crkve u Ukrajini?

  • Dvije pravoslavne crkve u Ukrajini nazivaju rat pravim imenom i oštro ga osuđuju – izjavio je Bremer za DW. U svakom slučaju je od Pravoslavne crkve Ukrajine je to bilo i za očekivati. Ali čak i patrijarh Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je ipak dio Ruske pravoslavne crkve, od prvog dana je govorio o “invaziji” na Ukrajinu i pozvao Putina da okonča rat.

Bremer napominje da Sinod Ukrajinske pravoslavne crkve je čak pozvao patrijarha u Moskvi da iskoristi svoj uticaj na Putina i da radi na miru.

  • Ali to je izostavljeno u izvještavanju u Rusiji. Ratni užasi tamo uopšte nisu vidljivi – kaže Bremer.

Da li dolazi do raskola crkve?

  • Činjenica da se moskovski patrijarh ne angažuje za mir je dovela do toga da su mnogi episkopi UPC u Ukrajini naložili da ne spominju njegovo ime u molitvi, kao što je uobičajeno – kaže Bremer. To je čak slučaj i na sjeveroistoku Ukrajine, na ruskoj granici.

Bremer kaže da se u crkvi vidi veliko odmicanje od Moskve.

Moskovski patrijarh je izgubio povjerenje svoje braće u Ukrajini, a time i mnogih vjernika u zemlji. Oko 12.000 od 38.000 zajednica Ruske pravoslavne crkve nalazi se u Ukrajini i dio su UPC-a, što je prema Bremerovim riječima, skoro trećina.

Otpor postoji i u Ruskoj pravoslavnoj crkvi
Početkom marta, rusko pravoslavno sveštenstvo i sveštenici su objavili otvoreno pismo pozivajući na prekid rata. U pismu, napisanom na ruskom jeziku, pored ostalog piše: „Mi, sveštenici i đakoni Ruske pravoslavne crkve, apelujemo u svoje ime na sve one u čije ime se vodi bratoubilački rat u Ukrajini i pozivamo na pomirenje i hitan prekid vatre”.

Oni govore o “putu patnje na kojem su nezasluženo izložena naša braća i sestre u Ukrajini” i već gledaju u budućnost: “Tužni smo kada pomislimo na jaz koji naša djeca i unuci u Rusiji i Ukrajini moraju premostiti da ponovo budemo prijatelji, da se poštujemo i volimo.” U međuvremenu, pismo je do 08.03.2022. godine potpisalo 286 sveštenika i đakona.

Bremer u intervjuu za DW kaže da je „to veoma hrabro.” To je relativno mala grupa od 286 potpisnika od oko 36.000 sveštenika koliko ih ima u Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Oni su sada podvrgnuti represalijama i progonu od strane ruskih vlasti i tajne službe FSB.

„Ruski pravoslavci” kao religija i kulturni identitet
Privrženost pravoslavnoj crkvi u Rusiji može se smatrati vjerskim i kulturnim.

  • Ima ljudi u Rusiji koji sebe opisuju kao pravoslavne, ali u isto vrijeme kažu da ne vjeruju u Boga. To je također pitanje identiteta – objašnjava Bremer.

Pravoslavno hrišćanstvo je historijski blisko povezano sa Rusijom, objašnjava teolog, a Putin to koristi. Na primjer, u govoru u kojem je pravdao “vojne akcije” u Ukrajini, osvrnuo se čak i na vjersku dimenziju kada je između ostalog lažno govorio da ruske pravoslavce progone u Ukrajini.

To je narativ o jedinstvu koji su obje pravoslavne crkve u Ukrajini jasno odbacile – barem od izbijanja rata. „Kakve će efekte rat imati na pravoslavne crkve zavisi od toga kako napreduje i ko će izaći kao pobjednik”, smatra Bremer. On predviđa da će, ako Rusija preuzme Ukrajinu, to značiti kraj nezavisnih ukrajinskih pravoslavnih crkava.

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort