NajnovijeSvijet

Kina i SAD ponovo u sukobu zbog prinudnog rada Ujgura

Američki predsjednik Joe Biden je potpisao ukaz kojim se praktično onemogućuje uvoz robe iz kineske provincije Xinjiang – jer se smatra da su tamo potlačeni Ujguri prinudno rade. Šta znači ovaj potez Washingtona?

U Pekingu su bijesni, a vlasti provincije Xinjiang osuđuju odluku. Ove sedmice je predsjednik SAD stavio potpis na ukaz o spriječavanju prinudnog rada Ujgura (Uyghur Forced Labor Prevention Act), piše DW.

Prema tom ukazu, u Sjedinjene Američke Države od sada može da se uvozi roba iz kineske provincije Xinjiang samo ako su proizvodi i sirovine nastali bez prinudnog rada pripadnika etničke manjine Ujgura. Ovim aktom se teret dokazivanja obrće – više ne moraju nadležni u SAD da dokažu da je proizvod plod prinudnog rada, nego obratno, uvoznici moraju da dokažu da nije.

To je reakcija Washingtona na dugogodišnje izvještaje o ugnjetavanju miliona Ujgura u Kini. Aktivisti za ljudska prava i mediji pisali su o logorima za prevaspitavanje i zločinima nad tom manjinom.

Do sada je u SAD-u na snazi bila zabrana uvoza pamuka i proizvoda od paradajza iz Xinjianga. To je bio udarac za Kinu jer iz ove provincije potiče četiri petine proizvodnje pamuka u zemlji. Prema procjenama udruženja End Uyghur Forced Labor, koje obuhvaća blizu dvije stotine nevladinih organizacija, oko petina svjetskih proizvoda od pamuka nastala je prinudnim radom Ujgura.

Problem za njemačke firme?

Za sada ne djeluje da će njemačke firme imati problema zbog novog američkog akta.Volkswagen ima proizvodni pogon u Xinjiangu, ali se tamo prave automobili samo za kinesko tržište.

Veliki hemijski koncern BASF je morao opravdavati svoju politiku nakon što je utvrđeno da se u blizini njihove fabrike u Xinjangu nalazi više logora za Ujgure. Prema navodima BASF, u njihovom proizvodnom lancu nema radnika koji su tu prinudno.

Na upit DW oglasio se i njemački proizvođač sportske opreme Puma: “Još jednom naglašavamo da Puma nema ni direktne ni posredne poslovne veze sa proizvođačima u Xinjangu.“

U septembru je berlinska nevladina organizacija Evropski centar za ustavna i ljudska prava pozvala državnog tužioca da pokrene postupak protiv njemačkih tekstilnih marki zbog “moguće odgovornosti” za prinudni rad u Xinjangu.

Među prokazanima je i firma Hugo Boss koja pribavlja pamuk i pamučne proizvode iz ovog regiona, ali neubjedljivo tvrdi da oni nisu povezani sa ropskim radom.

Kina sprema “osvetu”

Prema navodima američke advokatske kancelarije Morgan Luis, koja često zastupa međunarodne koncerne, sat je počeo da otkucava.

“Oni koji žele da uvoze u SAD nakon stupanja akta na snagu imaju 180 dana da osiguraju da njihovi lanci proizvodnje nemaju dodira sa Xinjangom”, saopćila je kancelarija.

Upozoravaju da će kineske vlasti vjerovatno odgovoriti protivmjerama.

No, firme ne moraju da strahuju samo od sankcija Pekinga, već i od poziva na bojkot. To je iskusila švedska marka H&M kada se distancirala od kršenja ljudskih prava Ujgura. Nakon toga je uslijedio šitstorm na društvenim mrežama i poziv na bojkot švedskog lanca odjeće.

Trenutno su u Kini glasne kritike na račun američkog Intela. Taj koncern za proizvodnju čipova je saopćio da će se striktno podržavati novog američkog zakona.

“Takve firme treba udariti tako da ih boli”, jedna je od brojnih poruka upućenih Intelu preko kineske društvene mreže Veibo.

Stvar je komentarisao i HU Xinjiang koji je prije nekoliko dana otišao u penziju sa mjesta glavnog urednika dnevnog lista Global Times koji je megafon kineske komunističke vrhuške.

“Intel se očito ne boji reakcije Kine”, piše Hu, jer zna da zemlja još zavisi od njihovih čipova. To treba pribilježiti, piše on: “Što jača Kina bude ubuduće, to ćemo više mogućnosti imati da se osvetimo”.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort