NajnovijeSvijet

The Economist: Vladimir Putin drži sve opcije otvorene u Ukrajini

Ugledni britanski list ¸”The Economist” napravio je analizu minulih dešavanja u Ukrajini potaknutu posljednim potezom ruskog lidera Vladimira Putina i povlačenjem dijela ruskih trupa.

  • Onima koji su gledali dugo raspoređivanje vojnih snaga Rusije na granici s Ukrajinom, ova sedmica je izgledala kao trenutak kada će im se dozvoliti da napadnu Ukrajinu. Neki američki zvaničnici predvidjeli su trenutak invazije Vladimira Putina, prije zore 16. februara.

Međutim, posljednjih dana, politički signali njegovih podređenih sugerišu želju da se povuče s ivice, ili barem da je neodlučan. Hoće li biti rata ili će se pregovarati? Putin ostavlja svijet da nagađa – navodi “The Economist”.

Nejasna situacija s Putinom
Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je jučer da još uvijek ima prostora za pregovore, naročito o kontroli naoružanja, ujutro 15. februara rusko ministarstvo odbrane objavilo je da će povući dio trupa sa ukrajinske granice.

Uprkos tome, “The Ekonomist navodi da bi Rusija mogla zadržati svoj prijeteći stav sedmicama ili čak mjesecima, prema zapadnim izvorima. „Putin nije doneo odluku na ovaj ili onaj način o ovome“, rekao je jedan. “Mislim da u ovom trenutku ima otvorene sve mogućnosti. Mislim da nije odlučio da uradi bilo šta. Isto tako, mislim da nije odlučio da ništa ne uradi.

“Neki su mislili da je to Putinov način da proglasi pobjedu i odustane. Ruski propagandisti su proglasili da je on ponovo nadmudrio Zapad”.

The Economist ističe da je situacija još uvijek nejasna, jer nakon sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Šolcom (Scholz), Putin je nagovjestio da neće još uvijek provesti takvu odluku, rekavši da su parlamentarci pokazali da razumiju javno mijenje. Dodao je da ukrajinske akcije u Donbasu predstavljaju genocid, te da je najbolji način rješenja da se Ukrajina drži tzv. sporazuma iz Minska.

  • Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da očigledna spremnost Rusije da razgovara ‘daje osnove za oprezan optimizam’. Ipak, rekao je da još nema dokaza o deeskalaciji. Ako ništa drugo, rekli su zapadni izvori, Rusija je i dalje jačala svoje snage uprkos očiglednom kretanju nekih jedinica iz pograničnog regiona. Za ruski napad na Ukrajinu ‘i dalje postoji velika mogućnost’, rekao je predsjednik SAD-a Joe Biden. Dmytro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova, također je bio skeptičan: ‘Mi ne vjerujemo u ono što čujemo, vjerujemo u ono što vidimo – navodi “The Economist”.

Putin bi možda pokušao da igra na ideji ukrajinskog „genocida“
Putin bi možda pokušao da igra na ideji ukrajinskog „genocida“ ljudi koji govore ruski u Donbasu. Prema uslovima sporazuma iz Minska, dogovorenih u dva dijela u septembru 2014. i februaru 2015, Ukrajina bi trebalo da reintegriše otcepljene regione pod „posebnim statusom“. Ostale odredbe uključuju povlačenje teškog naoružanja, decentralizaciju, slobodne izbore, amnestiju i vraćanje granične kontrole Ukrajini.

Sporazumi su odgovorni za održavanje neujednačenog mira od 2015. godine, ali su nejasni i sporni i nikada nisu u potpunosti implementirani. Privatno, mnogi u Kijevu bi željeli poništiti dogovor, videći ga kao trojanskog konja za Moskvu da zadrži kontrolu nad Ukrajinom, bilo kroz unutrašnju destabilizaciju ili ustavni mehanizam za zaustavljanje pada zemlje.

Rusko priznanje otcijepljenih država moglo bi imati dalekosežne posljedice. To bi otvorilo put za formalizaciju ruskog vojnog prisustva u istočnoj Ukrajini. Ovo bi se, zauzvrat, moglo iskoristiti za guranje teritorijalnih pretenzija separatista na čitave regije Donjecka i Luganska, uključujući gradove pod kontrolom Ukrajine poput Mariupolja, velike luke i industrijskog čvorišta. Ali kršenjem suvereniteta Ukrajine, ona također torpedira sporazume iz Minska, što bi Ukrajini moglo dati način da ignorira ono što je dugo smatrala nepravednim dogovorom nametnutim oružjem. . Ovo može objasniti Putinovo oklevanje da se pozabavi pozivom Dume.

Ruski državni mediji za sada su istakli izglede za nastavak neizvjesnosti za Ukrajinu. Margarita Simonjan, borbena šefica mreže RT koju finansira Kremlj, rekla je da je njen “šef” pokazao Zapadu da neće biti primoran da slijedi nametnuti raspored. Forsirao je razgovor o ruskoj bezbjednosti koji „niko“ nije bio spreman da vodi. Izvukli smo se nakon što smo pokazali ljudima šta treba da pokažemo. U međuvremenu, privreda Kijeva je rasparčana u komadiće. Trivijalna stvar, možda, ali isplativa.

Ukrajinci žive u “hiper stvarnosti”
Uspon Rusije i prognoze o neminovnoj invaziji teško su pogodile ukrajinsku ekonomiju. Volodimir Zelenski (Zelensky), predsjednik Ukrajine, predvidio je da će vlada možda morati potrošiti do 5 milijardi dolara za stabilizaciju ekonomije. Ukrajinska vlada je 13. februara bila primorana da izdvoji skoro 600 miliona dolara za garantovanje letova nakon što su veliki osiguravači odbili da u potpunosti pokriju avione koji ulaze u ukrajinski vazdušni prostor.

Vijest o evakuaciji zapadnih ambasada, američka misija je premještena u Lavov, na zapadu Ukrajine, a u međuvremenu je podigla nervozu stanovništva, iako nema velike panike.

Ukrajinci žive svoje živote u “hiper stvarnosti”, rekao je Volodimir Fesenko, politički komentator. Zaglavili su negdje između istine i simulacije. Njihove reakcije su podsjećale na situaciju u Kijevu nakon katastrofe u Černobilu 1986. godine, rekao je:

  • U to vrijeme bilo je onih koji su nastavili da igraju fudbal napolju kao da se ništa nije dogodilo. Ali drugi su se zaključali unutra, mahnito vježbajući dok su bjelili – navodi se u analizi “The Economista”.

©Novinska agencija Kosova.info. Sva prava zadržana.

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort