NajnovijeSvijet

New York Times: Ruska invazija na Ukrajinu bila bi drugačija od svih u zadnjih 80 godina

Otkako je prije skoro 80 godina završio Drugi svjetski rat, bilo je nekoliko desetaka ratova. No ako Rusija u narednim danima napadne Ukrajinu, ovaj će rat biti drugačiji od svih njih i mogao bi ukazivati na dolazak nove alarmantne ere u kojoj se na noge ponovno uspinje autoritarizam.

New York Times je u svojoj analizi naveo dva ključna razloga zašto bi rat u Ukrajini izgledao drugačije od svih ostalih nakon 2. svjetskog rata.

Prvi razlog: Regionalna dominacija
U slučaju da Rusija napadne Ukrajinu, radit će se o ničim izazvanoj invaziji jedne od najvećih svjetskih vojnih sila. Glavni cilj ruskih vlasti bi tada bio očigledan – širenje regionalne dominacije, bilo aneksijom ili uspostavom marionetske vlade.

Nekoliko drugih sukoba nakon Drugog svjetskog rata također odgovara ovom opisu. Neke od najbližih analogija su sovjetska invazija na Afganistan 1970-ih, Čehoslovačku 1960-ih, Mađarsku 1950-ih, kao i aneksija Krima 2014. godine. SAD je napao Panamu 1980-ih i uz pomoć CIA-e srušio izabranu vladu u Gvatemali 1950-ih.

Naravno, Sjedinjene Države su pokrenule i nekoliko “dalekih ratova” u Iraku, Vijetnamu i drugdje. No, najmoćnije zemlje svijeta rijetko su koristile silu kako bi proširile svoje granice. Umjesto toga, većinom su se pridržavale ugovora i međunarodnih pravila uspostavljenih 1940-ih.

Relativni mir je imao ogromne koristi za globalnu ekonomiju i društvo općenito. Životni standard je porastao, a ljudi su u prosjeku počeli živjeti duže, zdravije i udobnije od svojih predaka. Smanjenje broja ratnih sukoba imalo je u tome središnju ulogu – do početka ovog stoljeća stopa po kojoj su ljudi umirali u oružanim sukobima pala je na najnižu razinu u pisanoj povijesti.

Rat kakav nismo vidjeli u posljednjih 80 godina
Ruska invazija na Ukrajinu izgledala bi kao rat kakav nismo vidjeli u posljednjih 80 godina i koji je nekoć bio uobičajen. Radilo bi se o moćnoj naciji koja želi proširiti svoju regionalnu dominaciju preuzimanjem susjednih teritorija. Ovakav rat bio bi znak da Putin vjeruje da je Pax Americana gotov i da su SAD, Evropska unija i njihovi saveznici postali preslabi za provedbu svojih prijetnji.

Kao što je Anne Applebaum napisala za The Atlantic, Putin i njegov uži krug dio su nove vrste autokrata, zajedno s čelnicima Kine, Irana i Venezuele – to su “ljudi koje ne zanimaju ugovori i dokumenti, ljudi koji samo poštuju čvrstu moć”. Mnogi ljudi na Tajvanu su iz tog razloga u strahu zbog situacije u Ukrajini.

  • Ako zapadne sile ne uspiju odgovoriti Rusiji, one ohrabruju kinesko promišljanje o akciji na Tajvanu – rekao je Lai I-chung, tajvanski dužnosnik. Ako svijet ulazi u eru u kojoj zemlje ponovno donose odluke na temelju svoje vojne snage, čeka nas velika promjena.

Drugi razlog: Demokratska recesija
Politolozi već nekoliko godina upozoravaju da je provedba demokratije u padu diljem svijeta. Larry Diamond sa Sveučilišta Stanford kazao je da se radi o “demokratskoj recesiji”.

Neprofitna organizacija Freedom House izvještava da je razina globalne političke slobode u padu od 2006. godine. Rusko preuzimanje ukrajinskih teritorija pridonijelo bi ovoj demokratskoj recesiji na nov način: autokratija bi demokratiju preuzela silom, piše The New York Times.

Ukrajina je uglavnom demokratska država s više od 40 miliona stanovnika, s prozapadnim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je 2019. osvojio 73 posto glasova u posljednjem krugu izbora. Ta pobjeda i nedavne ankete pokazuju da većina Ukrajinaca želi živjeti u zemlji koja više nalikuje evropskim nacijama na zapadu i SAD-u nego što nalikuje Rusiji.

No Putin i njegov uži krug vjeruju da su liberalne demokratije u padu, čije mišljenje dijele i Xi Jinping i drugi visoki kineski dužnosnici. Oni znaju da se SAD i Evropa sada bore kako bi podigli životni standard za veći dio svog stanovništva. Putin i Xi također znaju da su mnoge zapadne zemlje polarizirane, zatrpane kulturnim sukobima između metropolitanskih i ruralnijih područja. Glavne političke stranke su slabe ili se i same ponašaju na antidemokratski način.

“Stvara se novi multipolarni poredak”
Zbog ovih problema su Putin i njegovi glavni saradnici dobili samopouzdanje i počeli koristiti agresivnu taktiku.

  • Stvara se novi multipolarni poredak koji odražava nezaustavljivu promjenu moći u korist autoritarnih režima koji podržavaju tradicionalne vrijednosti. Žestoka, uskrsnuta Rusija je, zajedno s Kinom, pionirska snaga koja stoji iza dolaska ovog novog poretka – napisao je Alexander Gabuev iz trusta Carnegie Moscow Center.

Naravno, situacija u Ukrajini je još uvijek neizvjesna. Putin bi ipak mogao odlučiti da ne pokrene invaziju, s obzirom na mogućnost nastanka dugotrajnog rata, velikog broja ruskih žrtava i gospodarskih problema previranja. Napad na Ukrajinu bi bio primjer velikog političkog kockanja – što bi također bio znak da se svijet možda mijenja.

Kosova.info pratite putem društvene mreže Facebook

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort