NajnovijeRegion

Slovenija nije preduzela nikakve korake ka liberalizaciji viznog režima za Kosovo tokom predsedavanja EU

Ostalo je još nekoliko dana do kraja šestomjesečnog predsjedavanja Slovenije Vijećem Evropske unije, dok će vodstvo EU za narednih šest mjeseci biti predato Francuskoj.

Ali, praktično, radni dio slovenačkog predsjedavanja je već završen, jer su prošle sedmice održane posljednje sjednice Vijeća, zakazane za ovu godinu. Pod rukovodstvom EU, Slovenija spominje neka postignuća, ali i neuspjehe u procesu proširenja i odnosima evropskog bloka sa zemljama Zapadnog Balkana.

Slovenija je na početku svog predsjedavanja kao prioritet postavila proces proširenja EU i region Zapadnog Balkana.

Diplomate u Briselu kažu da je uprkos brojnim izazovima kroz koje je prošlo slovenačko predsjedanje, ono postiglo “djelimičan uspjeh” u pogledu ciljeva postavljenih za proces proširenja.

Kao uspjeh navodi se održavanje samita na Brdu između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Na samitu na Brdu, održanom u oktobru, evropski blok je ponovio svoju posvećenost procesu proširenja.

Kao uspeh pominje se i održavanje međuvladine konferencije EU i Srbije. Na ovoj konferenciji su otvoreni pregovori za blok poglavlja. Ovo je bio prvi put u više od dve godine da je Srbija otvorila nova poglavlja u procesu pregovora o članstvu.

U međuvremenu, na posljednjem sastanku Vijeća za opšte poslove, koji je održan 14. decembra, države članice su u posljednjem trenutku postigle dogovor u vezi sa usvajanjem zaključaka za proces proširenja i za stabilizaciju i pridruživanje. To se računa kao uspjeh slovenačkog predsjedavanja, jer su nacrti zaključaka blokirani, ali su ministri EU na kraju postigli kompromis.

Međutim, još jedan cilj slovenačkog predsjedavanja nije ostvaren. Za vrijeme slovenačkog rukovodstva nisu otvoreni pregovori o članstvu sa Albanijom i sjevernom Makedonijom.

Tirana i Skoplje godinama čekaju na početak pregovora i, prema ocjeni Evropske komisije, dvije zemlje su ispunile sve uslove. Ali Bugarska, država članica EU, blokirala je proces zbog svoje istorije i jezičkih sporova sa sjevernom Makedonijom. Budući da neke zemlje odbijaju da odvoje Albaniju iz paketa sa Sjevernom Makedonijom, blokiran je i početak pregovora sa Tiranom.

Tokom sastanka Vijeća za opšte poslove, slovenačko Predsjedništvo je kroz predložene zaključke pokušalo da započne pregovore sa Tiranom i Skopljem tokom svog predsjedavanja EU. Ali, na kraju, u dokumentu je fraza “počnite pregovore prije kraja ove godine” zamijenjena frazom da pregovori “počinju što je prije moguće”.

Sada posao na deblokadi procesa otpočinjanja pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom ostaje Francuskoj.

Slovenija takođe nije preduzela nikakve korake ka liberalizaciji viznog režima za Kosovo. Iako je zvanična Ljubljana imala dobru volju za ovaj proces, ona je ocijenila da u Vijeću nije bilo volje za donošenje takve odluke, pa ova tema nije stavljena na dnevni red.

Slovenačko predsjedništvo smatra uspjehom postizanje dogovora među državama članicama evropskog bloka da je Hrvatska ispunila sve uvjete da postane dio šengenskog prostora. Iako Slovenija i Hrvatska imaju međusobno neriješena pitanja, Ljubljana želi da Zagreb postane dio Šengena, što bi značilo i ukidanje graničnih kontrola na granicama dvije zemlje EU.

Iako EU ima stalne strukture, kao što je Služba za vanjske poslove (EEAS), uloga rotirajućeg predsjedavajućeg ostaje važna kao posrednik između država članica.

Ocenjuje se da je na osnovu postojećih okolnosti Slovenija tokom predsedavanja EU uspela da izbalansira kako treba, posebno imajući u vidu da je na početku svog predsedavanja dala ideje za promenu granica na Zapadnom Balkanu, kao jednu od ideja za rješavanje otvorenih pitanja. Slične ideje imao je i slovenački premijer Janez Janša, a prema tvrdnjama diplomata u Briselu, takva činjenica je uticala na rad slovenačkog predsedništva, jer se na neke radnje ovog predsedništva gledalo sa sumnjom. / REL

Pokazati više
escort mersin - izmir escort