NajnovijeSvijet

Analiza VOA: Uspjesi i promašaji američke vanjske politike 2021.

Šest mjeseci pošto je Bajden postao predsjednik, američki globalni status se u velikoj mjeri oporavio. Prema Galupovoj anketi u 46 zemalja i teritorija u avgustu, u prosjeku je 49% ispitanika pozitivno ocijenilo američko liderstvo.

Predsjednik Džo Bajden stupio je na položaj u trenutku kada je američki ugled u svijetu dosegao rekordno nisku tačku. Širom 60 zemalja i teritorija u kojima je agencija Galup sprovela istraživanje o američkom liderstvu za vrijeme posljednje godine vlade predsjednika Donalda Trumpa, u prosjeku je samo 22% ispitanika imalo pozitivan stav o američkoj liderskoj ulozi.

Bajden je postao predsjednik u vrijeme kada su standardi bili znatno sniženi, kaže Tomas Švarc, istoričar američkih spoljnopolitičkih odnosa koji predaje na Univerzitetu Vanderbilt. “Osim malog broja zemalja, prije svega Izraela i Saudijske Arabije, većina stranih lidera je do te mjere imala negativan stav prema Donaldu Trumpu da je već sama činjenica da neko nije Trump odmah donosila prednost”, ističe Švarc.

Međutim, to što nije Trump je Bidenu moglo da pomogne samo do određene granice. Iako je naslijedio rok za povlačenje iz Afganistana od svog prethodnika, Bidenova katastrofalna realizacija tog povlačenja nanijela je ozbiljnu štetu američkom kredibilitetu u inostranstvu, kao i reputaciji kompetentnosti kod kuće.

“Terorizam se intenzivirao a talibansko preuzimanje vlasti je dovelo do sankcija zbog kojih je Afganistan doveden u poziciju akutne humanitarne krize koja bi mogla da dovede do masovne gladi”, ističe Majkl Kugelman, visoki saradnik Vilson Centra i ekspert za Južnu Aziju. “I mislim da se ovo naglo, haotično američko povlačenje dovodi u vezu sa tim posljedicama.”

Povlačenje je bilo i izdaja zapadnih i drugih saveznika, među kojima su sve obrazovanije žene Afganistana koje će najviše patiti pod upravom Talibana, kaže Kenet Vajnstin iz Instituta Hadson. Zbog toga će američkim predsjednicima biti teško da traže od naših saveznika da se žrtvuju zarad zajedničkih ciljeva u budućnosti.”

Vajnstin ukazuje na situaciju na južnoj američkoj granici kao još jedan neuspjeh sadašnje administracije. Kako se kriza razvijala, ističe Vajnstin, SAD su se vratile “razvodnjenim verzijama politike Trampove administracije koje su Bajden i potpredsjednica Kamala Haris kritikovali kao nehumane dok su vodili predizbornu kampanju 2020.

Da li se Amerika vratila?

Poslije godina Trampove politike “Amerika prvo”, Bajden je uputio dijametralno suprotnu poruku da se Amerika vratila – vratila multilateralizmu i diplomatiji kao glavnim instrumentima spoljne politike, ponovo učlanila u multilateralne organizacije, vratila sporazumima iz kojih se Tramp povukao, i donijela veće angažovanje u rješavanju globalnih pitanja kao što su oporavak od pandemije i klimatske promjene.

“Ako je mjera uspjeha globalno angažovanje a mjerna jedinica 2020, onda je prva godina predsjednika Bajdena u Bijeloj kući apsolutno velika regeneracija”, ističe Lesli Vindžamuri, direktorka programa Četam Hausa za SAD, Sjevernu i Južnu Ameriku.

Odgovarajući na pitanje Glasa Amerike, sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki navela je nekoliko dostignuća, ističući da su SAD povratile liderstvo u nekim od najvećih globalnih izazova, uključujući pandemiju Kovida-19 i klimatske promjene, dok je, ujedno, obnavljala savezništva, rješavala trgovinske sporove sa evropskim zemljama i razvijala partnerstva u regionu Indopacifika, kroz Quad (Kvadrilateralni bezbjednosni dijalog) koji obuhvata SAD, Australiju, Indiju i Japan, te kroz AUKUS, trilateralno bezbjednosno partnerstvo koje obuhvata SAD, Australiju i Britaniju.

AUKUS će obezbijediti Australiji nuklearne podmornice i promovisati najsavremeniju saradnju tri zemlje u sajber i kvantnoj tehnologiji i razvoju vještačke inteligencije. “Taj sporazum bi mogao da promijeni bezbjednosnu dinamiku Indo-Pacifika ako budemo mogli da isporučimo podmornice na vrijeme, a rok je 2042. godina”, kaže Kenet Vajnstin iz Instituta Hadson.

Međutim, pokretanje AUKUS-a je iznenadilo Francusku, bliskog saveznika sve tri zemlje, i poništilo ugovor koji je Francuska bila sklopila sa Australijom o isporuci konvencionalnih podmornica u vrijednosti od 66 milijarde dolara. Mnogi su to vidjeli kao još jedan spoljnopoličitki gaf i primjer raskoraka između poruka i stvarne politike administracije.

Bajdenova administracija je pokazala vrlo malo poštovanja prema tradicionalnim saveznicima i svoju retoriku ne prati djelima koja bi bila značajno različita ili bolja od izolacionizma koji je viđen za vrijeme Trampa, kaže Dalibor Rohač, stručnjak Instituta Amerikan Enterpajz. On ukazuje na nastavak zabrane putovanja za zemlje EU i politike tarifa mjesecima nakon što je nova administracija preuzela dužnost, kao primjer te nepovezanosti.

“Da li je predsjednik u stanju da premosti jaz između retorike i djela je najvažnije pitanje sa kojim se danas suočava”, kaže Rohač.

Kina i Rusija

Rješavanje strateške konkurencije sa Pekingom, što je bila ključna doktrina Trampove administracije, ostala je glavni okvir američko-kineskih odnosa i pod sadašnjom administracijom.

Bajden se virtuelno sastao sa kineskim predsjednikom Ši Đinpingom u novembru, da razgovaraju o trenutnim naporima da se “na odgovoran način pristupa” odnosu koji prijeti da se otme kontroli, između dva rivala koja se takmiče u oblastima trgovine, geopolitičkog uticaja, a u skorije vrijeme – i vojne moći.

Najveća sporna tačka u problematičnom odnosu SAD i Kine je pitanje Tajvana, ostrva sa demokratskom samoupravom koje Peking smatra svojom otcijepljenom provincijom.

“SAD traže od Kine da ne pojačava pritisak na Tajvan. Kina traži od SAD da se ne igraju i iskušavaju granice politike Jedna Kina”, kaže Robert Dejli, direktor Kisindžer instituta za Kinu i SAD u okviru Vilson centra, opisujući ključno pitanje susreta Bajden-Ši. “Obje zemlje su krive, i nijedna nije u poziciji da može da preispita i promijeni svoju politiku.”

Za to vrijeme, Rusija se ne drži po strani. Posljednjih nedjelja, predsjednik Vladimir Putin je mobilisao desetine hiljada vojnika duž ukrajinske granice. Kaže da želi da spriječi NATO u širenju ka istoku – a to je bila i centralna tema virtuelnog samita Bajdena i Putina u decembru.

“Vidimo ponašanje Ruske Federacije koja želi da podsjeti SAD da je još tu, da ima svoje interese i da se ti interesi ne mogu ignorisati”, primjećuje Endrju Losen, stručnjak za Evropu, Rusiju i Euroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije.

Moskva je nedavno iznijela zahtjeve o postizanju velikog novog bezbjednosnog aranžmana sa Zapadom, uključujući garancije da se NATO ne samo neće dalje širiti ka istoku, nego će takođe obustaviti sve vojne aktivnosti u Ukrajini i drugdje u Istočnoj Evropi, Centralnoj Aziji i Kavkazu. To takođe uključuje zabranu slanja američkih i ruskih vojnih brodova i aviona u područja sa kojih mogu da izvrše napad na teritoriju jedni drugih.

Rusija želi da Vašington i Moskva “sjednu i nacrtaju mapu svijeta kao da je 1921. a ne 2021”, kaže Maks Bergman, visoki saradnik Centra za američki progres. Čini se da će takvi zahtjevi biti odbijeni od SAD i saveznika koj iinsistiraju da Miskva ne diktira proširenje NATO-a-

Administracija kaže da će nastaviti da vodi razgovore na visokom nivou sa Moskvom i Pekingom, ne samo da bi izbjegla konflikt već da bi sarađivala na pitanjima od zajedničkog interesa, kao što su pandemija, klimatske promjene i regionalna pitanja kao što je Iran.

Do sada, Bajdenova strategija na dva kolosjeka – odvraćanja i diplomatskog angažmana – nije dovela do nekih velikih problema ili negativnih posljedica”, kaže Lesli Vindžamuri iz Četam Hausa. “Ali odbrana poretka zasnovanog na pravilima, u kontekstu promjena odnosa snaga i tehnoloških promjena – i u svijetu gdje vodeće sile imaju radikalno drugačije sisteme vrijednosti – to je težak izazov i budućnost je neizvjesna”, dodaje ona.

Štaviše, Putinove prijetnje Ukrajini i Šijevo gušenje demokratije u Hong Kongu, zastrašivanje Tajvana i navodno genocidna politika prema Ujgurima doprinose narativu da je ova administracija suviše slaba da se snažno suprotstavi agresivnim protivnicima i ustane u odbranu američkih interesa i vrijednosti, kaže Tomas Švarc, sa Univerziteta Vanderbilt. “Takvu sliku još jača Iran svojim stalnim, prkosnim kretanjem ka razvoju nuklearnog naoružanja”, rekao je.

Među drugim neriješenim problemima je Sjeverna Koreja, gdje Bijela kuća po svemu sudeći ne žuri da postigne sporazum ukoliko Kim Džong Un ne pristane da smanji nuklearni program, kao i tenzije između Izraela i Hamasa. Više od godinu dana poslije Sporazuma Abraham, kojim su normalizovani odnosi između Izraela i njegovih arapskih susjeda, administracija je ponovo uspostavila veze sa Palestincima koje je presjekao Tramp, ali nije ostvarila veći napredak u širem bliskoistočnom mirovnom procesu.

Demokrate protiv autokratija

Bajdenova administracija je odnose sa rivalima postavila u kontekst globalne borbe, povlačeći linije koje razdvajaju demokratije od autokratija.

“Ustaćemo u odbranu naših saveznika i prijatelja i suprotstaviti se pokušajima jačih zemalja da dominiraju slabijima, bilo kroz nasilnu promjenu teritorije, ekonomski pritisak, tehničku eksploataciju ili širenje dezinformacija”, rekao je Bajden obraćajući se Generalnoj skupštini UN u septembru. “Ali ne želimo, ponavljam – ne želimo novi hladni rat niti svijet podijeljen na krute blokove.”

“Mentalitet hladnog rata” je upravo ono za šta Kina i Rusija optužuju Vašington. Njihovi lideri nisu pozvani na Samit za demokratiju, na kome je Bajden bio domaćin više od 100 zemalja 9. i 10. decembra. Ši i Putin su održali sopstveni virtuelni sastanak nedjelju dana poslije samita.

Dok aktivisti pozdravljaju ciljeve “jačanja demokratije i odbrane od autoritarizma, borbu protiv korupcije i promovisanje ljudskih prava”, neki analitičari upozoravaju da se ne ode predaleko.

Ako Bajden bude suviše daleko odnio svoj okvir “demokratija protiv autokratije”, postoji opasnost da izgubi prostor za saradnju na glolbanim pitanjima kao što su klimatske promjene, sa Kinom, ili kontrola naoružanja sa Rusijom”, kaže Stejsi Godard, profesorka političkih nauka na Velsli koledžu. “To su vrste globalnih pitanja gdje vam je zaista potrebna ta vrsta saradnje ideološki različitih strana”, ističe.

Pokazati više

Leave a Reply

Your email address will not be published.

escort mersin - izmir escort