NajnovijeRegion

Crna Gora: Bulajić na sastancima s ruskim obavještajcima

Predsjedavajući Skupštine Crne Gore Strahinja Bulajić, jedan od funkcionera proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta sastao se 20. februara sa ruskim obavještajcima Spoljne obavještajne službe (SVR) …
… Viktorom Antipinim i Aleksandrom Perišovim u danilovgradskom restoranu „Central lounge bar“, što je operativno dokumentovano i proslijeđeno vrhu ANB – kazali su Pobjedi izvori iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji, bez obzira na stav aktuelnog menadžmenta, i dalje nastoje da zaštite interese države Crne Gore.

Operativci ANB su imali informaciju o susretu, pa su u cilju dodatnog dokumentovanja kontakta, “skinuli” video zapise sa nadzornih kamera iz centra Danilovgrada.

Pokazalao se da je agent SVR-a Antipin na sastanak je došao vozilom marke ,,Hyundai“ registarskih oznaka 10A45 u pratnji Perišova, koji je, kažu imao zaduženje takozvane “kontrapratnje”.

Sastanak je vodio Antipin, a Bulajić je u Danilovgrad, kako navode izvori Pobjede, stigao službenim vozilom „Škoda“ CG tablica.

  • Operativci Agencije za nacionalnu bezbjednost već duže vrijeme imaju informacije o Antipinu i Parišovu, o njihovim kontaktima, kretanjima, sastancima, o čemu je podrobno upoznat direktor službe Dejan Vukšić”, navode izvori.

Kako prenosi Pobjeda, ruski obavještajci su pod nadzorom već nekoliko godina, zbog sumnje da su neprijateljski nastrojeni prema državi i predstavljaju prijetnju po crnogorsku evroatlasku orijentaciju, pa je tako u fokus interesovanja došao i potpredsjednik parlamenta Bulajić kojeg su Rusi kontaktirali.

  • Operativna saznanja crnogosrkih bezbjednosnih službi ukazuju na to da je kontakt Bulajiću trebalo da posluži za razmjenu stavova o političkoj situaciji. Ruskim obavještajcima je razgovor poslužio, ne samo da iskažu stav Moskve, već i da prenesu političke sugestije i instrukcije povodom političkih dešavanja u Crnoj Gori – tvrde sagovornici Pobjede.

Iako je Vukšić imao sve informacije o aktivnostima dvojice ruskih obavještajaca on te podatke nije dijelio sa odlazećim potpredsjednikom Vlade i koordinatorom službi bezbjednosti Dritanom Abazovićem, ali je ovaj, ipak došao do informacija.

S obzirom na to da je ruski dvojac duže vrijeme pod posebnom opservacijom, Agencija ima mnoštvo dokaza o djelovanju ovih operativaca.

Nakon što je Građanski pokret Ura, čiji je lider Abazović, otkazao podršku proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini formiranoj poslije izbora u avgustu 2020. godine upravo njihovim glasovima, Crna Gora je u dubokoj političkoj krizi.

Ura je predvodila listu „Crno na bijelo“ čiji lideri su 17. januara saopštili da Vlada više nema njihovu podršku i za izlazak iz krize predložili formiranje manjinske vlade za koju su tražili podršku DF-a i Demokratske partije socijalista, ali uz uslov da kadrovi te dvije političke organizacije ne participiraju u toj vladi.

DF je kategorično odbio ponudu, a Vlada Zdravka Krivokapića oborena je, na inicijativu koalicije „Crno na bijelo“ 4. februara, glasovima DPS-a i ostatka opozicije.

Tri dana kasnije, funkcije je razriješen i predsjednik parlamenta lider Demokrata Aleksa Bečić, a predsjedavanje Skupštinom preuzeo je potpredsjednik Strahinja Bulajić.

Iako je početno tvrdio da neće opstruirati rad parlamenta, jučer je saopštio da neće zakazati sjednicu Skupštine za 3. mart kako su tražili predstavnici opozicije i koalicije „Crno na bijelo“.

Kako je kazao, traži da se ranija parlamentarna većina dogovori, a u slučaju da dogovor izostane, spreman je da zakaže sjednicu koja će biti „rezultat demokratskog dogovora o datumu održavanja vanrednih parlamentarnih izbora“ i izboru tehničke Vlade koja bi pripremila te izbore.

Da Bulajić neće zakazati sjednicu Skupštine na kojoj bi se birao novi šef parlamenta 23. februra poručio je jedan od lidera DF-a Andrija Mandić. Isto je ponovio u četvrtak na Zlatici tokom devedesetominutne blokade saobraćajnica koje je organizovao Demokratski front.

Na konferenciji za novinare Mandić je kazao da su imali sastanak sa Bulajićem i da će on poštovati sve što odluči DF.

Lideri te političke grupacije Andrija Mandić i Milan Knežević prvostepeno su osuđeni za učešće u pokušaju terorizma na dan izbora u Crnoj Gori u oktobru 2016. Pokušaj nasilnog svrgavanja sa vlasti Demokratske partije socijalista i njenog lidera, predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, kako je utvrđeno dokaznom građom sprovedenom tokom suđenja, organizovale su ruske tajne službe.

Nakon što su na izborima u avgustu 2020. godine prosrpske i proruske političke snage, zahvaljujući podršci Građanskog pokreta Ura, stvorile parlamentarnu većinu i formirali novu vlast u zemlji, ruski plan počeo je da se sprovodi u djelo.

Agencija za nacionalnu bezbjednost, o čemu je Pobjeda u više navrata pisala, za svega nekoliko mjeseci gotovo da je predata u ruke srpskim i ruskim obavještajcima. Direktor Agencije Dejan Vukšić, nekadašnji advokat, kadar je DF-a i Crkve Srbije i sve podatke, kako smo objavili, servilno dijeli sa srpskom BIA-om i ruskim obavještajcima kojima je omogućio da nesmetano razvijaju svoju mrežu u Crnoj Gori.

Demokratski front je od formiranja bio anti-NATO orjentisan i vlastitu politiku su izgrađivali na programu bliskih odnosa i interesnog povezivanja sa Srbijom i Rusijom. Bili su česti i rado viđeni gosti i u Beogradu i u Moskvi.

Pobjeda je 2017. pisala kako je potpredsjednik Nove srpske demokratije Strahinja Bulajić prisustvovao 10. i 11. septembra 2014. međunarodnom skupu u Moskvi, posvećenom „tradicionalnim porodičnim vrijednostima“, čiji je domaćin bio ruski milijarder Konstantin Malofejev, što je pokazalo istraživanje britanskog istraživačkog centra Belinket (Bellingcat) i ruskog magazina The Insider.

Pobjeda je tada kontaktirala Bulajića, a on je rekao „da se sjeća skupa“, ali da „Malofejev nije bio domaćin i da ga nikad u životu nije vidio“.

Malofejev je tajkun blizak predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, za kojeg je, kako smo objavili, šira javnost u Crnoj Gori prvi put čula u aprilu 2015. godine kada je finansirao i organizovao donošenje ,,blagodetnog ognja“ ispred Cetinjskog manastira.

U dijelu istraživanja, čiji je autor Hristo Grozev, a koji se odnosi na veze ruskog tajkuna Malofejeva sa Crnom Gorom, ističe se da je Bulajić nekoliko mjeseci nakon skupa u Moskvi postao član Predsjedništva Demokratskog fronta.

U istraživanju britanskog istraživačkog centra tada su istakli i činjenicu kako su lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević gostovali su 2016. godine u udarnom terminu na Malofejevoj TV Carigrad, te da je Mandić u intervjuu iz februara 2016. godine za TV Carigrad predvidio stalne ulične proteste i nasilne sukobe ukoliko ne bude organizovan referendum o NATO-u.

Mandić je, kako se ističe u istraživanju, rekao i da mu je predsjednik državne Dume Rusije Sergej Nariškin na sastanku obećao da proruske političke snage u Crnoj Gori „mogu da računaju na rusku podršku“.

Malofejev, koji se zalaže za ponovno uspostavljanje ruske imperije, kako smo tada pisali, htio je da kupi jednu televiziju u Crnoj Gori, vjerovatno, kako bi proširili ruski uticaj i propagirali politiku Moskve.

No, ruski tajkun je samo jedan u nizu igrača Vladimira Putina koji je svoje biznis i političke interese vezao za Zapadni Balkan, prenstveno za Srbiju i Crnu Goru. Uz pomoć brojnih biznismena, Rusija je stvorila mrežu političkog, ali i medijskog uticaja u ovom regionu i nema sumnje da će te poluge koristiti u svakoj prilici.

Naravno, posebno u sadašnjoj Crnoj Gori koja prolazi veliku političku krizu, sa Vladom u tehničkom mandatu, bez predsjednika Skupštine i uz planski razoreni bezbjednosni sektor…

Ruski agenti godinama „pokrivaju“ Zapadni Balkan, a u fokusu su im Crna Gora i Bosna i Hercegovina, dok im je Srbija tradicionalno odan partner.

Operativci ruskih službi pod kontrolom drže entitet BiH Republiku Srpsku i maksimalno pomažu separatističku politiku Milorada Dodika.

Mrežu u Crnoj Gori su odavno instalirali, ali su je rapidno razvili nakon izbora 2020. godine kada su vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske partije.

Informacijama iz više bezbjednosnih službi i stranih ambasada ukazuju da bi Moskvi, u jeku agresije na Ukrajinu i teške osude međunarodne zajednice, značajno bilo da dođe do destabilizacije prilika na ionako turbulentnom Zapadnom Balkanu.

U tom smislu BiH i Crne Gore su idaleni targeti za političko usijanje u regionu, ali djelovanje ruskih službi preko proruskih i prosrpskih političkih snaga koje u tim zemljama, uz podršku Srbije, imaju snažno uporište.

Upravo to je, kako tvrde neki izvori, razlog iznenadne posjete sekretara Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rusije Nikolaja Patruševa Beogradu. On bi, kako su javili srpski mediji, 28. februara trebalo da se sastane sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Patrušev je jedan od najmoćnijih ljudi Kremlja.

Srbija se nije pridružila sankcijama protiv Rusije koje su uvele zapadne zemlje zbog agresije na Ukrajinu.

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort