NajnovijeRegion

Vučićev test patriotizma sastoji se od tri pitanja: NATO, Kosovo i Srebrenica. Šta je ispravan odgovor?

Srpske vlasti i njeni saradnici već mjesecima pred opoziciju i kritičare režima postavljaju svojevrsni „test patriotizma“. Taj test se sastoji od tri pitanja: jeste li za ulazak Srbije u NATO, priznajete li neovisnost Kosova, i je li u Srebrenici bio genocid?

Svaka medijska prilika, rijetki TV dueli vlasti i opozicije, društvene mreže, režimski tabloidi, skupštinska govornica, koriste se za postavljanje nekog od ovih pitanja opozicijskim čelnicima ili simpatizerima opozicije.

Na prvi pogled djeluju kao legitimna pitanja u političkoj borbi, ali ako se ima u vidu činjenica da je bilo koji odgovor opozicije „pogrešan“, pitanja se ispostavljaju kao trik koji treba pokazati „manjak patriotizma“ u opoziciji i praktično je isključiti iz rasprave.

Klasične provokacije režima

„Pitanja zapravo služe da opozicione kandidate prikažu kao izdajnike kojima strane ambasade – tu se misli zapadne – daju zadatke”, kaže glavni urednik tjednika „Vreme” Filip Švarm.

„Pitanje članstva u NATO-u”, nastavlja Švarm za DW, „dodatno dobiva na težini jer je Zdravko Ponoš (opozicijski političar op.ur.) ozbiljan kandidat na predsjedničkim izborima. Protiv njega već dugo traje kampanja da je NATO general. Tako se zapravo kaže on je za NATO koji je ubijao nas i našu djecu, a tako se diskvalificira politički protivnik.“

Pitanja su ušla u modu tokom jednog duela marketinškog stručnjaka Nebojše Krstića, koji zdušno podržava vlast, i čelnika ekoloških protesta Save Manojlovića koji se pokušavao izvući neutralnim odgovorima.

Novinar Slobodan Stupar kaže da taj triptih pitanja zvuči kao da ih je smislio sam predsjednik Aleksandar Vučić u svom kabinetu, i onda proslijedio režimskim medijima.

„Vučić vjerojatno ta pitanja vidi kao neugodna za opoziciju, gdje bi se svaki pokušaj odgovora predstavio kao šok za javnost, dakle da opozicija priznaje neovisnost Kosova, ili želi u NATO, ili misli da se u Srebrenici dogodio genocid. Ali, to je svejedno niska razina propagande režima”, napominje Stupar u razgovoru za DW.

Šta je „ispravan” odgovor?

Ono što smije reći Vučić ne smije opozicija.

Što bi na ova pitanja mogli odgovoriti pripadnici vlasti? Unutar vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) ima par glasova koji otvoreno propagiraju članstvo u NATO-u, pri čemu vojni analitičari napominju da je Srbija u vrijeme naprednjaka ostvarila daleko najveći stepenj saradnje s NATO-om. Srbija je praktično pred vratima članstva, i bila bi primljena čim to poželi.

Bilježi se također da su podršku skupštinskoj „Deklaraciji o osudi zločina u Srebrenici“ iz 2010. dali i sadašnji visoki državni dužnosnici, članovi i bivše i sadašnje vlasti. U toj deklaraciji se pojam „genocid” izbjegava, ali se poziva na presude međunarodnih sudova koji su utvrdili genocid. Aktualna vlast je mogla, ako joj deklaracija toliko smeta, ukinuti ju u Skupštini Srbije, u kojoj imaju komotnu većinu.

Kosovsku neovisnost doduše niko iz vlasti službeno ne podržava, ali i tu opozicija navodi kako je vladajuća koalicija Briselskim sporazumom, ali i kasnijim koracima praktično zacementirala kosovsku neovisnost.

„Problem je u tome“, ističe Filip Švarm, „što kada bi nešto slično rekao sam Aleksandar Vučić, to bi se već pravdalo nekim višim ciljevima, brigom za budućnost, prosperitet Srbije i slično. To su svakodnevni paradoksi političkog života Srbije.“

„Kada je riječ o NATO-u, sadašnji načelnik Generalštaba Mojsilović bio je četiri godine predstavnik Srbije u NATO paktu. Ali, on nije NATO general. Zdravko Ponoš, koji je bio načelnik Generalštaba prije 12 godina – jest. Ta vrsta paradoksa kreira javni život: ono što kažu vlast i Vučić je dobro, ali što god kaže neko drugi to je loše i protiv je interesa Srbije”, dodaje urednik „Vremena”.

Poruke na više stolica

Pitanje odnosa prema Srebrenici to također jasno pokazuje, ističe Filip Švarm, jer tu postoje dvije vrste poruka: „Jedna je poruka svom biračkom tijelu da je Ratko Mladić srpski general koji je štitio narod od genocida, i da je Srbija tokom devedesetih vodila teške borbe, uz istodobnu amneziju oko sudjelovanja sadašnjih pripadnika vlasti u svemu tome.”

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić svojevremeno je izjavio da bi ga narod objesio na Terazijama da je potpisao Briselske sporazume kao Vučićeva vlast. A tek da je netko sjedio ispred Donalda Trumpa i potpisao Vašingtonski sporazum?

„Situacija je takva da opozicija – što god rekla o Kosovu – neminovno u ovakvoj kontroli medija biva proglašena za izdajnike a Aleksandar Vučić za patriota“, zaključuje Švarm.

Doduše, kampanja uoči izbora trećeg aprila je tek službeno počela i očekuje se da će zakuhati narednih sedmica. Kko zna koliko puta će još biti postavljen naprednjački triptih pitanja.

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort