NajnovijeSvijet

Netflixov dokumentarac o revoluciji ili vodič za neznalice

“Winter on Fire” je dokumentarni film koji donosi hronologiju Euromajdana, otkrivajući kako rastuća autoritarnost Putinove Rusije utječe na Ukrajinu. Ko dovoljno poznaje medije i način na koji funkcionira sprega politike i filmske industrije, u njemu može iščitati ono što se tamo događa trenutno.

Punog naziva “Winter On Fire: Ukraine’s Fight for Freedom”, dokumentarac o građanskim protestima održanim u Kijevu u razdoblju 2013.-2014. godine nominiran je za Oscara, a svoju premijeru je imao u Veneciji 2015. godine.

Film je režirao Evgeny Afineevsky, prikazujući hronologiju studentskih proevropskih protesta koji su prerasli u revoluciju dostojanstva, punu nasilnih akcija i poziva na ostavku bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.

Ukrajinska vlada je 2013. godine brutalno odgovorila na narodni pokret, koji je trebalo da ukaže na želju kako je mlada i progresivna Ukrajina ipak naklonjena zapadnjačkim silama. Više od 93 dana u Kijevu, nešto što je počelo kao mirne studentske demonstracije, završilo je u nasilju i preraslo u pokret za građanska prava.

Suština ukrajinskog haosa mogla bi se definirati kao nešto što potpaljuje vječite hladnoratovske antagonizme između ruskih i zapadnjačkih struja, koje se prelamaju preko najveće evropske države.

Prosječan stanovnik bilo koje zemlje na svijetu danas nema pojma šta se događa u Ukrajini i zašto se svijet posljednjih dana klati na ivici rata, ali ako samo malo poznaje medije, jasno mu je da je u toku fabrikacija rata, koji nikako da počne.

Revolucija jede svoju djecu

Rusko-izraelski reditelj sa sjedištem u Los Angelesu Afineevsky je predvodio veliku ekipu (zaslužni su deseci snimatelja) koja je 93 zimska dana krajem 2013. i početkom 2014. promatrala pobunu protiv Janukoviča na kijevskom trgu Majdan. Neki od snimaka su potpuno nevjerovatni i predstavljaju ono što samo stvarnost može proizvesti na filmskoj traci.

Velika većina filma se sastoji od intervjua sa sudionicima, koji su snimljeni nakon završetka pobune i prožimaju se kroz film. U postprodukciji film je dotjeran i oblikovan na način da bude razumljiv i privlačan zapadnoj publici, ali i svima onima koji ne znaju ništa o neredu koji se događao ispod plavo-žutih dvobojnica.

U samom uvodu filma daje se sažet prikaz pobune na Majdanu. Januković je korumpirani autokrat posebne vrste, koji je obećao gospodarski sporazum s Evropskom unijom, što je trebalo da pomogne u daljnjoj integraciji Ukrajine. Predsjednik ga nije potpisao, paralelno šurujući s Ruskom Federacijom.

Nakon što je 1991. godine Ukrajina proglasila svoju nezavisnost od Rusije, ti utjecaji nikada nisu posve zamrli pa su proevropski Ukrajinci izašli na Majdan kako bi protestirali. Naravno, to je samo jedna strana priče, ona koju žele promovirati autori dokumentarca, ovih dana aktuelnog na Netflixu.

“WInter of FIre” otvara brojne kontroverze poput policijskog nasilja, državne brutalnosti, ubistava, otmica, represije i cenzure. Publika vidi nagomilavanje napetosti u društvu koje se “ne želi vratiti u SSSR” i mora zaštititi neovisnost Ukrajine, kao i osnovna ljudska prava u zemlji.

Film ima važnu misiju u prikazivanju događaja kroz perspektivu prosvjednika Euromajdana. Građanski nemiri i revolucija u Ukrajini bili su popraćeni s puno dezinformacija i lažnih vijesti, što je teško naštetilo podršci zemlji iz inozemstva.

Lažne priče uglavnom je širio Kremlj i trebao im je adekvatan informacioni odgovor. Ovaj projekt zato igra važnu ulogu u novinskim ratovima o političkim događajima u Ukrajini, koji prikazuju nasilje proruske države prema njenim građanima.

Zanimljivo je da je 2016. godine u ukrajinsko političko pitanje uvučeno i lepršavo natjecanje za najbolju pjesmu Evrope. Na Eurosongu je tada pobijedila pjevačica Jamala s pjesmom “1944.”.

Mračna priča iza dojmljive melodije inpirirana je teškom životnom pričom Jamaline prabake, krimske Tatarke, koja je s hiljadama drugih u tipično staljinističkim historijskim uslovima deportirana godinu dana prije rata.

Za sve je kriv Staljin sa svojom suludom naredbom iz 1944. da se s Krima u središnju Aziju, najviše u Uzbekistan, deportira kompletna populacija tamošnjih krimskih Tatara.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort