NajnovijeRegion

Godinu dana od jakih zemljotresa u Petrinji

Godina je dana od jakog zemljotresa koji je 28. decembra u 6:28 sati pogodio Petrinju, da bi je sledećeg dana pogodio još razorniji potres – magnitude 6.2 prema Rihteru koji je odneo živote i teško oštetio celu Sisačko-moslavačku, ali i okolne županije.

Prvi petrinjski zemljotres je bio magnitude 5.0 prema Rihteru, ali već idućeg dana Baniju pogađa još jači potres koji je odneo osam života.

U Majskim Poljanama kod Gline poginulo je petoro osoba, u Petrinji je smrtno stradala 13-godišnjakinja Laura Cvijić, najmlađa žrtva zemljotresa na Baniji. Među žrtvama je i žena koja je povreda podlegla u martu 2021.  U zemljotresu je povređeno 28 osoba.

Još dvoje građana poginulo je u raščišćavanju ruševina od zemljotresa, pokazuju podaci Civilne zaštite.

Hitne službe danima nakon zemljotresa su radile na otklanjanju i raščišćavanju ruševina, a u prvim trenucima nakon potresa, na spašavanju života, izvlačenju iz ruševina.

Na terenu je u trenucima najveće potrebe bilo 800 vatrogasaca, 450 pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja, 590 zaposlenih i volontera Hrvatskog Crvenog krsta, vojska, policija, državna intervencijska jedinica, ali i 300 građevinskih stručnjaka Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.

Osim hitnih službi, prizori zemljotresom pogođenog područja nagnali su na reakciju brojne građane iz svih delova Hrvatske koji su u prvim danima nakon potresa sakupljali donacije, odlazili na Baniju u privatnoj inicijativi, obilazili pogođene građane.

Razoran zemljotres uzrokovao je veliku materijalnu štetu u tri županije – Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj koju je Svetska banka procenila na 5,5 milijardi evra, a Hrvatskoj je Evropska komisija dodelila 319 miliona evra iz Fonda solidarnosti za obnovu javne infrastrukture i oštećenih zgrada.

Ali, nakon brze reakcije hitnih službi, koje su danima nakon zemljotresa bile na terenu, mnogi objekti na kojima je prijavljena materijalna šteta još čekaju obnovu.

Prema podacima Štaba civilne zaštite zaduženog za obnovu, ukupno je na području tri županije prijavljena šteta na oko 40.000 objekata, od čega je oko 5.000 označeno kao privremeno neupotrebljivo.

Uprkos tome, građani su predali zahteve za obnovu ili rušenje za tek četvrtinu ukupno oštećenih objekata, njih 9.568.

Do 22. decembra, Ministarstvo građevine i prostornog uređenja primilo je nešto manje od 400 zahteva za konstrukcijsku obnovu.

Oko 450 objekata na području Banije je srušeno jer su nakon potresa predstavljale opasnost.

Za nekonstrukcijsku obnovu, ministarstvo je primilo oko 8.100 zahteva, od čega su radovi dovršeni na 1.108 porodičnih kuća, dok je 470 kuća obnovljeno u sklopu samoobnove.

I danas brojni stanovnici Banije žive u kontejnerima ili mobilnim kućicama, koji su im dodeljeni kao privremeni smeštaj.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort