NajnovijeRegion

Putinov ratni plan: Je li BiH u opasnosti nakon Ukrajine!

Koliko je BiH u opasnosti nakon Ukrajine; Je li Dodik spreman poslati tuđu djecu u rat; da li Putinov ratni plan opasno ugrožava BiH i Crnu Goru.

Ovo su pitanja kojima su se kroz svoje izvještaje bavili posljednjih dana Aljazeera Balkans i hrvatski Nacional.

Mnogi ugledni zvaničnici, od generalnog sekretara NATO pakta Jensa Stoltenberga i predstavnika Evropske unije za vanjsku politiku Josepa Borella, pa do bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka i Christiana Schwarz-Schillinga, više ili manje upozoravaju da bi se rat u Ukrajini i dramatično zaoštravanje odnosa na relaciji Rusija – Zapad mogli manifestovati na tradicionalno najtrusnijem evropskom tlu – Zapadnom Balkanu, prenosi Aljazzera i dodaje:

A epicentar bi bio u Bosni i Hercegovini, na području na kojem, kako mnogi analitičari i evropski i američki zvaničnici odavno tvrde, Rusija preko svojih pomagača već odavno unosi nemir i destabilizaciju u okviru mnogo šire geopolitičke bitke sa SAD-om i NATO-om.

Zabrinjavajući Dodikovi kontakti sa ruskim zvaničnicima

Krizu u BiH izazvanu povlačenjem predstavnika entiteta Republika Srpska iz državnih institucija i nastojanjem tog entiteta da vrati pojedine nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, što mnogi smatraju pokušajem uništavanja države, zasjenio je upravo rat u Ukrajini.

Kakve bi mogle biti posljedice ruske invazije na Ukrajinu po Zapadni Balkan, odnosno, BiH, zasad je teško procijeniti. Oni u koje se najčešće upire prst, kao Putinovih produženih ruku, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorad Dodik, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a i povremeno u tom kontekstu spominjani Dragan Čović, od početka invazije su tihi. Čović je obustavio retoriku o Izbornom zakonu i trećem entitetu, Dodik jedva da je spomenuo vraćanje nadležnosti sa BiH na entitet Republika Srpska, dok je Vučić, nakon međunarodnog pritiska ipak pristao, kao posljednji evropski lider, osuditi ruski napad.

Zanimljivo, hrvatski analitičar Denis Avdagić je u razgovoru za Al Jazeeru na početku ruske invazije prognozirao da bi Zapadni Balkan, u svom užasu koji je zadesio Evropu, jedini mogao profitirati, kao područje na koje će Zapad, u strahu od daljnjih Putinovih destabilizirajućih poteza, obratiti dodatnu pažnju i oteti ga iz sfere ruskog uticaja.

No, da li će tako, zaista i biti?

Eurozastupnici koje je kontaktirala Al Jazeera nisu baš takvog mišljenja, te upozoravaju da se prema Dodiku sada treba usmjeriti još više pažnje, tim prije što, uz sve što je radio u BiH prije rata u Ukrajini, i sada održava kontakte s ruskim zvaničnicima, dok ruska čizma nemilosrdno gazi Ukrajinu. Tvrde da se jasno svrstao uz Putina, baš kao i Vučić, koji uprkos podršci Srbije Rezoluciji UN-a, kojom se osuđuje ruski napad na Ukrajinu, Rusiji ne želi uvesti sankcije.

„U cjelini gledajući, Putin će nastojati prijetiti Evropskoj uniji i evropskoj sigurnosti na koji god način bude mogao“, mišljenje je zastupnice iz Evropskog parlemanta Tineke Strik.

„Bliski odnosi ruskih zvaničnika i Dodika su duboko zabrinjavajući. Moj je strah da bi Dodik, uz implicitnu podršku Rusije i Srbije, mogao pokušati zloupotrijebiti situaciju i napraviti nove korake ka secesiji, sada kada su oči cijelog svijeta uprte u Ukrajinu. Razgovori Dodika sa ministrom Sergejom Lavrovim su zabrinjavajući i EU ih treba oštro osuditi, a oni su se desili čak i nakon brutalnog ruskog napada na Ukrajinu“, tvrdi.

‘Putinove prijetnje uzimati jako ozbiljno’

Strik zastupa stav da se Dodiku odmah trebaju uvesti sankcije.

„Zato sada treba, po jako hitnom postupku, uvesti sankcije Dodiku, kako bi se skrenuo sa secesionističkog kursa, a time bi mu se poslala i jaka poruka. No, smatram da je Dodik dovoljno pametan da ne preduzima nikakvu nasilnu akciju, jer, kao što vidimo na primjeru Ukrajine, to bi dovelo do snažnih posljedica. Događaji iz Ukrajine pokazuju da međunarodna zajednica može koherentno i odlučno djelovati u slučaju eskalacije“, rekla je.

U vezi pojedinih radikalnih prognoza da bi Putin u nekoj opciji u BiH mogao poslati i svoje vojnike, Strik tvrdi da to ne očekuje.

„U ovom trenutku moja je procjena da su Putin i Rusija usmjerili svu pažnju na Ukrajinu i da ne mogu u BiH slati vojnike. No, u isto vrijeme, Ukrajina je primjer da se Putinove prijetnje trebaju uzimati jako ozbiljno, naročito na Balkanu i u BiH“, kaže holandska europarlamantarka.

Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula u izjavi za Al Jazeeru upozorava da se od Dodika, čak i u ovim okolnostima, svašta može očekivati.

“U pokušajima da se očuva na vlasti, sve je više izgledno da Dodik neće prezati ni od čega. Samo njegove jučerašnje izjave, gdje se, otvorenije od Aleksandra Vučića, svrstao na stranu Putinovog ubilačkog režima, ukazuju na to da je svjestan da bi ove godine mogao odigrati svoje zadnje karte. A među tim kartama, za njega je možda i provociranje ratnog sukoba. Institucionalno, čini gotovo sve što je u njegovoj moći da bi oslabio Bosnu i Hercegovinu, a rat u Ukrajini i faktična izolacija Putina i Rusije tjerat će ga na povlačenje poteza koje neće biti lako poništiti. Njegove poteze teško će biti točno predvidjeti, no ne treba im se iznenaditi“, mišljenja je Picula.

‘Ko je spreman ginuti da bi Dodik ostao na vlasti?’

„A opet, doista mi je teško zamisliti da su nakon teškog i pogubnog rata i zatim 25 godina osiromašivanja Bosne i Hercegovine, koje je rezultiralo velikim odljevom ljudi, Srbi u Republici Srpskoj doista spremni na još jedan rat. Dodik je, gotovo sam siguran, spreman tuđu djecu poslati u rat nakon što je svoju tako dobro zbrinuo, ali tko je spreman ginuti da bi on ostao na vlasti, to je pitanje. Jedno je mahati zastavama, a drugo je ponovno uzeti pušku u ruke“, dodaje.

Na pitanje šta bi trebalo uraditi da građani BiH budu mirniji, Strik i Picula su složni u tome da su to – vojne snage EU-a i NATO-a.

“Raspoređivanje dodatnih 500 vojnika EUFOR-a u BiH je jako važno, To je kristalno jasan politički signal koji dokazuje da međunarodna zajednica neće tolerisati nikakvu eskalaciju na Balkanu. Brojka od 500 vojnika je jako niska, ali je ključno to da te snage mogu biti dodatno pojačane ukoliko vidimo da prijetnja ne slabi i da se Dodikovo savezništvo sa Rusijom nastavlja uprkos užasnom ratu u Ukrajini. EUFOR-ove snage moraju biti raspoređene na taktičkim mjestima, kao što je Brčko distrkt, kako bi se stvorile pretpostavke za odsijecanje glavnih ekonomskih centara RS-a od Srbije. To bi Dodika trebalo odgovoriti od razmišljanja o eskalaciji. A, ukoliko OHR bude imao bilo kakve indikacije da bi Dodik mogao početi koristiti silu u BiH, Visoki predsavnik odmah treba upotrijebiti Bonske ovlasti i smijeniti ga”, poručuje Strik.

Dok i sam tvrdi da inicijativa bivših visokih predstavnika Schwarz-Schillinga i Inzka o smještaju NATO-ovih i EUFOR-ovih vojnika kod Brčkog i na granici BiH i Srbije nije pogrešna, Picula postavlja pitanje da li je to dovoljno i da li je potrebna i veća vojna prisutnost.

‘Podrška Putinu je crvena linija’

Picula poziva i na sankcionisanje Dodika, što je i sam inicirao u Evropskom parlamentu.

„Poznata je moja inicijativa, koja je dobila i podršku kolega u Evropskom parlamentu, da se Dodiku i njegovom krugu nametnu sankcije. Riječ je o inicijativi koja daleko prethodi eskalaciji sukoba u Ukrajini. Već godinama upozoravam na Dodikove poteze koji idu rastakanju Bosne i Hercegovine. Što se tiče poteza koji bi konkretno, osobno Dodika mogli natjerati na promjenu politike, mislim da bi to eventualno moglo biti Putinova abdikacija, nakon koje Dodik više ne bi imao jasno sidro gdje će se vezati“, govori Picula.

Uz sve pomenuto, Strik kaže da EU od Vučića i Dodika treba tražiti da se odmah usklade sa stavom Unije i uvedu sankcije Rusiji.

„Ne samo zbog toga što je to dio procesa prijema BiH i Srbije u EU, već i zato što je na tlu evropskog kontinenta počeo prvi sukob nakon rata na Balkanu. Birajući stranu Putina, Vučić i Dodik izabrali su pogrešnu stranu historije. Mi smo pozivali na sankcije Dodiku i ranije, ali nadam se da će njegova podrška Putinu biti crvena linija za EU i razlog za teške sankcije“, kaže Strik.

Nacional: Opasni Putinov plan

Snažniji utjecaj Rusije na Bosnu i Hercegovinu jedna je od mogućih posljedica koje bi dodatno destabilizirale situaciju na području bivše Jugoslavije.

Jačanje Milorada Dodika i Republike Srpske uz podršku Vladimira Putina gurnulo bi Bosnu i Hercegovinu prema potpunom kaosu i vrlo vjerojatnom raspadu te države. Takav scenarij nitko u Vladi premijera Andreja Plenkovića ne želi vidjeti, a iz Banskih dvora sigurno nisu blagonaklono gledali ni na izjave predsjednika Zorana Milanovića koji je ne tako davno hvalio Milorada Dodika i njegovu suradnju s Draganom Čovićem, piše Nacional.

Da je rusko uplitanje u Bosnu i Hercegovinu najveća prijetnja sigurnosti na ovim prostorima, potvrđuju i neki strani mediji koji upozoravaju da bi Putinov idući cilj mogla biti baš ta država. U analizi stanja nakon napada na Ukrajinu, naglašava se i da u ruskoj strategiji povratka dominacije u izgubljenim sferama utjecaja nakon Hladnog rata odlučujuću ulogu igra i tzv. zapadni Balkan i to ponajviše područje Bosne i Hercegovine.

Njemački sigurnosni stručnjak Gustav Gressel napisao je da BiH vidi kao drugu frontu mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine jer Milorad Dodik forsira odcjepljenje Republike Srpske. Gressel također opisuje scenarij prema kojem bi separatističkim snagama u Republici Srpskoj pošlo za rukom odcjepljenje njihova dijela zemlje te dodaje: “Onda bi vojnici europske vojne misije EUFOR morali posegnuti za oružjem. Onda bi Rusija inzistirala na vlastitoj vojnoj nazočnosti na terenu, kako bi zaštitila srpske interese”. /vijesti.ba

Kosova.info pratite putem društvene mreže Facebook

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort