Najnovije

Podjelom zajedničke imovine nakon razvoda narušava se dostojanstvo žene

Od povratka iz Švajcarske na Kosovo, majka dve devojčice je prema njenim riječima zlostavljana od strane njenog bivšeg supruga. Brak Luljete Ali trajao je 16 godina, dok je u posljednjih šest godina doživjela i fizičko nasilje. Javno je, priznala i osudila bivšeg supruga za fizičko, ekonomsko i psihičko nasilje nad njom.

Već pet godina se suočava sa teškim pravnim procesom. Luljeta Aljiu iz Prištine je 2017. godine pokrenula postupke za razvod i podelu imovine u ravnopravnoj formi.

“U mom slučaju, osim fizičkog, bilo je i psihičkog i ekonomskog nasilja. Prevara za bogatstvom, imovinom, otuđenje imovine, promjena iznosa plate u brakorazvodnom postupku. I sve ove stvari koje se dešavaju većini žena na Kosovu, sve doživljavaju skoro isto. Rijetki su slučajevi muškaraca koji razumiju ispravno i u pravu su u odnosu na žene. Drugi problem je društvena stigma kada se u javnosti govori o nasilju u porodici. “I ja sam ovo preuzela da bih prekinula tišinu”, rekla je.

Za sve ove poteškoće kroz koje prolazi, Ali krivi same institucije.

“Trenutno imam 15 različitih postupaka u sudovima i tužilaštvima. Imam još neke u policiji, neke slučajeve. Postoji 15 različitih postupaka za koje je tokom pet godina morao poduzeti preko 100 sudskih radnji, dokumenata, a da ne govorimo o ročištima i sastancima za razvod braka. 2017. godine sam zatražila podelu imovine i izrečena je mera bezbednosti za jedinu imovinu koju je ostavio na svoje ime. Od 2017. godine do sada nema sjednice za podjelu imovine, nije održana nijedna sjednica. Zato što su me sudovi, uprkos donošenju rješenja o mjerama obezbjeđenja imovine, 2020. godine pozvali da ponovo govorim o mjeri obezbjeđenja. U kojoj je i sama katastarska agencija Kosova umešana u prevaru“, priznaje Aljiu.

Iako još uvek ne može koristiti imovinu koja joj pripada, nastavila je sa opredeljenjem za izmene i dopune Zakona o porodici, gde je uspela da izvrši izmene nekih članova u kojima su žene bile zakonski diskriminisane na Kosovu.

Nakon realizacije ove zakonske promjene 2018. godine osnovala je organizaciju Inicijativa za pravdu i jednakost – Injekt.

Institucija Narodnog advokata tokom godine prima mnogo pritužbi žena koje se suočavaju sa nepravdom u ostvarivanju svojih prava.

Rukovodilac ove institucije Naim Čelaj rekao je da ono što je definisano zakonom i prava koja garantuju obe strane nije uvek lako postići.

“Najkomplikovaniji su slučajevi kada je imovina upisana na ime trećih lica, što u ovom slučaju izuzetno otežava proceduru i mogućnost da supružnik ostvari svoju priliku u skladu sa zakonom. Pitanje neformalnosti je problem na Kosovu, s obzirom na činjenicu da veliki broj porodica godinama nastavlja da ne završava ostavinske postupke i prenos imovine u ime lica koja im pripadaju, u ovom slučaju u ime pravni nosilac koji uživa to pravo svojine. Obično su velike porodice, imovina se upisuje na ime osobe, zatim se prave porodične podjele i imovina se dijeli, ali u katastarskim registrima ostaje ponovo upisana na ime osobe koja je upisana”, on kaže.

Zakon obavezuje žene da im se priznaju doprinosi, bez obzira na prihode koje donose kući. Ali tako nešto se gotovo nikada ne dešava.

“Nije bitno ko je donosio manje ili veće prihode, bitno je da su radili drugi. Postojalo je pravilo da su sudovi odlučivali na osnovu procjene vještaka, koji su potom u svojim mišljenjima zaključili na osnovu prihoda i prihoda koje je svaki bračni drug imao i obavljenog posla, određivao vrijednost doprinosa. Ovi slučajevi su također povrijedili dostojanstvo žena. Znam konkretan slučaj da je više od 42 godine braka veštak procenio na pet hiljada evra“, kaže on.

Ipak, narodni zastupnik očekuje da izmjenama Krivičnog zakonika neće biti narušeno dostojanstvo žene prilikom podjele imovine.

Iz Osnovnog suda u Prištini su saopštili da je do kraja 2019. godine ostalo nerešeno 345 brakorazvodnih predmeta. Takođe, u odgovoru ove institucije za 2021. godinu navodi se da zbog prekida ručne obrade statističkih podataka ne mogu dati podatke.

Na Kosovu ima mnogo slučajeva kada se imovina ne može podeliti. U svim ovim slučajevima zakon dozvoljava novčanu naknadu na osnovu stručne procjene. I tu nastaju prepreke, jer kada je imovina upisana na ime trećeg lica, realizacija cilja je otežana. Institucija ombudsmana je preporučila institucijama da otklone neformalnost u registraciji imovine.

Pokazati više
escort mersin - izmir escort